Mirella Rasic Paolini. Foto: Darko Tomaš/CROPIX
Imate li ih u životu

Manipulatori dobro znaju koga odabrati: Posebno su im zanimljivi ljudi s ovim osobinama

Potreba za kontroliranjem drugih može proizlaziti iz različitih unutarnjih izvora

Na prvi pogled, neki ljudi djeluju gotovo neodoljivo. Znaju kako zadobiti povjerenje, prepoznati tuđe potrebe i ostaviti dojam da im je iskreno stalo. Međutim, s vremenom se iza njihove ljubaznosti može pokazati potreba za odlučivanjem, usmjeravanjem i kontroliranjem drugih. Ako im se netko suprotstavi, mogu uslijediti izazivanje osjećaja krivnje, omalovažavanje, povlačenje ili emocionalno kažnjavanje. Manipulativne osobe ne moraju biti agresivne ni otvoreno dominantne. Neke su inteligentne, šarmantne i društveno uspješne, zbog čega njihovo ponašanje može dugo ostati neprepoznato. Manipulacija se često ne odvija otvorenom prisilom, nego suptilnim utjecajem na tuđe osjećaje, uvjerenja i odluke.

Što zapravo pokreće potrebu da netko upravlja drugim ljudima? Zašto neki umjesto otvorenog izražavanja svojih potreba pribjegavaju prikrivenom pritisku?

Manipulacija kao način uspostavljanja moći

Manipulacija je oblik interpersonalnog utjecaja kojim osoba nastoji ostvariti vlastite ciljeve služeći se obmanom, emocionalnim ucjenama, izazivanjem krivnje ili iskorištavanjem tuđih slabosti.

Za razliku od otvorenog sukoba, manipulacija često uključuje prikrivanje stvarnih namjera.

Potreba za kontroliranjem drugih može proizlaziti iz različitih unutarnjih izvora. Kod nekih je povezana s nesigurnošću i teškoćama prihvaćanja vlastite ranjivosti, a kod drugih s trajnijim obrascima iskorištavanja i dominacije. Kontrola može služiti kao obrana od osjećaja bespomoćnosti, srama, zavisti ili straha od gubitka važnosti. U takvim odnosima druga osoba postupno prestaje biti ravnopravan sudionik i postaje sredstvo za zadovoljavanje tuđih psiholoških potreba. Određene crte ličnosti mogu biti povezane s izraženijom potrebom za kontrolom i utjecajem na druge. U nastavku ćemo prikazati neke od tih obrazaca, ne s ciljem dijagnosticiranja pojedinaca, nego boljeg razumijevanja psihološke pozadine manipulativnog ponašanja.

  • Narcistički obrazac: Drugi postoje kako bi potvrđivali vlastitu vrijednost

Osobama s izraženim narcističkim crtama važni su divljenje, potvrđivanje vlastite vrijednosti i osjećaj posebnosti. Mogu djelovati samouvjereno i superiorno, iako im samopoštovanje može biti vrlo osjetljivo na kritiku i odbacivanje. U odnosima mogu očekivati poseban tretman i teško prihvaćati tuđe potrebe. Dok dobivaju pažnju i divljenje, odnos može djelovati skladno. Međutim, kada im se netko suprotstavi ili postavi granicu, mogu reagirati omalovažavanjem i obezvrjeđivanjem druge osobe. Važno je razlikovati narcističke crte od narcističkog poremećaja ličnosti, koji podrazumijeva mnogo složeniji i dugotrajniji obrazac funkcioniranja.

  • Emocionalno nestabilan obrazac: Kontrola iz straha od napuštanja

Nisu svi pokušaji kontroliranja drugih motivirani željom za dominacijom. Kod nekih ljudi mogu biti povezani s intenzivnim strahom od napuštanja, emocionalnom nestabilnošću i teškoćama u regulaciji osjećaja. Strah od gubitka bliskosti može dovesti do prijetnji prekidom odnosa, izazivanja krivnje ili burnih emocionalnih reakcija. Takvi obrasci mogu se pojaviti kod osoba s izraženim graničnim crtama ličnosti, ali manipulacija sama po sebi nije dijagnostički kriterij. Važno je razlikovati svjesno iskorištavanje drugih od ponašanja koja mogu proizlaziti iz intenzivne psihičke patnje.

  • Kontrolirajući i rigidni obrazac: Sve mora biti onako kako ja želim

Potreba za kontrolom može se očitovati i kroz kritiziranje, nametanje pravila, perfekcionizam i stvaranje osjećaja nedostatnosti kod drugih. Takve osobe često imaju čvrstu predodžbu o tome kako bi se drugi trebali ponašati, a odstupanje od njihovih očekivanja izaziva nezadovoljstvo i emocionalni pritisak. Kod nekih je takva rigidnost povezana s opsesivno-kompulzivnim crtama ličnosti, ali one same po sebi ne znače da je osoba manipulativna.

  • Antisocijalni obrazac: Ljudi kao sredstvo za ostvarivanje ciljeva

Kod osoba s izraženim antisocijalnim crtama manipulacija može biti izrazito proračunata i usmjerena na ostvarivanje osobne koristi, moći ili društvenog položaja. Mogu se služiti laganjem, obmanom i iskorištavanjem drugih, uz malo obzira prema posljedicama vlastitih postupaka. Antisocijalni poremećaj ličnosti mnogo je širi obrazac od same manipulacije i uključuje dugotrajno zanemarivanje prava drugih, neodgovornost i obmanjivanje.

Koga manipulatori najčešće biraju?

Ne postoji jedinstven profil osobe koja postaje metom manipulacije, ali određene osobine mogu povećati ranjivost.

Manipulatori mogu prepoznati ljude s izraženom empatijom, snažnom potrebom za prihvaćanjem, teškoćama u postavljanju granica ili strahom od sukoba i odbacivanja.

Takve osobe često nastoje razumjeti druge, opravdavati njihovo ponašanje i preuzimati odgovornost čak i za ono za što nisu odgovorne. Posebno ranjivi mogu biti oni koji su tijekom odrastanja naučili da ljubav treba zaslužiti udovoljavanjem ili da je očuvanje odnosa važnije od vlastitih potreba.

Ipak, manipulacija nije ograničena na emocionalno ranjive osobe. Metom može biti i vrlo uspješna, samostalna i samouvjerena osoba ako manipulator u njoj prepozna društveni položaj, financijsku korist ili druge vrijedne resurse. Ponekad nije riječ o tome da je netko slab, nego o tome što manipulator od njega može dobiti.

Psihološki mehanizmi koji se kriju iza manipulacije

Za razumijevanje manipulativnog ponašanja važni su obrambeni mehanizmi, odnosno nesvjesni načini na koje se osoba pokušava zaštititi od osjećaja koje teško prihvaća. Jedan od njih je projekcija – pripisivanje vlastitih neprihvatljivih osjećaja ili osobina drugima. Tako osoba koja teško prihvaća vlastitu agresivnost može drugoga neprestano optuživati za neprijateljsko ponašanje. Rascjep označava obrambeni mehanizam u kojem osoba druge doživljava izrazito polarizirano, tj. kao potpuno dobre ili potpuno loše. Tako nekoga može idealizirati, pripisujući mu gotovo isključivo pozitivne osobine, a nakon razočaranja, sukoba ili osjećaja odbacivanja naglo ga obezvrijediti i doživljavati izrazito negativno.

Devalvacija podrazumijeva umanjivanje vrijednosti druge osobe kako bi se očuvao osjećaj vlastite nadmoći, dok je omnipotentna kontrola potreba za upravljanjem drugima i vanjskim okolnostima kako bi se izbjegao osjećaj bespomoćnosti. Ovi mehanizmi nisu isključivo obilježje određenog poremećaja ličnosti, no svakako mogu pomoći u razumijevanju načina na koji se održavaju manipulativni obrasci.

Kako prepoznati manipulaciju?

Manipulativno ponašanje najlakše se prepoznaje kroz ponavljanje. Jedna neprimjerena reakcija ili svađa ne znače nužno da je riječ o manipulaciji. Važno je postoji li dugotrajan obrazac sustavnog kontroliranja druge osobe.

Gaslighting je oblik psihološke manipulacije u kojem se osobu opetovano navodi da posumnja u vlastito pamćenje, percepciju i prosudbu. Rečenice poput „To se nikada nije dogodilo“, „Sve si pogrešno shvatila“ ili „Ti si uvijek preosjetljiva“ mogu biti dio takve dinamike kada se njima sustavno poriče iskustvo druge osobe. Triangulacija uključuje treću osobu u odnos, primjerice kroz uspoređivanje, izazivanje ljubomore ili stvaranje natjecanja za pažnju. Time manipulator može povećavati nesigurnost i zadržavati kontrolu.

Pritom je važno promatrati cjelinu odnosa: postoji li mogućnost ravnopravnog razgovora, preuzima li osoba odgovornost za svoje postupke, poštuje li tuđe granice i dolazi li nakon isprike do stvarne promjene?

Može li se manipulator promijeniti?

Promjena je moguća, ali zahtijeva spremnost osobe da prepozna vlastite obrasce, preuzme odgovornost i suoči se s razlozima zbog kojih se tako ponaša. Sama isprika, obećanje ili povremena nježnost nisu dokaz promjene. Ključna je dosljednost drukčijeg ponašanja tijekom vremena.

Psihoterapija može pomoći u razumijevanju obrambenih mehanizama, teškoća u regulaciji emocija i obrazaca odnosa koji se ponavljaju. Kod izraženih poremećaja ličnosti terapijski proces može biti dugotrajan, ali postoje pristupi koji mogu pridonijeti poboljšanju funkcioniranja.

Važno je pritom zapamtiti da razumijevanje nečije psihološke pozadine ne znači opravdavanje njegovih postupaka. Možemo razumjeti zašto netko manipulira, a istodobno odbiti odnos u kojem se narušavaju naše dostojanstvo, povjerenje i sloboda. Manipulacija nam otkriva mnogo o načinu na koji pojedinac doživljava sebe i druge. Ondje gdje nema prostora za ravnopravnost, različitost i tuđu autonomiju, odnos lako postaje prostor borbe za moć. Sposobnost prihvaćanja činjenice da druga osoba nije naše vlasništvo, da ima pravo na vlastito mišljenje i da nas ne mora uvijek slijediti jedan je od važnih pokazatelja emocionalne zrelosti.

Mirella Rasic Paolini

klinička hipnoterapeutkinja | Psihosomatika i holistički pristup mentalnom zdravlju

17. studeni 2026 14:27