SMEĆE U ZAGREBU

OTKRIVAMO KOLIKO ĆE ZAGREPČANE STAJATI BORBA S OTPADOM U IDUĆE ČETIRI GODINE Astronomski iznos predviđen Planom riješit će sve probleme osim mirisa

Dragan Matić / CROPIX

 

Prevalili smo dvije trećine puta, napravili smo pročistač otpadnih voda i pripadajuću infrastrukturu i sanirali Jakuševac. Sad nam trebaju 4 godine za zadnji korak, da uhodamo cijeli sustav odvajanja otpada - poručio je u srijedu gradonačelnik Milan Bandić, a jučer je postalo jasno koliko će građane Zagreba stajati ta jedna trećina puta.

U sljedeće četiri godine borba s problemom otpada stajat će gotovo dvije milijarde kune, koliko je procijenjeno u nacrtu Plana gospodarenja otpadom koji je u javnu raspravu pušten 30. siječnja, na dan kada su gradski službenici još donosili Odluku o zbrinjavanju otpada.

Prema ovoj financijskoj procjeni, više od polovice sredstava trebalo bi se uložiti u Centar za gospodarenje otpadom koji bi trebao biti izgrađen u Resniku, istočno od Centralnog uređaja za pročišćivanje otpadnih voda, i stajat će oko 1,125 milijardi kuna.

Prema onome što je zacrtano u Planu, Centar bi trebao imati sortirnicu, reciklažna dvorišta postrojenja za obradu biootpada, miješanog komunalnog otpada i glomaznog otpada te plohe za odlaganje obrađenog neopasnog otpada te građevinskog otpada koji sadrži azbest.

Partnerstvo

Centar bi, prema nekim projekcijama, trebao biti gotov do 2022. godine i trebao bi se, među ostalim, sufinancirati sredstvima iz fondova Europske unije, iz Fonda za zaštitu okoliša, sredstvima Grada Zagreba i Zagrebačke županije te dijelom kroz javno privatno partnerstvo.

Ako se bude išlo i na model javnog privatnog partnerstva, vrlo je lako moguće da konačni troškovi budu i veći kao što je to bilo s financiranjem Arene. U tom projektu sudjelovali su Grad i država s privatnim investitorom, početna cijena iznosila je 85 milijuna eura, no do 2036. godine država i grada će za tu sportsku građevinu ukupno izdvojiti gotovo dvije milijarde kuna, identičan iznos koji je procijenjen za kompletnu borbu s problemom otpada u metropoli.

No to nisu svi troškovi izgradnje Centra.

Za Studijsko-projektnu dokumentaciju u koju spadaju studije izvodivosti, procjene utjecaja na okoliš, idejni i glavni projekt i ostalu natječajnu dokumentaciju trebat će izdvojiti još 30 milijuna kuna.

Druga najviša stavka je 300 milijuna kuna za nabavu komunalnih vozila, dok će se za 125 milijuna kuna nabaviti novi spremnici za otpad.

Kompostana Obrešćica koja bi se trebala graditi na području Brezovice stajat će 110 milijuna kuna i taj objekt trebao bi biti gotov u 2020. godini, s obzirom na to da do tada Zagreb mora osigurati uvjete za obradu biootpada, što je zacrtano u Planu gospodarenja otpada Republike Hrvatske. Još 4,5 milijuna kuna trebala bi stajati tehnička dokumentacija za ovaj projekt.

Osim u Obrešćicu, uložit će se i 43,5 milijuna kuna u kompostane u Markuševcu, Jankomiru i Prudincu.

Uz postojećih deset reciklažnih dvorišta u gradu bi uskoro trebala niknuti još dva. Jedno na Žitnjaku u Čulinečkoj ulici, za koje je već ishođena građevinska dozvola, i drugo u Sesvetama. Cijena - 20 milijuna kuna.

Recikliranje

Oko 70 milijuna kuna trebalo bi biti uloženo u sanaciju 1300 divljih odlagališta, koliko ih je u Zagrebu, prema podacima Čistoće, dok bi se oko 20 milijuna kuna trebalo uložiti u odlagalište Prudinec na Jakuševcu.

Na to odlagalište trenutačno se mjesečno odlaže 19.700 tona otpada, odnosno 230 tisuća tona godišnje, a prema Planu gospodarenja otpadom, preostali slobodni kapacitet na tom odlagalištu je 2,12 milijuna kubičnih metara.

Očekuje se da bi se u sljedećih deset godina smanjivala tonaža odloženog otpada zbog uvođenja obveze recikliranja pa bi se tako, procjenjuje se, već sljedeće godine na Jakuševcu odložilo 207 tisuća tona, dok bi ta količina 2022. iznosila 150 tisuća tona. U samom nacrtu Plana zaključuje se da bi uz godišnje smanjenje od 10 posto to odlagalište imalo kapacitet za ugradnju otpada do 2029. godine.

U samom Planu citirani su i podaci iz prostorno-planske dokumentacije koja je preuzeta iz Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba, čije su zadnje izmjene i dopune bile prošle godine.

Tako se, među ostalim, citira kako se za potrebe uspostave cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom određuju lokacije Obrešćica, Podsused, Resnik, Markuševec, ali i kako se “istražuje lokacija Savica-Šanci uz postojeću Te-To kao rezervna lokacija u istraživanju za postrojenje za termičku obradu otpada”.

Taj dio ostao je u izmjenama i dopunama Prostornog plana, no potrebno je napomenuti kako se ne radi o mogućoj izgradnji spalionice u budućnosti. Naime, svi gradski zastupnici su na sjednici Skupštine u rujnu prošle godine prilikom izglasavanja Izmjena i dopuna Prostornog plana donijeli amandman prema kojem se iz tog dokumenta “briše mogućnost izgradnje postrojenja za termičku obradu”.

Spalionica

Kako su tada zastupnici objasnili, odlučilo su da se na toj lokaciji prvo istraže sve mogućnosti, a ne da se unaprijed odrede lokacije za termičku obradu bez ikakvih analiza kao što je to prvotno bio slučaj sa spalionicom u Resniku. Ako buduća istraživanja, ako do njih uopće i dođe, pokažu da je to područje pogodno za termičku obradu otpada, to ujedno ne znači, objasnili su zastupnici, da će doći do gradnje spalionice jer bi u tom slučaju ponovno trebalo doći do izmjena Prostornog plana.

Da se spalionica u Zagrebu neće graditi u posljednjih nekoliko mjeseci u više navrata ponovio je i gradonačelnik Milan Bandić.

Najveći su problem štetni plinovi i neugodan miris

Neugodni mirisi, veća emisija štetnih plinova, više prašine koja može ugroziti zdravlje te povećana količina tehnoloških i sanitarnih voda, glavni su nedostaci provedbe Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba.

Tako stoji u Strateškoj studiji o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš koju je proveo Ekonerg - Institut za energetiku i zaštitu okoliša. U toj Studiji su opisani mogući nedostaci i opasnosti koje mogu nastupiti uslijed gradnje novih objekata za zbrinjavanje otpada te implementacije novog načina odvoza i sakupljanja otpada.

Kao što se i očekivalo, glavni problem bit će neugodan miris. Prema Studiji, spremnici za odvojeno sakupljanje biootpada mogu biti lokalni izvor neugodnog mirisa, kao i budući Centar za gospodarenje otpadom (CZGO) u Resniku i kompostana u Obreščici.

Drugi problem jest emisija štetnih plinova. Grad planira nabaviti tisuće novih spremnika i kontejnera za otpad, što znači da će kamioni Čistoće morati raditi puno veću kilometražu nego prije. Reciklažna dvorišta pak mogu biti izvor širenja prašine od građevinskog otpada koja može imati štetan utjecaj na zdravlje obližnjih stanara.

Dodatan problem kod CZGO-a i kompostane bit će zbrinjavanje otpadnih voda. Naime, navedena postrojenja proizvodit će velike količine tehnološke i sanitarne vode koju će negdje trebati zbrinuti, a u obzir treba uzeti i procjednu vodu s odlagališta kao i oborinske vode. S druge strane, provedba Plana neće imati efekta na prometni život Zagreba, a prema Studiji izravna i posredna onečišćenja tla su eliminirana ili svedena na minimum, kao i mogući utjecaj na biološku raznolikost područja.

Ipak, ovo nije konačni sud na temu zbrinjavanja otpada. Građani do kraja mjeseca imaju pravo dati i svoje mišljenje na navedenu studiju u prostorima gradske uprave područnih ureda Peščenica, Novi Zagreb, Trešnjevka i Susedgrad, a 13. veljače u Staroj gradskoj vijećnici bit će javno izlaganje Strateške studije i Nacrta prijedloga Plana. (Matija Boltižar)

 

Izdvajamo