Identificirana dva rizična faktora za rak debelog crijeva prije pedesete, a ovi su simptomi češći kod rane bolesti

Dvije nove studije identificirale su rizične čimbenike koji bi mogli biti povezani s porastom broja raka debelog crijeva i rektuma među mlađim osobama. To su zaseban fenotip povezan s povećanim rizikom kod osoba u dobi od 18 do 49 godina i oralno uzimanje antibiotika, posebno među osobama s većom ili duljom poviješću korištenja tih lijekova.

U prvoj su studiji stručnjaci Medicinskog fakulteta Sveučilišta New York i Medicinskog centra Saint Michael‘s u Newarku procijenili podatke oko 46.000 osoba s kolorektalnim karcinomom, kao i odgovarajuću kontrolnu skupinu. Identificirali su niz čimbenika koji predviđaju rani početak kolorektalnog karcinoma, a to su upalna bolest crijeva, obiteljska anamneza, pretilost, teška pretilost, metabolički sindrom, dijabetes i masna jetra (steatoza jetre) unutar 24 mjeseca prije dijagnoze.

Tri najjača signala

I neki drugi nalazi, kao što su mikrocitoza, nizak feritin, povišeni C-reaktivni protein, nizak lipoprotein visoke gustoće, hipertrigliceridemija ili glikirani hemoglobin u rasponu dijabetesa, bili su laboratorijski prediktori kolorektalnog karcinoma s ranim početkom. Slični čimbenici rizika pojavili su se i za kolorektalni karcinom s kasnim početkom, no povezanost je bila 25 do 40 posto slabija.

Analiza je pokazala da su teška pretilost, mikrocitoza i nizak feritin najjači neovisni signali u skupini s ranim početkom. Masna jetra povezana s metaboličkom disfunkcijom ostala je značajan čimbenik rizika među mlađim pacijentima, dok je u skupini s kasnim početkom postala beznačajna.

Zaseban fenotip

I lokacija tumora razlikovala se s obzirom na vrijeme početka bolesti. Kod kolorektalnog raka s ranim početkom rektalni su tumori bili češći nego kod pacijenata s rakom s kasnim početkom (37 posto naspram 27 posto), dok su kod bolesti s kasnim početkom češći bili tumori proksimalnog dijela debelog crijeva (34 posto naspram 23 posto).

- Rani kolorektalni karcinom može imati zaseban metabolički, upalni i hematološki fenotip. Bol u trbuhu, rektalno krvarenje, gubitak težine, anemija zbog nedostatka željeza, stalna potreba za pražnjenjem i proljev bili su češći kod pacijenata s ranim početkom bolesti, dok je zatvor bio češći kod pacijenata s kasnim početkom bolesti – rekao je dr. Mohamed Eldesouki, predstavljajući studiju na nedavnom američkom Tjednu probavnih bolesti.

Veza s antibioticima

Druga je studija ispitala povećava li oralno uzimanje antibiotika rizik od kolorektalnih adenoma kod osoba od 50 godina ili mlađih. Istraživanja su već pokazala da pacijenti s kolorektalnim karcinomom imaju promijenjeni mikrobni profil debelog crijeva, uključujući smanjenu mikrobnu raznolikost i više potencijalno patogenih mikroba, a nedavne su studije pokazale i da su prekancerozni adenomi s displazijom visokog stupnja bogati fuzobakterijama, što sugerira da crijevne bakterije možda igraju ulogu u ranoj genezi tumora.

Sada su istraživači iz Medicinskog centra Kaiser Permanente u San Franciscu usporedili oko 7.000 osoba s kolorektalnim adenomima s ranim početkom s odgovarajućom kontrolnom skupinom te su primijetili oralnu upotrebu antibiotika dvije godine ili više prije otkrivanja adenoma. Provjerili su kumulativnu upotrebu antibiotika te specifične vremenske intervale uzimanja (dvije do pet godina, pet do osam godina i više od osam godina) prije ranog početka bolesti. Svi su sudionici praćeni najmanje deset godina.

Rast rizika

Istraživači su povezali oralnu upotrebu antibiotika s povećanim rizikom od ranog početka kolorektalnih adenoma u odnosu na kontrolne osobe, a rizik je bio povećan bez obzira na klasu antibiotika. Uz to, kako se broj izdavanja antibiotika povećavao, tako se vidjelo i umjereno povećanje značajnosti povezanosti.

- Kako je rasla oralna upotreba antibiotika, tako je rastao i rizik, dosegnuvši vrhunac na sedam do devet ciklusa – rekla je dr. Amanat Bal iz istraživačkog tima. - Rizik od kolorektalnog adenoma povećavao se i s vremenom poslije izlaganja antibioticima, a vrhunac je dosegao u razdoblju od pet do osam godina.

Osobe koje su razvile kolorektalne adenome imale su veću vjerojatnost pretilosti, kao i veće stope kolorektalnog karcinoma u obiteljskoj anamnezi (29 posto) u odnosu na kontrolnu skupinu (18 posto). Nedostatak istraživanja je to što nisu postojali podaci o uzimanju antibiotika u djetinjstvu i adolescenciji.