Mnogi ga zanemaruju: Ovaj mineral snižava masnoće u krvi, topi masno tkivo i potiče lučenje inzulina

Kad razmišljamo o kromu, rijetko ćemo ga povezati s našim zdravljem. Prije će nam na pamet pasti "kromirani" predmeti, poput dijelova automobila, kvaka na vratima, lonaca ili pribora za jelo. Ipak, taj oligoelement ključan je za naše zdravlje. Iako je prisutan samo u tragovima u našem organizmu, to je vrlo važan mikronutrijent.

Što je, metal ili mineral?

Tehnički, riječ je o čvrstom i otpornom metalu koji se prvenstveno koristi u industriji kao zaštitna obloga predmeta izrađenih od metalnih legura, no krom je ujedno i komponenta minerala kromita te jedan od elemenata koji su najprisutniji na Zemljinoj površini i u morima. U nutritivnom smislu, krom se smatra mineralom. Krom postoji u dva oblika: šesterovalentni krom, oblik kroma koji se nalazi u industrijskom onečišćenju i koji je otrovan i kancerogen, te trovalentni krom koji je biološki aktivan element prisutan u nekim namirnicama te sastojak u nekim dodacima prehrani. No, s obzirom na to da ga naš organizam ne proizvodi, trovalentni krom moramo unositi hranom ili ciljanim suplementima s krom pikolinatom. Pritom treba imati na umu da vitamini C i B3 (niacin) poboljšavaju njegovu apsorpciju.

Brojne dobrobiti

Krom je esencijalan za asimilaciju proteina, masti i ugljikohidrata te za razgradnju šećera. Uz to, pomaže u reguliranju razine šećera u krvi, stimulira proizvodnju inzulina te može pomoći u prevenciji dijabetesa. Može doprinijeti i optimizaciji sastava tijela. Naime, prema studiji objavljenoj u PubMedu, krom pomaže u povećanju mišićne mase i smanjenju masnog tkiva. Stimulira proizvodnju korisnih masnih kiselina poput omega-3, koje su korisne za zdravlje mozga, a donosi dobrobiti i za kožu. Naime, krom pomaže u formiranju sebuma, u držanju akni pod kontrolom, ali i potiče proizvodnju kolagena. Uz to, pomaže u reguliranju vrijednosti kolesterola te je koristan za zdravlje krvnih žila i kao prevencija kardiovaskularnih bolesti.

Za koga nisu suplementi kroma

Iako se općenito smatraju sigurnima u preporučenim dozama, koje ne prelaze 200 mikrograma dnevno, suplementi kroma ne preporučuju se osobama s bolestima jetre i bubrega, osobama koje uzimaju određene lijekove poput protuupalnih lijekova, antacida, lijekova za dijabetes i za reguliranje kolesterola, kao ni trudnicama i dojiljama.

Kome koristi krom pikolinat

Dodaci prehrani uglavnom sadrže krom pikolinat, odnosno krom vezan uz pikolinsku kiselinu koja olakšava njegovu apsorpciju. Uzimanje takvih dodataka prehrani može biti od koristi osobama koje imaju problema s apsorpcijom nutrijenata, osobama starije životne dobi, sportašima ili osobama koje su na izuzetno restriktivnom prehrambenom režimu. Ponekad se takvi suplementi koriste za mršavljenje i smanjenje masnog tkiva. Iako ne postoje znanstvene studije koje bi to sa sigurnošću potvrdile, krom se može smatrati mineralom koji je usko povezan s kontrolom glikemije i šećera u krvi. Stoga je vrlo vjerojatno da će osoba s manjkom kroma imati visoku glikemiju, inzulinsku rezistenciju, biti pretila i imati poteškoća u mršavljenju.

Manjak je rijedak

Iako crijeva ne apsorbiraju krom učinkovito (samo pet posto kroma se apsorbira), manjak kroma zapravo je prilično rijedak. Među simptomima manjka tog minerala su povećan apetit, grčevita žudnja za slatkišima, umor, razdražljivost, nečista koža i akne.

Namirnice bogate kromom

Na vrhu liste namirnica bogatih kromom su sok od grožđa i pivski kvasac u prahu. Sok od grožđa konzumirajte u malim količinama ili čak razrijeđen s vodom ili kefirom jer je bogat šećerima i siromašan vlaknima te bi mogao izazvati nagli skok šećera u krvi. Ako volite okus pivskog kvasca, možete ga koristiti za začinjanje variva umjesto parmezana: sadrži vitamine skupine B i minerale poput cinka, magnezija, selena i bakra te je dobar za kožu, nokte i kosu. I jedna zanimljivost: kuhanje (naročito kiselih namirnica) u loncima od inoksa dovodi do otpuštanja male količine kroma u jelo. Među ostalim namirnicama bogatim kromom su crveno meso, jetra, perad, jaja, sok od naranče, oštrige, pšenične klice, zelena salata, brokula i integralne žitarice.