Protekla, 2016. godina, mogla bi se pokazati prijelomna za svijet u kojem živimo. Nakon desetljeća stabilnosti, prosperiteta i sve većih tendencija prema ujedinjavanju, Europska unija (Europska ekonomska zajednica prije Ugovora iz Maastrichta) po prvi put u povijesti suočava se neminovnim odlaskom važne države članice, Ujedinjenog Kraljevstva, čiji su državljani na referendumu odlučili da više ne žele biti dio Unije.
S druge strane Atlantika Donald Trump je suprotno očekivanjima mainstreama i do sada dominantne političke struje pobijedio na izborima u SAD-u te će sljedeće godine naslijediti Baracka Obamu u Bijeloj kući. Iako je Trump bio kandidat republikanaca, on je izbore dobio prvenstveno zbog glasova razočaranih birača koji se suočavaju s velikim demografskim promjenama, slabijim prilikama za dobar posao i sve većom nejednakošću u SAD-u.
Rat u Siriji ušao je u već petu godinu, a snažna potpora Irana i Rusije pokazala se kao ključna prevaga na strani režima Bašara al-Asada koji je nakon četiri godine duge bitke vratio najveći sirijski grad Alep pod kontrolu vlasti. Pobunjenici, koji su dugo uživali potporu zapadnih sila, Turske i zaljevskih zemalja na čelu sa Saudijskom Arabijom, su u nikad lošijoj situaciji te kontroliraju samo manje dijelove države. Također, sve je očitije da su umjerene grupe pobunjenika očito marginalizirane i da su glavnu riječ u borni protiv Asada preuzele džihadističke grupe poput Fateha al-Šama, nekadašnje Al Nusre.
Bila je ovo i loša godina za Islamsku državu koja je izgubila velik dio teritorija koji je bio pod njihovom kontrolom u 2016. godini, a ostala je i bez važnog uporišta u Iraku, grada Fallujahe. Osim toga, i njihovo najveće uporište u Iraku, Mosul, okružen je snagama iračke vojske i Kurda, a ni njihova "prijestolnica" Raqqa u Siriji ne čini se neosvojivom. Gubitke na Bliskom istoku ISIS je i ove godine pokušao kompenzirati terorističkim napadima u Iraku i Europi, od kojih su najgori bili oni u Bagdadu, Nici, Bruxellesu i Berlinu.
Napetu godinu završava i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je ljetos preživio pokušaj puča (za koji neki i dalje sumnjaju da je insceniran) i zatim krenuo u sveobuhvatni obračun sa svim političkim protivnicima tijekom kojeg je otpustio, uhitio i zatvorio desetke tisuća ljudi iz svih grana državne vlasti i vojske.
S obzirom na dramatičnu godinu iza nas, pripremili mi smo mali kronološki rezime najvažnijih političkih događaja godine.
Uhićen Joaquin El Chapo Guzman
Uhićenje Joaquina "El Chapa" Guzmana
8. siječnja - U Meksiku je nakon razmjene vatre s policijom i vojskom uhićen narko-boss Joaquin "El Chapo" Guzman, nakon što je prethodne godine kroz tunel spektakularno pobjegao iz navodno najsigurnijeg meksičkog zatvora "Altiplano". Guzman je godinama bio na čelu kartela Sinaloa, a američke vlasti su ga smatrale "najmoćnijim narko-bossom na svijetu". Koliko je se zao njegov utjecaj, pokazuje i činjenica da ga je Chicago proglasio neprijateljem broj 1 zbog količine droge koju su njegovi poslušnici pumpali u grad - ta je čast prije njega pripala samo zloglasnom Al Caponeu.
Epidemija Zika virusa
Dijete u Brazilu rođeno s mikrocefalijom koju je uzrokovao Zika virus
28. siječnja - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju Zika virusa. Riječ je o tropskoj bolesti koju prenosi komarac Aedes aegypti, a posljedice virusa najgore su u slučaju zaraze trudnica. Naime, Zika virus može ostaviti velike posljedice na fetus zbog čega se djeca rađaju s mikrocefalijom, to jest s poremećajem zbog kojeg imaju abnormalno malu glavu u kojoj se mozak ne može normalno razvijati. Zbog epidemije je u jednom trenutku dovedeno u pitanje i normalno održavanje OI u Riju, koje su na kraju ipak prošle bez epidemije među sportašima.
Susret pape Franje i ruskog pravoslavnog patrijarha Kirila
Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril u zagrljaju
12. veljače - Poglavar katoličke crkve papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril susreli su se na Havani i potpisali zajedničku ekumensku deklaraciju. Bio je to prvi susret jednog pape i poglavara ruske pravoslavne crkve nakon Crkvenog raskola iz 1054. godine.
Napadi u Bruxellesu
Hitna služba ispred stanice metro-a u Bruxellesu nakon napada 22. ožujka
22. ožujka - U simultanom napadu terorista ISIS-a na zračnu luku Zaventem i metro stanicu u Maalbeek u Bruxellesu poginule su 32 osobe i tri počinitelja, a ranjeno je više od 250 ljudi. Ovim su napadom teroristi pokazali da mogu udariti i na samo srce Europe, gdje su smještene mnoge institucije EU, ali i razotkrili mnogobrojne pogreške u radu belgijskih obavještajnih službi, ali i službama ostalih europskih država. Jednako tako je pozornost skrenuta i na četvrt Molenbeek u kojoj su odrasli i radikalizirali se "europski" džihadisti ISIS-a.
Karadžić osuđen u Haagu
Radovan Karadžić tijekom izricanja prvostupanjske presude u Haagu
24. ožujka - Bivši psihijatar i čelnik bosanskih Srba tijekom rata 90-ih godina, Radovan Karadžić, prvostupanjskom presudom osuđen je na 40 godina zatvora pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Karadžić je proglašen krivim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a presudom je još jednom potvrđeno da su snage Republike Srpske u Srebrenici počinile genocid nad bošnjačkim muškarcima i dječacima kojih je prema zadnjem podatku ubijeno 8372. I tužiteljstvo i obrana su se žalili na presudu, a Karadžić tijekom suđenja nije pokazao kajanje zbog mnogobrojnih zločina za koje snosi krivnju.
Dokumenti iz Paname
Zgrada u Panama Cityju u kojoj se nalazi ured odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca
3. travnja - U jednom od najvećih pothvata neovisnog novinarstva u povijesti, Međunarodni konzorcij istraživačkog novinarstva je s novinama Süddeutsche Zeitung i mnogim drugim listovima i medijima diljem svijeta (Guardian, BBC, Le Monde, La Nación...) objavio više od 11 i pol milijuna dokumenata iz panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca. Dukumenti, poznati pod nazivom "Panama papers", su otkrili osobne financije velikog broja tvrtki te bogatih i često javnosti poznatih osoba i službenika koje su usluge Mossack Fonsece koristili za često ilegalne svrhe, poput utaje poreza i prevare.
Otvaranje najdužeg željezničkog tunela na svijetu
Njemačka kancelarka Angela Merkel i švicarski predsjednik Johann Schneider- Ammann na otvaranju tunela Gotthard Base
1. lipnja - Nakon 17 godina radova u Švicarskoj je otvoren Bazni tunel Gotthard, s duljinom dionice od jednog do drugog kraja od 57.09 kilometara. Riječ je o najdužem i najdubljem prometnom tunelu na svijetu koji je koštao 11 milijardi eura. Tunel je važan jer će skratiti put između Züricha i Milana za sat vremena i pridonijeti povećanju teretnog kapaciteta na izuzetno važnom koridoru Rotterdam-Basel-Genoa koji prolazi kroz industrijski najpotentnija područja kontinentalne Europe, takozvanu " Plavu bananu".
Britanski referendum o izlasku iz EU
23. lipnja - Građani Ujedinjenog Kraljevstva odlučili na referendumu su odlučili da njihova država treba napustiti Europsku uniju - 51,89% birača koji su izašli na referendum je glasalo "za" Brexit, dok je njih 48,11% glasalo protiv. Kampanju za izlazak predvodili je stranka Ukip i njezin čelnik, zastupnik u Europskom parlamentu Nigel Farage te odmetnuti torijevci Boris Johnson i ministar pravosuđa Michael Gove. Odmah nakon referenduma premijer David Cameron, koji je bio na čelu kampanje za ostanak u EU je podnio ostavku, a nakon dva mjeseca na njegovo je mjesto došla Theresa May. Ujedinjeno Kraljevstvo sada mora aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora koji šturo regulira postupak izlaska iz EU nakon čega ima 2 godine da ispregovara modalitet "razvoda" s EU. Ovaj referendum obilježio je i potpuni promašaj gotovo svih agencija za anketiranje koje nisu predviđale pobjedu kampanje za izlazak, što će se kasnije ponoviti u slučaju američkih predsjedničkih izbora.
Napad u Bagdadu
Četvrt Karrada u Bagdadu, glavnom gradu Iraka, koji je često na meti bombaških napada
3. srpnja - U bombaškom napadu u četvrt Karrada u Bagdadu poginulo je 323 civila nakon što se bombaš samoubojica kamionom punim eksploziva zaletio u većinski šiitsku četvrt prepunu građana koji su izašli u šoping tijekom Ramazana. Istovremeno je aktivirana i bomba u četvrti Sha'ab u kojoj je poginulo najmanje petero ljudi. Ukupno je ozlijeđeno oko 250 građana. Odgovornost je preuzela Islamska država, kojoj je ovo najsmrtonosniji napad koji su ikad izveli.
Napad u Nici
Kamion kojim je počinjen napad u Nici
14. srpnja - Na dan proslave pada Bastille Tunižanin s prebivalištem u Francuskoj Mohamed Lahouaiej-Bouhlel kamionom od 19 tona pokosio je gomilu ljudi duž Promenade des Angels u Nici te je ubio 86 osoba i ozlijedio 434. Njegov krvavi put zaustavili su policajci koji su ga ubili hicima iz vatrenog oružja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država, a zbog njega je predsjednik François Hollande dodatno produžio izvanredno stanje u Francuskoj koja je bila meta teškog napada u Parizu u studenom 2015. godine kad je četvero terorista ISIS-a na više lokacija ubilo 130 osoba.
Propali puč u Turskoj
Pristaše predsjednika Erdogana slave nakon što su "pučisti" predali na mostu preko Bospora
15. srpnja - Tijekom noći s 15. na 16. srpnja frakcija unutar turske vojske pokušala je izvesti vojni puč kojem je konačni cilj bio svrgavanje ili čak ubojstvo predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Iako su pučisti naizgled iznenadili pripadnike vlasti te u početku preuzeli kontrolu nad nekoliko ključnih zgrada i punktova u Ankari i Istanbulu, kao i nekim medijima, otpor lojalnih pripadnika vlasti i mnoštva Erdoganovih pristalica je prevladao te je puč propao već sljedećeg jutra. Erdogan se s ljetovanja na Crnom moru vratio kao "heroj i spasitelj" države te odmah pokrenuo masovne čistke u kojima je otpustio, zatvorio i uhapsio tisuće ljudi, dok je za pokušaj puča optužio pristalice izbjeglog klerika Fethullaha Gülena koji živi u SAD-u. Valja napomenuti i da su s obzirom na nekoliko neobičnih okolnosti tijekom puča mnogi posumnjali da je zapravo riječ o insceniranom pokušaju kojem je jedina svrha bila učvrstiti autoritarnu vlast Erdogana.
Olimpijske Igre u Rio De Janeiru
Sara Kolak nakon osvajanja zlatne medalje u Riju
5-21. kolovoza - Prvi put u modernoj povijesti Olimpijske igre održane su u Južnoj Americi, a čast domaćina pripala je Rio De Janeiru. Iako su se domaćini borili s previsokim troškovima, korupcijom, zagađenjem, kriminalom i prijetnjom epidemije Zika virusa, Igre su na kraju više-manje prošle prema očekivanjima i bez većih incidenta. Sa 121 osvojenom medaljom, od čega 46 zlatnih, SAD su još jednom bile najuspješnija nacija, a Hrvatska će također pamtiti svoje najuspješnije igre u povijesti, s 5 zlatnih, 3 srebrne i 2 brončan medalje, čime smo završili na 17. mjestu među državama osvajačicama medalja.
Opoziv Dilme Rousseff
Bivša brazilska predsjednica Dilma Rousseff na dan svojeg opoziva
31. kolovoza - Brazilski Senat smijenio je predsjednicu Dilmu Rousseff s dužnosti zbog kršenja proračunskih pravila, to jest optužbi za korupciju. Senatori su velikom većinom, sa 61 glasom naprema 20, proglasili Rousseff krivom zbog nezakonitog korištenja novca državnih banaka, ali joj nisu ukinuli političke slobode na osam godina o čemu se također glasalo. Rousseff je na poziciji naslijedila Luiza Lulu da Silvu, a od mladih dana zastupala je jaka socijalistička uvjerenja. Štoviše, kao pripadnica marksističke gerile od 1970. do 1972. godine je zatvorena i mučena od strane tadašnje vojne diktature. Na funkciji ju je naslijedio Michel Temer koji je bio njezin potpredsjednik i jedan od glavnih inicijatora postupka opoziva.
Sporazum iz Pariza stupio na snagu
Eiffelov toranj u zelenoj boji na dan kad je Sporazum u Parizu stupio na snagu
4. studenog - Na snagu je stupio Sporazum iz Pariza kojim se ugovorilo smanjenje emisije CO2, ključnih za usporavanje procesa zagrijavanja planeta i drastičnih klimatskih promjena. Sporazum su potpisale 194 članice UN-a, a ratificiralo ga je njih 199, među njima Kina i SAD koji zajedno ispuštaju oko 40 posto stakleničkih plinova u atmosferu. No, s izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, Sporazum je u opasnosti budući da je novi čelnik najmoćnije države svijeta pokazao simpatije za negatore klimatskih promjena te najavio povratak ugljena kao pogona američke industrije na velika vrata.
Pobjeda Donalda Trumpa na izborima u SAD-u
Donald Trump tijekom izborne noći u SAD-u
8. studenog - Republikanski kandidat Donald Trump pobijedio je predsjedničkim izborima u SAD-u. Iako je u konačnici dobio gotovo 3 milijuna glasova manje od demokratske kandidatkinje Hillary Clinton, Trump je slavio zahvaljujući specifičnom izbornom sustavu u kojem je osvojio veći broj elektora, de facto predstavnika glasača iz 50 saveznih država SAD-a. Trump je slavio usprkos brojnim anketama, predviđanjima i željama mainstream medija koji su odreda predviđali pobjedu izrazito nepopularne, čak i omražene Hillary Clinton (koja nije bila bez svojih skandala, poput već famoznih e-mailova) pa ostali šokirani u izbornoj noći.
Poznati poduzetnik i zvijezda reality showa "Pripravnik" izbore je dobio nakon kampanje prožete anti-migrantskim, anti-muslimanskim, anti-globalističkim i šovinističkim izjavama koje mu nisu naštetile, nego samo pomogle da privuče birače iziritirane političkom korektnošću i razočarane državom iz koje je industrija davno preselila u zemlje s jeftinijom radnom snagom, dok su oni kod kuće naizgled izgubili poslove na račun mnogih doseljenika, uglavnom Hispanoamerikanaca.
Iako nitko zapravo ne zna kako će izgledati Trumpovo predsjedništvo, zasad se čini da će otopliti odnose s Rusijom, ohladiti s Kinom, a kod kuće inzistirati na poreznoj reformi kojom će se okoristiti bogataši, dok će mnoge socijalne programe naslijeđene od Obamine administracije najvjerojatnije ukinuti. Ono što je ipak jasno, jest da se zid prema Meksiku, ponavljan kao mantra na njegovim predizbornim skupovima, neće graditi.
Smrt Fidela Castra
Fidel Castro 1976. godine, na 19. obljetnicu revolucije u Kubi
25. studenog - U godini u kojoj su umrli divovi glazbe Dawid Bowie, Prince, Leonard Cohen i George Michael te poznate glumice Zsa Zsa Gabor i Carrie Fisher, svijet je napustio i naizgled besmrtni revolucionar i političar Fidel Castro. Od 1959. godine, kada je sa svojim suborcima svrgnuo predsjednika Fulgencija Batistu, Castro je čvrstom rukom vladao Kubom, okrenuo je prema komunizmu i Sovjetskom Savezu te udaljio od bliskog susjeda SAD-a, čije su ga tajne službe godinama neuspješno pokušale svrgnuti ili ubiti. Prema nekim procjenama na njega je pokušano stotine atentata, većina u organizacija CIA-e. S vlasti se efektivno povukao 2006. godine, kada upravljanje državom preuzima njegov brat Raul koji je Kubu polako počeo otvarati svijetu i poboljšavati odnose sa SAD-om.
Kraj bitke za Alep
Arhivska fotografija: Razorena ulica u okrugu Saif al-Dawla u Alepu
prosinac - Nakon gotovo četiri pol godine sukoba, bitka za najveći sirijski grad Alep završena je odlučnom pobjedom snaga odanih Bašaru Al-Asadu, šiitskih milicija i Hezbollaha koji su pod kontrolom Irana te Asadovog saveznika Rusije koja je sa svojom vojnom moći bila jedan od ključnih elementa prevage u Sirijskom ratu. Poraženi su pobunjenici protiv Asadova režima, među kojima su takozvane umjerene skupine prepustile primat džihadistima kao što su pripadnici Fateh al-Šama, bivše Al Nusre. Osim njih, diplomatski poraz doživjele su i zapadne sile predvođene SAD-om koje su godinama pomagale i opskrbljivale skupine koje su se borile protiv Asada.
Bitka je završena konačnima zauzimanjem praktički svih četvrti istočnog Alepa koji su pobunjenici i džihadisti godinama držali pod svojom kontrolom. Njihove protuofenzive tijekom listopada i studenog su propale, a kraj bitke za Alep mogao bi se pokazati kao ključna prekretnica u pet i pol godišnjem Sirijskom ratu u kojem Assad sad ima veće šanse za pobjedu i ostanak na vlasti nego ikad prije. Tijekom sukoba obje su strane počinile brojne zločine, bilo da se radi o granatiranju i bombardiranju bolnica od strane ruskih i sirijskih zrakoplova, bilo da se radi o smaknućima i lansiranjem projektila na civilna područja zapadnog Alepa od strane pobunjenika.
Napad u Berlinu
Policija odvozi kamion koji je pokosio gomilu ljudi na božićnom sajmu
19. prosinac - Tunižanin Anis Amri zaletio se velikim kamionom na božićni sajam u Berlinu i ubio 13, a ranio pedesetak ljudi. Bio je to prvi veći teroristički napad na području Njemačke koji je počinio terorist odan ISIS-u, a obilježili su ga veliki propusti njemačkih obavještajnih služba koje su dosad uspješno spriječile nekoliko potencijalnih napada. Počinitelj je ubijen četiri dana kasnije u Milanu, a Njemačka je još jednom počela preispitivati politiku otvorenih vrata Angele Merkel tijekom koje u posljednjih godinu i pol dana u državu primljeno preko milijun izbjeglica, uglavnom s Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike.