Potres koji će u budućnosti pogoditi Zagreb bit će “blizanac” onoga magnitude 6,3 stupnja prema Richteru što je u travnju prošle godine pogodio talijanski grad L’Aquilu. U zagrebačkom potresu moglo bi poginuti oko 3000 ljudi, još stotinjak tisuća građana moglo bi biti ozlijeđeno, a 22 posto stambene površine bilo bi uništeno...
Ovo su neke od grubih procjena Jutarnjeg lista do kojih smo došli razgovarajući s hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima o posljedicama budućeg potresa koji bi mogao pogoditi glavni grad Hrvatske. Naime, živa seizmička aktivnost, koja je u prva dva mjeseca ove godine rezultirala serijom snažnih potresa na različitim dijelovima Zemlje , potaknula je mnoge građane da počnu razmišljati o tome što će se dogoditi ako “Big One” pogodi Zagreb.
INTERAKTIVNA INFOGRAFIKA: Najsnažniji potresi u 2010.
- Mi procjenjujemo da je najveća moguća magnituda potresa koji će pogoditi Zagreb oko 6,5 ili 6,6 stupnjeva prema Richteru. No takvi se potresi dešavaju ekstremno rijetko. Realno je u Zagrebu računati s potresima magnitude od 6,0 ili 6,2 i na takve potrese trebamo biti spremni - istaknuo je vodeći hrvatski seizmolog prof. Marijan Herak sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF), naglasivši da se ne može predvidjeti kada će potres pogoditi naš najveći grad.
- Potresi ne pamte i u njihovu pojavljivanju nema periodičnosti. No, mi procjenjujemo da povratni period za Zagreb iznosi 200-tinjak godina. Kad bismo poznavali seizmičku prošlost Zagreba u zadnjih milijun godina, to znači da bismo vidjeli da se u prosjeku svakih od 200 do 250 godina dogodio potres magnitude oko 6,2 prema Richteru. No, jednom će se dogoditi nakon 800 godina, a drugi put nakon 50 godina, a nikako svaki put nakon 250 godina - pojasnio je Herak.
Iako se iz današnje perspektive čini da je seizmička aktivnost oko Zagreba slaba, na početku 20. stoljeća Zagrepčani su praktički svakodnevno živjeli s opasnošću od jakog potresa. - Od 1880. godine, kad se dogodio velik potres magnitude 6,3 prema Richteru, pa do 1906. godine bili su česti potresi magnitude između 5 i 6. Onda je seizmička aktivnost oslabjela - rekao je Herak i naglasio da je seizmička aktivnost oko Zagreba drukčija nego uz obalu Hrvatske. Naime, sva seizmička aktivnost u Zagrebu i unutrašnjosti Hrvatske događa se unutar euroazijske ploče.
Zapad ugroženiji
- Važno je naglasiti da Zagreb ne može pogoditi potres magnitude 8,8 prema Richteru kakav je pogodio Čile jer ovdje nema tako dugačkih dionica aktivnih rasjeda. Potresi u Zagrebu najčešće se događaju na kašinskom i stubičkom rasjedu. Jedan rasjed ide duž Medvednice sa zagorske strane pa se podvlači prema Medvednici, a drugi rasjed ide okomito na njega, približno kroz Kašinu - istaknuo je Marijan Herak i dodao da postoji niz rasjeda koji se protežu iz Brežica prema Stubici. - Na tim rasjedima mogu se dogoditi potresi magnitude veće od 6 prema Richteru. Treba imati na umu da su zapadni dijelovi Zagreba više ugroženi od brežičkog nego od kašinskog potresa - pojasnio je prof. Herak. Istaknuo je da će do ljeta biti dovršene seizmičke karte cijele Hrvatske, što je jedan od uvjeta primjene europskih građevinskih propisa.
Kako gradimo?
Ako se potres ne može predvidjeti, možemo ga ipak dočekati spremni, što najbolje pokazuje nedavni potres u Čileu. Jedan od najsnažnijih potresa koji su ikad zabilježeni odnio je 700 žrtava, dok je mnogo slabiji potres na Haitiju magnitude 7,0 prema Richteru usmrtio 230.000 ljudi.
- Najvažnija je gradnja, sastav tla te interakcija tla i konstrukcije. Ako je tlo kameno, to je izvrsno za gradnju. Primjerice, Manhattan je na kamenu i zato su neboderi, koji su napravljeni od čelične konstrukcije obložene betonom, tako veliki - rekao je prof. Zorislav Sorić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za protupotresnu gradnju.
- Tlo na kojem je Zagreb je šljunkovito i pjeskovito, što nije tako loše za gradnju. Osnovno je da se konstrukcije naprave tako da imaju dovoljan broj zidova jer oni preuzimaju sile potresa. Zidovi su najosnovniji elementi koji se odupiru potresu. Oni mogu popucati u potresu, ali tako da konstrukcija ostane cijela, a ljudski životi spašeni. Prema novim europskim propisima za nearmirane zidove, oni bi trebali činiti šest posto površine. Drugim riječima, ako je zid na svakih pet metara, njegova debljina trebala bi biti 30 centimetara - pojasnio je Sorić i naglasio da je najveći broj zgrada u Zagrebu iz prve polovice prošlog stoljeća, ali ima i onih iz 19. i 18. stoljeća.
- Mnogo starih zgrada ima drvene stropove, grede s daskama i parketom. To su zgrade koje su jako sklone rušenju u potresima. Gotovo sve zgrade na Gornjem gradu su s drvenim stropovima, ali znatan broj ih je i u Donjem gradu. To su zgrade koje su građene mahom do tridesetih godina 20. stoljeća. Tada se, naime, i u Zagrebu prilikom gradnje zgrada počeo koristiti armirani beton - rekao je Zorislav Sorić i dodao da su prvi propisi o protupotresnoj gradnji doneseni 1964. godine, nakon potresa u Skoplju, a zatim 1981. te 1987. godine.
- Prema sadašnjim europskim propisima, traže se približno dvostruko veće seizmičke sile nego što smo imali prema našim propisima. Dio inženjera tome se protivi jer smatra kako bi to jako poskupilo gradnju.
Skuplja gradnja
Druga skupina, kojoj pripadam i ja, smatra da bi to poskupilo troškove gradnje stambenih zgrada za oko tri do pet posto. No, poskupljenje gradnje za pet posto nije veliko ako se zna da to donosi dvostruko veću sigurnost - pojasnio je prof. Sorić te upozorio na opasnost od rušenja zidova u zgradama s drvenim stropovima. - U nekoliko sam navrata u medijima vidio kako mladi ljudi pokazuju kako su preuredili stan u staroj gradskoj zgradi. Pritom su pokazali kako su srušili zidove. No, nestručno rušenje zidova povećava opasnost od potresa. Pogledajte zgrade u Ilici koje praktički sve imaju izloge. To su zgrade u kojima su srušeni zidovi i postavljeni izlozi. Ako se dogodi jak potres, to će se srušiti - istaknuo je Sorić.
Naglasio je da je prof. Dražen Aničić, najveći hrvatski stručnjak za protupotresnu gradnju koji je sada u mirovini, prije 20 godina napravio studiju potresnog rizika za Zagreb. Intenzitet potresa u toj studiji mjeri se prema ljestvici MSK-64 koja ima 12 stupnjeva i slična je Mercallijevoj ljestvici. Za Zagreb se razmatraju scenariji potresa VII., VIII. i IX. stupnja MSK.
- Kada bi se dogodio potres VII. stupnja prema MSK, na 5000 ljudi poginuo bi jedan čovjek. Uzmemo li u obzir da Zagreb ima 800.000 stanovnika, u potresu bi poginulo oko 160 ljudi. Bilo bi uništeno šest posto stambene površine - rekao je Zorislav Sorić. Prema Aničićevoj procjeni, potres VIII. stupnja odnio bi živote oko 500 ljudi, a bilo bi uništeno 12 posto stambene površine. - Kad bi se dogodio potres IX. stupnja prema MSK, što bi približno odgovaralo magnitudi od 6,5 prema Richteru, procjena je da bi poginulo 2600 ljudi. Bilo bi uništeno više od 20 posto stambene površine - rekao je Sorić.
Ugroženi kvartovi
Davor Jelavić, pročelnik gradskog Ureda za graditeljstvo, pokazao nam je kartu rizika od potresa prema kojoj građevinari procjenjuju kakva bi trebala biti gradnja u pojedinim gradskim četvrtima. - Ako statika zgrade nije u skladu s propisima za tu četvrt, ne može se dobiti dozvola za gradnju - naglasio je Jelavić.
Ta karta razmatra intenzitet potresa prema Mercallijevoj ljestvici koja također ima 12 stupnjeva. Potresom intenziteta 8,5 do 9 stupnjeva prema Mercalliju, što znači rušenje slabije građenih zgrada te oštećenje jačih zdanja, bila bi ugrožena Gornja Dubrava, Sopnica i Jelkovec. Za podsljemensku zonu, Črnomerec, Gornji grad Maksimir i Pešćenicu-Žitnjak predviđa se intenzitet potresa od osam do 8,5 prema Mercalliju, što bi također dovelo do rušenja slabijih građenih zgrada, pucanja tla i pokretanja klizišta. Najmanji intenzitet potresa, od 7 do 7,5 stupnjeva prema Mercalliju, na toj se karti predviđa za Brezovicu i Novi Zagreb gdje bi pucali kućni zidovi i padali crepovi s krovova.
Pavle Kalinić: Spremni smo. Operaciju bi vodili iz Zapruđa
Pavle Kalinić, pročelnik gradskog Ureda za hitne intervencije, rekao nam je da se Grad Zagreb priprema za potres na temelju “Procjene ugroženosti RH od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća”. Prema toj procjeni ugroženosti, Zagreb se nalazi u zoni pustošnih potresa. - Ako Zagreb pogodi snažan potres, s epicentrom blizu centra grada i procijenjenom jačinom od preko 6 stupnjeva prema Richteru, zgrade koje su građene do 1920. godine pretrpjele bi znatna oštećenja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz prošle godine, 15.271 stan sagrađen je prije 1920. godine - rekao je Kalinić. Zbog pojačane seizmičke aktivnosti diljem svijeta Ured za hitne intervencije vrlo ozbiljno razmatra mogućnost potresa u Zagrebu. - Svi dežurni u Uredu nose sa sobom satelitske telefone u slučaju da se prekinu veze. Postigli smo dogovor sa zaštitarskim tvrtkama koje bi bile angažirane na čuvanju objekata kritične infrastrukture. Također, bili smo na razgovoru u Ministarstvu obrane, a vojska je spremna pomoći nam u slučaju potresa - zaključio je Kalinić.
- U slučaju potresa najvjerojatnije bi odmah bile zagušene ili prekinute telefonske linije i postojeći funkcionalni sustavi veza. Sve hitne operativne službe imaju satelitske telefone pomoću kojih bi se onda uspostavila komunikacija između operativnih komunikacijskih centara. Ured je nabavio i dao na korištenje satelitske telefone svim operativnim službama u Zagrebu, a jednom tjedno se satelitske veze testiraju - objasnio je Pavle Kalinić i naglasio da bi Ured za upravljanje u hitnim situacijama radio iz svoga komunikacijskog centra u Zapruđu.
- Centar 112 državne uprave za zaštitu i spašavanje izvršio bi pozivanje Stožera zaštite i spašavanja Grada Zagreba, a članovi stožera u planu pozivanja imaju točno definirana mjesta okupljanja i funkcioniranja. Okupilo bi se i zapovjedništvo civilne zaštite i zapovjedništva civilne zaštite u gradskim četvrtima - rekao je Kalinić te naglasio da se provodi kontinuirano osposobljavanje vatrogasaca za specijalnost izvlačenja iz ruševina.
Ured za hitnu medicinsku pomoć, Ministarstvo zdravstva, KBC i druge bolnice uspostavli bi trijažna mjesta u kojima će identificirati ozlijeđene prema prioritetu ozljeda. Nakon identifikacije pružala bi se neophodna pomoć na licu mjesta i organizirala kompletna medicinska obrada i zbrinjavanje ozlijeđenih. Zavod za javno zdravstvo i Škola narodnog zdravlja “Dr. Andija Štampar” provodili bi epidemiološku i sanitarnu zaštitu - objasnio je Kalinić.
Ekipe Holdinga s mehanizacijom radile bi na rašćišćavanju prometnica, odnosno putova evakuacije. U slučaju urušavanja mostova vojska bi preko Save postavila pontonske mostove.
- Prema Planu evakuacije, Ured je predvidio površine za evakuaciju gdje bi se podigla šatorska naselja za zbrinjavanje neozlijeđenih ljudi. Naš ured i Državna uprava za zaštitu i spašavanje poslali bi zahtjev za međunarodnu pomoć, ali i zahtjev za pomoć iz drugih krajeva Hrvatske koji nisu bili pogođeni potresom. Također, naš ured direktno bi se javljao u radijski i televizijski program kako bi davao obavijesti o poduzetim mjerama - naglasio je Kalinić.