Gripa je ove godine u Hrvatsku stigla čak mjesec dana ranije nego što je uobičajeno: 27. studenog laboratorijska analiza pokazala je da su dvije osobe, jedna iz Slavonije i druga iz Zaprešića, zaražene virusom influence A(H1N1) koji se naziva i “svinjskom gripom”. Dosad je dokazano oko 30 slučajeva, a iako je počelo “svinjskom gripom”, čini se da će ove godine prevladavati A(H3N2), virus klasične gripe, koji je utvrđen kod većine oboljelih. Ono što je zabrinulo stručnjake, a dogodilo se u samom početku epidemije, su upale pluća i teže kliničke slike koje prate oboljele od gripe.
Veliki specijal: Gripa i prehlada u realnom vremenu. Pogledajte ovdje
Gripa je, upozoravaju stručnjaci, ozbiljna bolest, nepredvidiv i neukrotiv virus koji kontinuirano mutira pod teško objašnjivim razlozima. Pojavljuje se svake godine u slično vrijeme, u pravilu traje od Božića do Uskrsa, a pogoduje joj hladno i vlažno vrijeme. Zato, pretpostavlja se, svake godine kreće sa zapada i onda se širi na istok.
- Prvo se pojavi u zemljama poput Portugala, Irske, Škotske, Španjolske i Engleske, a tek onda dolazi u kontinentalni dio - kaže dr. Vladimir Draženović, virusolog i voditelj Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Smatra da su razlog tome velike mase euroatlantskih oceana koji su u blizini tih zemalja.
Dr. Draženović godinama prati i proučava kretanje virusa influence. Upravo njemu na stol pristiže svaki prijavljeni slučaj gripe, a on te podatke prosljeđuje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Svake godine u svijetu od gripe oboli više stotina milijuna ljudi, a u Hrvatskoj se posljednjih godina broj oboljelih u prosjeku kreće od 20 tisuća do približno 100 tisuća.
Hrvatska je počela pratiti slučajeve gripe 1958., nakon što je izbila velika azijska gripa. - Tada je u Hrvatskoj zabilježeno 460 tisuća oboljelih. Čak deset posto stanovništva - kaže dr. Draženović.
Sljedeća pandemija dogodila se 1964., a tada je u Hrvatskoj oboljelo 370 tisuća građana. Četiri godine kasnije, 1968., virus je mutirao u A(H3N2), onaj koji danas cirkulira kao najčešći. Ta je pandemija u svijetu odnijela oko milijun ljudskih života, a kod nas je došla sa zakašnjenjem, 1970. sa 450 tisuća registriranih oboljelih. To je ujedno bila zadnja godina u Hrvatskoj s tolikim brojem oboljelih: sve kasnije epidemije kretale su se do najviše 200 tisuća oboljelih, što se dogodilo 1999. godine. Najmanje epidemije bile su 1994./1995. sa 10 tisuća oboljelih te 2005./2006. sa manje od 2 tisuće oboljelih. Prema tumačenju dr. Draženovića, razlog je slabija virulencija virusa te 2006., ali zasigurno i veliki broj cijepljenih kojih je tada u Hrvatskoj bilo više od 500.000.
Ključni trenutak u sprečavanju širenja virusa gripe u Hrvatskoj dogodio se početkom 60-ih godina kada je počela proizvodnja cjepiva u Hrvatskoj, dvadesetak godina nakon što je proizvedeno prvo cjepivo u Americi.
- U sezoni 1989./1990. cijepilo se približno 100 tisuća ljudi i nakon toga je broj samo rastao. Već 2000. godine cijepilo se 200 tisuća ljudi, zatim 2002. približno 400 tisuća - kaže Draženović. Rekordni broj - čak 600 tisuća cijepljenja - dogodio se 2008. nakon sezone 2006./2007. kada je bilo približno 110 tisuća oboljelih.
Veliki specijal: Gripa i prehlada u realnom vremenu. Pogledajte ovdje
Kada dišete vaša pluća uzimaju kisik iz zraka i dostavljaju krvnim stanicama. Stanice u vašem tijelu trebaju kisik da bi radile i razvijale se. Tijekom uobičajenog dana, u prosjeku udahnete 25 tisuća puta. Termin plućna bolest odnosi se na mnoge poremećaje u radu pluća kao što je astma ili infekcije pluća kao što su gripa ili upala pluća (Izvor: NIH Medline Plus)
Iako je broj oboljelih od gripe prepolovljen, dogode se godine s naglim porastom broja oboljelih. Ponekad, kao 2007. godine, imamo pandemijsku sezonu s potpuno novim sojem od kojeg se teže zaštititi.
- Povećan broj oboljelih dogodi se kada se ljudi ne cijepe u dovoljnom broju. Kod gripe imamo kolektivni imunitet koji ovisi o broju ljudi koji su se cijepili u prošlosti, a drugo je kumulativni imunitet, koji ovisi o tome cijepite li se svake godine ili ne - kaže dr. Draženović.
Svake godine od 1958. prvi slučajevi gripe u Hrvatskoj pojavljuju se u pravilu oko Božića. Prvo, zbog hladnog i vlažnog vremena, a drugo jer se ljudi više okupljaju u zatvorenim prostorima.
- U studenom ili prosincu kada se temperature spuste oko ništice, te u kombinaciji s vlagom stvaraju se idealni uvjeti za početak epidemije gripe - smatra dr. Draženović.
Prvi opis pandemije gripe u svijetu potječe iz 1580. Od tada su zabilježene 32 pandemije. U 20. stoljeću dogodile su se tri pandemije: godine 1918. (španjolska gripa), 1957. (azijska) i 1968. (hongkonška gripa).
Najveća je bila španjolska kada je od influence umrlo oko 50 milijuna ljudi diljem svijeta.
- Prvi vjerodostojan opis gripe potječe od Hipokrata još iz petog stoljeća prije Krista - kaže prof. dr. sc. Ilija Kuzman, pročelnik Zavoda za respiratorne infekcije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
- Svakako najdramatičnija pandemija bila je španjolska, 1918. godine. Brojne epidemije influence imale su vrlo važan utjecaj na razvoj cjelokupne civilizacije i kulture. Gripa je jedina klasična infektivna bolest koja se još uvijek pojavljuje pandemijski. Zato je i priskrbila vrlo zanimljiv i slikovit epitet - jedina neukroćena pošast iz prošlosti - kaže dr. Kuzman.
Još jedno otkriće obilježilo je za gripu ključnu 1918. Spoznalo se da uzročnici influence nisu bakterije, nego virusi.
- Uslijedilo je otkriće virusa influence A godine 1933., potom influence B godine 1939. i konačno, godine 1950., virusa influence C - kaže dr. Kuzman.
Navodi kako postoje četiri virusa influence (A, B, C i D). Na površini virusne čestice nalaze se dva osnovna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji određuju sve osobine virusa. Oni, kaže dr. Kuzman, nisu stabilni, stalno se mijenjaju pa tako nastaju mutacije virusa, a te su promjene osobito karakteristične za virus influence A.
- Manje promjene događaju se češće, svake dvije do tri godine, a veće u prosjeku svakih deset do 40 godina. Korjenite antigenske promjene virusa nastaju rekombinacijom ljudskog i nekog životinjskog virusa. To je danas najprihvatljivija teorija koja objašnjava nastanak pandemijskih sojeva koji imaju veću agresivnost pa uzrokuju teže oblike bolesti - zaključuje dr. Kuzman.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg