Najagresivniji je oblik raka kože i ne štedi nikoga. Doktorica Ivić upozorava na kobnu grešku koju prečesto viđa

Bez obzira jeste li na moru, u gradu ili možda negdje u planinama, sunčeve zrake prate nas gdje god krenuli. Dok uživamo u toplim danima i stvaramo nove ljetne uspomene, naša koža bilježi svaki trenutak proveden na suncu. I ne, nemojmo se zavaravati da to radi samo ljeti. Prijevremeno starenje kože, nastanak bora, pigmentacija, ali i povećan rizik za razvoj raka kože samo su neki od razloga zbog kojih zaštita od sunca ne bi trebala biti rezervirana isključivo za ljetne mjesece.

- Nije toliko poznata informacija da većina bora (neki kažu čak 80 posto) nastaje zbog djelovanja sunca. Zrake koje su zaslužne za nastanak znakova starenja su UVA zrake, a prisutne su cijele godine u jednakom intenzitetu. Čak i ako mislite da se ova informacija ne odnosi na vas jer se zimi ne sunčate, promislite još jednom. I dalje se vozite autom, šetate ili sjedite pored prozora u uredu. Koža je izložena, a da to ne primijetite, a šteta se nakuplja potiho, godinama - naglašava Magdalena Ivić, dr. med., koja je na magistarskom studiju kozmetičkih znanosti u Italiji.

Idealno bi bilo nanijeti SPF 15 do 20 minuta prije izlaganja suncu, kaže dr. Magdalena Ivić

Dino Stanin/CROPIX

Nije riječ samo o borama

Dok UV zračenje još uvijek često doživljavamo prvenstveno kao estetski problem, stvarnost je puno ozbiljnija. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2023. zabilježeno 1106 novih slučajeva melanoma kože. Melanom je, podsjetimo se, najagresivniji oblik raka kože, a među važnim čimbenicima rizika su izloženost UV zračenju i opekline od sunca, osobito one nastale u mlađoj dobi. Zbog toga vrijedno je naučiti i pridržavati se nekoliko osnovnih pravila.

SPF nije čarobni štit

Jedna od najčešćih pogrešaka, ističe dr. Ivić, jest način na koji nanosimo zaštitni faktor. Nije dovoljno samo imati ga u torbi ili kupaonici. Važno je kada ga nanosimo te koliko često obnavljamo zaštitu.

- Idealno bi bilo nanijeti SPF 15 do 20 minuta prije izlaganja suncu. Kremi je potrebno nešto vremena da se upije u kožu i stvori zaštitni film. Ako idete na plažu, SPF radije nanesite kod kuće nego na plaži. Tako će se krema uspjeti upiti do kraja i nećete je skinuti prilikom prvog ulaska u more - objašnjava dr. Ivić.

No, ni tada posao nije gotov. Zaštitni faktor potrebno je obnavljati tijekom dana.

- Poželjno je SPF obnoviti svaka dva sata, a ako plivate, znojite se ili brišete ručnikom, odmah nakon toga. Nijedan SPF, nažalost, ne traje cijeli dan. Ja ga zamišljam kao punjivu bateriju, a ne kao jednokratnu injekciju zaštite - kaže dr. Ivić.

Drugim riječima, nema puno koristi od jutarnjeg nanošenja kreme ako nakon nekoliko sati provedenih na suncu očekujemo da će zaštita ostati jednako učinkovita.

Između kemijskog i mineralnog SPF-a najbolji je onaj koji ćete zapravo koristiti, kaže dr. Ivić

Dino Stanin/CROPIX

Mineralni ili kemijski SPF

Kod odabira SPF-a često se povede rasprava o tome treba li odabrati mineralni ili kemijski. No, prema dr. Ivić, nema potrebe tražiti univerzalnog pobjednika.

- Razlika je u tome kako rade posao. Mineralni SPF-ovi sjede na koži i odbijaju zrake sunca, dok ih kemijski upijaju i razgrađuju. Ne postoji bolji izbor, već onaj koji vama odgovara - kaže.

Mineralni SPF-ovi često odgovaraju osjetljivoj koži, a mogu ih koristiti i djeca i trudnice. S druge strane, znaju biti masniji i teži te ostavljati bijeli trag na koži. Kemijski se lakše razmazuju i najčešće ne ostavljaju bijeli film.

- Osobno preferiram kemijski SPF, ali na kraju je najbolji onaj koji ćete zapravo koristiti - dodaje dr. Ivić.

I SPF ima svoje granice

Iako je važan dio zaštite, nije jedina stvar na koju bismo trebali računati. Posebno tijekom sati kada je sunce najjače, dobro je potražiti hlad, odjenuti laganu i prozračnu odjeću koja pokriva kožu te ne zaboraviti šešir. Dr. Ivić preporučuje izbjegavanje najjačeg sunca, osobito između 11 i 16 sati, te korištenje odjeće i šešira kao fizičke barijere.

- Krema je važna, ali nijedna krema ne štiti 100 posto - podsjeća naša sugovornica te uz navedene mjere zaštite od sunca ističe i važnost uravnotežene prehrane bogate antioksidansima, poput vitamina C i E te beta-karotena.

Koža pamti

Nisu svi jednako izloženi riziku od raka kože. Veću pozornost trebale bi imati osobe svijetle puti i očiju, osobe s velikim brojem madeža, oni koji u obitelji imaju povijest raka kože, ali i oni koji su u djetinjstvu imali opekline od sunca.

- Koža pamti ozljede desetljećima - upozorava dr. Ivić.

Zato bismo povremeno trebali stati pred ogledalo i pogledati vlastitu kožu. Novi madež, promjena postojećeg madeža, kao i promjena njegove boje, oblika ili veličine nešto su što ne treba ignorirati. Osobama koje pripadaju rizičnim skupinama dr. Ivić preporučuje dermatološki pregled jednom godišnje. Za one bez posebnih rizičnih čimbenika razuman je ritam pregleda svake dvije do tri godine, uz redovito samopregledavanje kože kod kuće.

Sa suncem ne trebamo ratovati, nego naučiti živjeti s njim. Možemo uživati u moru, šetnjama, planinama i dugim ljetnim danima. Samo ne zaboravimo pritom i na naš najveći organ, kožu.