ANATOMIJA POTRESA

SEIZMOLOGINJA S PMF-a OTKRIVA KOLIKI SU IZGLEDI DA ZAGREB U IDUĆIM TJEDNIMA PONOVNO POGODI JAČI POTRES 'Čeka nas pojačana seizmička aktivnost'

Zagreb, 230320.
Drugi dan nakon jakog potresa sanira se steta po centru gradu. Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

 

Dok se u Zagrebu i okolici zbrajaju štete, seizmolozima pravi posao tek predstoji kako bi stekli dublji uvid u potres koji je u nedjelju snažno uzdrmao naš glavni grad.

- Seizmolozi rade analize na dva načina. Prikupljaju se podaci o učinku potresa kako bi se što preciznije odredio njegov intenzitet. To se radi izlaskom na teren, ali danas nam puno pomaže i suvremena tehnologija - mobilnim uređajima građani mogu fotografirati eventualna oštećenja i pružiti nam informacije koje bismo prikupljali na terenu obilazeći objekte i razgovarajući s ljudima.

Tu nam građani mogu biti od velike pomoći. To se ne odnosi samo na područje blizu samog epicentra, odnosno u ovom slučaju na Zagreb i okolne općine i gradove, nego i na ona udaljenija mjesta u Zagorju, Međimurju, Podravini, Slavoniji, Banovini, Gorskom kotaru, na Kvarneru, u Lici te, naravno, u Sloveniji.

U ovom slučaju nam je bitno saznati koliki je bio doseg, pa nam je i informacija o tome da netko nije osjetio potres - važna. Posebno ako je neki susjed nešto osjetio - kaže seizmologinja doc. dr. Iva Dasović s Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF).

Osjetljivi instrumenti

- Drugi vrlo intenzivan dio je analiza zaista mnogih potresa koji se sada događaju: uz one koje ljudi osjete, postoje oni vrlo slabi koje ne osjete, ali ih naši iznimno osjetljivi instrumenti bilježe. Obično se radi neka vrsta trijaže: prioritet se daje analizi onih jačih, a ovi vrlo slabi se ostavljaju za neka mirnija vremena u kojem se rade detaljne analize.

Trenutačno se potresi lociraju kako bi im se odredili žarište, dubina i epicentar te magnituda. Obično netko izračuna mehanizam potresa koji nam govori kako je rasjed položen u prostoru te kamo se koje rasjedno krilo pomaknulo, u kojem smjeru.

Sve to vrlo je naporno jer se radi o velikoj količini podataka te zahtijeva pedantnost! U ‘šumi’ potresa koji se sada bilježe, to je uistinu zahtjevan posao. Poslije se rade  analize, neke se stvari nanovo računaju zbog prikupljenih dodatnih podataka, uređuje se katalog potresa i slično - pojasnila je Iva Dasović.

Naša sugovornica ističe da je vrlo nezahvalno, zapravo nemoguće prognozirati seizmičku aktivnost u okolici Zagreba tijekom idućih tjedana.

- Sve što znamo o potresima u ovom području, ali i diljem svijeta, jest da nas čeka pojačana seizmička aktivnost nekoliko tjedana, možda nekoliko mjeseci. Kao što smo već napomenuli, ne smijemo isključiti mogućnost jačeg potresa od ovog magnitude 5,5 (prema Richteru), ali prema svemu što znamo, vjerojatnost za jači potres je malena, a nadamo se da će nas poštedjeti.

Stotine malih udara

Potresi koji će se sigurno događati bit će slabiji od ovoga, bit će malo manje onih neugodnih i mnogo onih jedva osjetnih. A na stotine će biti onih koje će zabilježiti samo seizmografi. Ti potresi bit će nepravilno raspodijeljeni po magnitudi i u vremenu, ponekad će dolaziti u grupi, a ponekad će biti izolirani. S vremenom će rasjed koji je pukao pronaći svoju novu ravnotežu i smiriti se te započeti s novim ciklusom nakupljanja napetosti i energije - a to će trajati neko dulje vrijeme - zaključila je Dasović.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo