Političari i aktivisti pozivaju Njemačku da iskoristi lekcije iz svog ujedinjenja kako bi pomogla Sjevernoj i Južnoj Koreji na putu pomirenja, ali Berlinu se ne žuri da prihvati taj izazov.
Drugi sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una, koji bi se trebao održati kasnije ovoga mjeseca, probudio je nade za trajni mir na poluotoku podijeljenom nakon što je primirjem okončan rat prije 65 godina.
Održavajući taj optimizam, diplomati, političari i stručnjaci za vanjsku politiku kažu da bi Njemačka, koja ima veleposlanstvo u Pjongjangu, trebala istražiti neslužbene kanale za komunikaciju, ponuditi savjete za pregovore u svrhu potpisivanja mirovnog sporazuma i promovirati dijalog. Međutim, ona to ne čini.
"Njemačka ima posebnu ulogu koju treba odigrati. Njemačka i grad Berlin za mnoge Korejce predstavljaju simbole ujedinjenja", rekao je južnokorejski veleposlanik u Njemačkoj Jong Bum-goo.
"Naša vlada želi integrirati Sjevernu Koreju u međunarodnu zajednicu, ali po mom mišljenju njemačka vlada je još uvijek prilično pasivna po tom pitanju", kazao je Jong za Reuters.
Usprkos tome, neki od bivših čelnika komunističke Istočne Njemačke, berlinsko Slobodno sveučilište, dio parlamentaraca i skupine civilnog društva kontaktiraju sa Sjevernom Korejom kako bi podijelili lekcije iz njemačkog ujedinjenja prije gotovo 30 godina.
Iako nitko ozbiljno ne govori o ujedinjenju u njemačkom stilu u Koreji, zatopljenje odnosa moglo bi dovesti do mirovnog sporazuma koji bi uveo stabilnost u sjeveroistočnoj Aziji.
Visoki južnokorejski diplomat u Seulu rekao je za Reuters da vlada nije postavila nikakav određeni zahtjev Berlinu te da je "zahvalna Njemačkoj na kontinuiranoj potpori međukorejskoj pomirbi".
Međutim, mnogi stručnjaci se slažu da je Njemačka, jedna od nekolicine zemalja koje imaju diplomatske odnose s obje Koreje te osobne kontakte u Pjongjangu koji datiraju iz doba komunističke Istočne Njemačke, tvrdoglava.
Hans Modrow, posljednji komunistički čelnik Istočne Njemačke, koji je odveo pokojnog sjevernokorejskog vođu Kim Il-sunga na vožnju po rijeci Labi 1984. godine, i dalje pokazuje aktivan interes te je posjetio obje Koreje u rujnu kako bi razgovarao o njihovu ujedinjenju.
Živahni 91-godišnjak kritizirao je politiku kancelarke Angele Merkel prema Korejama.
"Američki predsjednik može imati razgovore s glavnim čovjekom u Sjevernoj Koreji, a Nijemci ne mogu imati ni ministra vanjskih poslova s izravnim kontaktom", kazao je Modrow za Reuters.
Drugi se slažu s njim.
"Želio bih malo više hrabrosti od njemačkog ministarstva vanjskih poslova kako bi Njemačka, kao ujedinjena zemlja, zatražila poseban status i podržala dijalog i razmjenu", rekla je Nataly Jung-Hwa Han, čelnica Korejske udruge sa sjedištem u Berlinu koja promiče razumijevanje Sjeverne Koreje.
Nitko nije bio dostupan za komentar u sjevernokorejskom veleposlanstvu u Berlinu, navodi Reuters.
Stajalište Njemačke odražava njezinu nevoljkost da preuzme globalnu ulogu od okončanja Drugog svjetskog rata.
Vanjska politika, koja se, kako ističe Merkel, temelji na multilateralizmu, ugrađena je u onu Europske unije i sklona je praćenju američke. Što se tiče Sjeverne Koreje, to znači pridruživanje sankcijama u svrhu okončanja njezina nuklearnog programa.