PRIKUPLJANJE SMEĆA

PRAVILNIK PREMA KOJEM BI SE TREBALI UREDITI SMETLARNICI STAR JE 50 GODINA I POSVE NEUPOTREBLJIV Sadrži i jedan bizaran uvjet za sve veće zgrade

    AUTOR:
    • Matija Boltižar

  • OBJAVLJENO:
  • 15.11.2019. u 22:49

Damir Krajač / CROPIX

Iako su neki projektanti unaprijed propisali takav prostor u zgradama, vlasnici se odlučuju prenamijeniti ih u nešto profitabilnije, kafiće, urede...

U Zagrebu se posljednjih nekoliko dana jako puno govori o novim cijenama odvoza otpada i kaznama koje će građani dobiti ako pravilno ne odvajaju svoje smeće.

Najveći problem pritom imaju stanari u stambenim zgradama koji svoje spremnike drže na ulici i do kojih bilo tko može doći, otvoriti poklopac i baciti papir ili plastiku u kantu za miješani otpad. Jedno od rješenja jest gradnja posebne prostorije u kojoj će stanari držati svoje kontejnere i kante, no pravilnik po kojemu se takve građevine trebaju projektirati je iz doba Jugoslavije.

Naime, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari donesen 1970. godine je i dalje na popisu zakona i propisa za prostorno uređenje i gradnju na stranici Hrvatske komore arhitekata.

Taj pravilnik tako kaže da svaka zgrada mora na “zgodnom mjestu imati prostor odnosno prostoriju za smještaj sudova (kanti) za prikupljanje otpadnih tvari” te da on mora biti na otvorenom prostoru ili pak u samoj zgradi. Skoro 50 godina stari dokument ujedno propisuje kako se takva prostorija mora dezinficirati najmanje jedanput u tri mjeseca u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka, odnosno jedanput mjesečno u ostalim mjesecima.

Jedan od bizarnijih uvjeta za stambenu zgradu s više od sedam katova jest da mora imati kanal za suho uklanjanje otpadnih tvari iz stana, koji je “vertikalno postavljen i koji na vrhu ima uređaj za provjetravanje, a na svakom katu hermetički zatvoreni uređaj za ubacivanje otpadnih tvari u kanal” i koji potom završava u prostoriji za smeće.

Potrebne instalacije

Upitali smo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zašto je taj pravilnik još na snazi i kada će se promijeniti, no do zaključenja ovoga broja nismo dobili odgovor.

Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, kaže kako je taj podzakonski akt bio usklađen s tadašnjim zakonima, no da su se danas zakoni više puta mijenjali, što znači da je on službeno na snazi, iako je u praksi neprimjenjiv.

- Ima nekoliko takvih pravilnika  koji su na snazi, no jednostavno se ne primjenjuju jer su neprimjenjivi. Oni su ostali po inerciji, no arhitekti znaju projektirati jednu takvu prostoriju i bez pravilnika - kaže Jurković te objašnjava kako jedan takav smetlarnik treba izgledati. Dakle, dimenzionira se sukladno broju potrebnih spremnika, mora imati direktni pristup s vanjskom okolinom kako bi se što lakše mogao dovesti do kamiona koji odvozi otpad.

Nadalje, takva prostorija mora imati direktni ulaz iz zgrade, treba biti ventilirana, imati potrebne instalacije, a zid te pod trebaju biti obloženi materijalima koji se lako peru, kao što su keramičke pločice. U pravilu su smetlarnici u prizemlju, no mogu biti i u podrumu, ali se u tom slučaju mora osigurati transport do kamiona.

- Arhitekti u većini novih zgrada unaprijed predvide jednu takvu zasebnu prostoriju, nevažno radi li se o zakonskoj obavezi. Problem je sa starijim zgradama koje su sagrađene između 50-ih i 70-ih godina i u svom planu gradnje nisu imale smetlarnike. Oni sada moraju otkriti gdje će smjestiti svoje spremnike - ističe Jurković.

Naime, kao što smo ranije spomenuli, nova Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom propisuje i kazne za građane koji ne odvajaju pravilno svoj otpad. Primjerice, u Zagrebu će one iznositi od 250 do 800 kuna, ovisno o kakvom se prekršaju radi, a zagrebačka pročelnica za gospodarstvo Mirka Jozić, upitana što će biti ako netko drugi ubacuje krivo smeće u tuđe spremnike, istaknula je da davatelj usluge ne kontrolira takve stvari, već sam korisnik. Drugim riječima, građani se moraju sami snaći kako bi izbjegli kazne.

Možda najbolja i najjeftinija opcija jest smetlarnik koji je pod ključem, no već smo naveli da mnoge zgrade nemaju za to adekvatan prostor, iako je, eto, propisan u Pravilniku iz 1970. godine.

Izbjegavanje kazni

No, iako su neki projektanti unaprijed propisali takav prostor, vlasnici su pak odlučili prenamijeniti ih u nešto profitabilnije. Sonja Polonijo, stalna konzultantica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom, ističe da na obali ima jako puno apartmanskih zgrada koje u svojim planovima imaju predviđen smetlarnik, no vlasnici su ga na kraju pretvorili u kafić. Slično je i u Zagrebu gdje je isplativije jedan takav prostor u prizemlju zgrade staviti u najam za manji ured. I sada te iste zgrade moraju pronaći neko novo rješenje gdje će smjestiti svoje spremnike kako bi izbjegli kazne koje im u budućnosti mogu dolaziti.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo