Prvo su im prije desetak dana postavili automate za naplatu parkiranja u ulicama Antuna Šoljana i Vilima Korajca u Španskom. Stanari su se odmah dignuli na noge i prosvjedovali protiv odluke koja je provedena, kažu, bez njihova znanja.
I ponadali su se da su uspjeli u svojoj pobuni, jer su im iz Grada već idući dan obećali da ipak neće morati plaćati parking i da će maknuti postavljene automate. No, neugodno ih je iznenadila najava gradonačelnika Milana Bandića koji je u srijedu rekao da želi uvesti plaćanje parkiranja u cijelom gradu, što znači i u njihovim ulicama.
Pilot-projekt
Kako neslužbeno doznajemo, upravo će spomenute ulice u Španskom biti među prvima u ovom gradonačelnikovu pilot-projektu, koji počinje od 1. studenoga.
- Nije problem u 25 kuna, koliko bismo mi plaćali mjesečno, problem je u tome što je to uvedeno samo na području 4 zgrade na kraju Španskog. Time se ne rješava pitanje manjka parkirališnih mjesta, jer se na tim mjestima parkiraju samo stanari. Ako mjesta nema, neće ga biti ni ako se uvede plaćanje jer se nema koga eliminirati plaćanjem.
Garaže koje su u sklopu zgrada većini su ljudi nedostupne zbog cijena, možda bi investitor mogao razmisliti o najmu garaža po razumnoj cijeni - poručila je Maja Knepr Šegina, stanarka u Španskom.
Više mjesta
U njihovu slučaju naplata je samo odgođena, no to nije bio slučaj u dijelu Trešnjevke između Hruševečke ulice s dijelom Stubičke ulice i Ulice Jurja Andrassyja na sjeveru, Selske ceste na istoku, Baštijanove ulice na jugu te Vitezovićeve ulice na zapadu, gdje je Grad 12. listopada uveo naplatu parkinga.
Mišljenje stanara je podijeljeno.
- Prije nije bilo dovoljno mjesta za parkiranje automobila nas koji tu živimo, jer su u blizini poslovne zgrade i njihovi zaposlenici su se koristili našim parkiralištem. Otkad su uveli naplatu, rasteretili su ovo područje. Kupila sam novu mjesečnu kartu, i to mi je sasvim u redu - kaže Ivana Buljan Babić, stanarka Pfanove ulice.
S njom se slaže i susjed Dino Kalebota, koji kaže da su stanovnici prije uvođenja naplate bili nezadovoljni jer tijekom dana nisu mogli pronaći mjesto na parkiralištu u blizini zgrade.
- Čini mi se da je tijekom dana ipak manja gužva i da se može lakše pronaći parkirališno mjesto, što mi je drago zbog svih susjeda - kaže Kalebota.
No, ima i onih kojima uvođenje naplate otežava situaciju. - Nije stvar u kuni i pol, koliko košta sat parkiranja, nego u tome što sada treba misliti o tome da prije odlaska odem do automata kupiti kartu - kaže Tomislav Kiridžija.
- Supruga mi radi u blizini i ovdje sam svaki drugi dan. Sada se svaki put moram podsjetiti da odem do automata po kartu - kaže Kiridžija.
I dok su reakcije građana na proširenje zona naplate parkiranja podijeljene, prometni stručnjaci se slažu da je riječ o potencijalno problematičnoj situaciji. Vještak Goran Husinec smatra da se radi o svojevrsnom dodatnom porezu za građane, no da on može uvesti reda, pod uvjetom da se pravilno provede.
- No, ima tu dosta problema. Prvi se tiče rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Neke zgrade građene tijekom 60-ih i 70-ih godina uz stan su imale i parkirališno mjesto, što nije nigdje formalno zabilježeno u knjigama. Ipak, ti ljudi su platiti to mjesto, a sada ga Grad želi prisvojiti. Drugo, treba dati pravo građanima da za malo novca dobiju svoje mjesto na kojem su se dosad parkirali. Besmisleno je da se netko drugi parkira u nekoj maloj uličici gdje se određeni stanar parkira godinama - kaže Husinec i dodaje da on ne zna ni za jedan slučaj u Europi gdje se na području cijeloga grada naplaćuje parkiranje.
Niz nameta
Čak i u velikim gradovima kao što je München, ističe, postoje mjesta izvan užeg centra grada gdje se može ostaviti automobil bez plaćanja parkirališne karte.
Nešto oštriji je Željko Marušić, koji kaže kako je proširenje parkirališnih zona nepotrebno i nepošteno prema građanima. Riječ je o, tvrdi on, udaru na najsiromašniji dio građana, i to u zonama gdje ima više parkirališnog prostora nego automobila, pa ono nije nužno.
- Građani plaćaju cijeli niz nameta na automobile, a izdvajaju i za prirez, tako da nema troškova koje na taj način nisu pokrili. Mislim da se zone ne smiju širiti, kao i da su sadašnje cijene parkinga ionako previsoke - ističe Marušić.
Ni političari nemaju lijepe riječi za najavljeno poskupljenje. Darinko Kosor iz HSLS-a smatra da je riječ o kriminalnom prijedlogu, kakav je odbijen prije tri godine.
- Tada ga nisu podržali ni građani, ni struka, ni zastupnici u Skupštini. Sad se opet gura ista ideja, posve suprotna onome što je gradonačelnik Bandić obećavao u predizbornoj kampanji. Slabo se puni proračun, pa se smišljaju ovakva rješenja - kaže Kosor.
Oporbeni zastupnici: Ovo je samo trik za punjenje blagajne
Nakon što je Upravu Holdinga oblio hladan znoj kada je izvješće o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine pokazalo da je ZGH u gubitku više od 60 milijuna kuna, ništa bolje nije ni u Gradu Zagrebu, jer je za sjednicu Skupštine idući tjedan gradonačelnik Milan Bandić predložio da se rebalansom proračuna kapitalna ulaganja smanje za čak 90 milijuna kuna.
Da novca u proračunu nema dovoljno ukazuju osjetna smanjenja, poput onoga za sportsku dvoranu OŠ Granešina za koju je bilo predviđeno 29 milijuna kuna, a predloženim rebalansom proračuna iznos je smanjen na 3 milijuna kuna, ili predviđeni iznos za projekt sljemenske žičare smanjen sa 50 milijuna, na samo 5 milijuna kuna.
Upravo zbog novog prijedloga rebalansa, brojni oporbeni zastupnici u Skupštini smatraju kako je Bandićeva najava uvođenja parkinga u sve zagrebačke kvartove zapravo samo način kako popuniti proračun sve većim nametima za građane.