Legalno i vrlo opasno: evo što se nalazi u prahu koji ušmrkava sve veći broj hrvatskih tinejdžera

Proizvod koji se pojavio na hrvatskom tržištu predstavlja novu i vrlo realnu opasnost za zdravlje mladih, a upravo iz tih razloga zabranila ga je Francuska prije dvije godine, a od prošle godine zabranjen je i u Italiji. Zove se Sniffit, dostupan je online i na kioscima u malim ampulama po cijeni od 16 eura i mladi sve više luduju za njim. Iako je prodaja zabranjena mlađima od 18 godina, to se pravilo (kao i kad je riječ o alkoholu ili cigaretama) lako i često zaobilazi pa su upravo tinejdžeri najveći konzumenti. Radi se o energetskom prahu koji se unosi u tijelo šmrkanjem, po sastavu je sličan energetskim pićima, ali u znatno manjoj i koncentriranijoj količini, a proizvođač ga reklamira kao „praktično rješenje za brzo podizanje energije”. Sami sastojci (koji su svaki za sebe legalni te se čak smatraju i sigurnima kao dodaci prehrani), njihov kombinirani i kumulativni učinak još nisu detaljno istraženi, no znanstvena zajednica u Francuskoj, a potom i u Italiji, prepoznala je potencijalne rizike konzumacije takvog proizvoda, osobito među mladima. Ono što se još smatra štetnim, pa i potencijalno opasnim, jest i način konzumacije – ušmrkavanjem, kao i očita sličnost s kokainom u izgledu i načinu konzumiranja (koja se potencira i u oglašavanju), čime se banalizira upotreba droga i potiče rizično ponašanje.

Struka se pobunila

Dr. Clement Merciert, istraživački inženjer u Laboratoriju za biološku aktivnost udisanih čestica u Istraživačkom centru SAINBIOSE pri Sveučilištu Jean Monnet u Saint-Etienneu u Francuskoj, s kolegama je o tome pisao u Lancetu još 2024. U to je vrijeme konzumacija energetskih prašaka za ušmrkavanje, koji se reklamiraju kao prehrambeni suplementi, značajno porasla širom svijeta. Velik broj brendova lansirao je svoje proizvode, poput Want a BUMP-a na američkom tržištu, SniffUp-a u Njemačkoj i Sniffyja u Francuskoj.

- Ti prašci za inhaliranje kroz nos sadrže dobro poznate sastojke koji su uobičajeno prisutni u energetskim pićima, uključujući koncentrirane sastojke poput kofeina, taurina, ginka, kreatina i maltodekstrina, a korisnike se potiče da ih ušmrkavaju izravno kroz nosnu šupljinu. Takvi proizvodi nisu zakonski regulirani, njihov sadržaj i učinci nisu pomno ispitani, no znanstvena i medicinska zajednica upozorava na brojne rizike koje nosi njihova konzumacija, osobito među mladima – istaknuli su autori članka u kojem su naveli i tri ključna razloga za zabrinutost i za donošenje odluke o zabrani takvih proizvoda.

Opasnost predoziranja kofeinom

- Američka agencija za hranu i lijekove već je 2023. upozorila na prodaju određenih visoko koncentriranih kofeinskih proizvoda. Preporučena sigurna doza kofeina procjenjuje se na 400 mg dnevno, što odgovara koncentraciji od približno 20-24 mg/l u krvi. Komercijalni proizvod, koji je preplavio francusko tržište od početka svibnja 2024., pakiran je u obliku bijelog praha u bočicama koje sadrže 1 g praha s 10 posto kofeina (to jest 100 mg kofeina po bočici). Potrošač bi stoga lako mogao prekoračiti preporučenu zdravstvenu granicu konzumirajući samo četiri bočice dnevno. Osim toga, nazalna primjena izbjegava metabolizam pri prolasku kroz crijeva te pogoduje brzoj apsorpciji u krv – napisali su znanstvenici za Lancet.

Opasnost za zdravlje nosne sluznice

- Kemijski sastav tih prahova je legalan, ali upotreba energetskog praha za šmrkanje izaziva zabrinutost za zdravlje nosne sluznice. Sastojci poput kofeina, kreatina, taurina i beta-alanina mogu iritirati osjetljive sluznice i uzrokovati suhoću ili upalu. Prilikom korištenja energetskih prahova za šmrkanje, treba imati na umu mogući utjecaj na postojeće poremećaje spavanja, na rizike miješanja prahova s alkoholom te na moguće interakcije lijekova s kofeinom. Također, u formulacije tih proizvoda uvedene su arome za koje se zna da su vrlo privlačne mladima, a velika većina aromatskih molekula toksikološki je testirana gutanjem, a ne udisanjem, što podsjeća na goruće pitanje zabrane aroma u proizvodima za vaping – upozorili su Merciert i suradnici.

Zabrinjavajuća narkotička simbolika

- S pravom smo zabrinuti zbog obećanja koje daju proizvođači tih prahova nudeći ih kao pomoć (primjerice za sportaše, studente ili posjetitelje zabava) da ostanu budni i fokusirani. Taj marketinški pristup je katastrofalan jer su energetski prahovi za šmrkanje potencijalno toksični, ne samo zbog udahnute doze u kombinaciji s rizičnom prirodom sastojaka, već i zbog narkotičke poruke koju prenose. Neki brendovi čak povlače ciničnu paralelu s kokainom na svojoj web stranici: primjerice, Sniffy je u početku pisao „Bijeli prah koji se udiše na nos? Iako može pružiti zabranjeno zadovoljstvo, potpuno je legalan”, a potom je slogan promijenjen u „Nema zabune, Sniffy je legalan”. Radnja koja je uključena (šmrkanje), izgled proizvoda (bijeli prah) i razlozi za njegovo uzimanje (dobivanje energetskog poticaja za zabavu) trivijaliziraju se. Energetski prah za šmrkanje nije narkotik, ali je toliko sličan kokainu da neizravno trivijalizira njegovu upotrebu – istaknuli su znanstvenici.

A što je sve unutra?

„Donosi instant svježinu i energiju. Savršen za noćne izlaske, umorne vožnje, prije treninga i duge radne dane.” To stoji na poleđini energetskog praha Sniffit i zvuči kao savršena pozivnica mladima da se malo „nabriju” prije bilo čega izazovnog i napornog što je pred njima, bilo da je riječ o tulumu, testu ili treningu. Francuska i talijanska znanstvena zajednica o tome su rekle svoje, njihova su ministarstva zdravstva reagirala brzo i na njihov su poticaj vlade obje zemlje takve proizvode zabranile. Iz našeg su Ministarstva zdravstva zasad samo naglasili da proizvod nije registriran kao lijek niti kao medicinski proizvod, a iz Državnog inspektorata poručili su da je „Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata provela uzorkovanje predmetnog proizvoda” te da je inspekcijski postupak u tijeku. Pa dok čekamo daljnje postupanje i odluke o ovom novom opasnom proizvodu koji je mladima nadohvat ruke, pogledajmo kakvi su to sastojci koji se obično koriste u energetskim prašcima za šmrkanje.

Kreatin

Kreatin je molekula prisutna u našem tijelu i u hrani životinjskog podrijetla. Sintetizira se u jetri i pohranjuje u mišićima kao fosfokreatin; to jest, na njega je vezana fosfatna skupina. Kada mišiću treba energija, ova fosfatna skupina prenosi se s fosfokreatina na ADP (adenozin difosfat) kako bi se stvorio ATP (adenozin trifosfat), izvor energije stanica. Čini se da ima pozitivne učinke na srčanu i moždanu funkciju. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je upotrebu tvrdnje u kojoj se navodi da „Konzumacija kreatina povećava fizičke performanse tijekom ponovljenih, kratkotrajnih vježbi visokog intenziteta.” EFSA preporučuje maksimalnu granicu od 3 g kreatina dnevno ili, za sportaše, 6 g dnevno tijekom maksimalno jednog mjeseca. Međutim, njegova konzumacija nije bez rizika. Prema dostupnim studijama, kontinuirana i dugotrajna upotreba može imati kancerogene učinke, no najčešće nuspojave su bol u trbuhu, glavobolja, dehidracija, razdražljivost, grčevi u mišićima, debljanje i disfunkcija bubrega.

Taurin

Taurin, koji nastaje razgradnjom aminokiseline cisteina, također je prisutan u našem tijelu i u nekim namirnicama. Nalazi se u mišićima, mrežnici i mozgu, gdje se čini da modulira oslobađanje određenih neuroprijenosnika. Uključen je u sintezu žučnih kiselina koje hvataju i izlučuju loš kolesterol. Čini se da je također uključen u metabolizam masti i glukoze, zbog čega bi mogao biti koristan kao energizator: naime, glukoza je izvrstan izvor energije za mišiće. Konačno, vjeruje se da ima protuupalna svojstva te da pomaže u regulaciji krvnog tlaka. Međutim, nije jasno kako točno djeluje. Prema mišljenju EFSA-e iz 2009. godine, doza taurina prisutnog u energetskim pićima može se smatrati sigurnom ako se ne prelazi 350 ml pića dnevno. Kao dodatak prehrani prilično je siguran i prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama unos do 3 grama dnevno može se smatrati sigurnim. Ipak, i taurin donosi moguće nuspojave, od kojih su glavne mučnina i bol u želucu, a nekoliko je studija povezalo zlouporabu taurina s rizikom od akutnog zatajenja bubrega.

Kofein

Poznato je da kofein povećava broj otkucaja srca, pažnju i koncentraciju. Za razliku od drugih spomenutih tvari, nije prisutan u našem tijelu, već je alkaloid ekstrahiran iz biljke Coffea arabica. Djeluje tako što se veže na adenozinske receptore, sprečavajući oslobađanje faktora koji reguliraju san i umor. Kofein, što je također poznato, može uzrokovati uznemirenost, razdražljivost, anksioznost, poremećaje spavanja, srčane probleme i abnormalan razvoj fetusa ako se konzumira tijekom trudnoće. Kada je prisutan u energetskim pićima, EFSA smatra njegovu konzumaciju sigurnom do maksimalno 200 mg dnevno.

β-alanin, L-arginin i L-citrulin

To su tri aminokiseline prisutne u našem tijelu i uključene u više bioloških procesa. L-citrulin je prekursor arginina, a njihovi učinci su vrlo slični. Arginin stimulira oslobađanje određenih hormona i dušikovog oksida u krvnim žilama, potičući njihovo širenje. Veće širenje znači da više krvi, a time i više kisika i hranjivih tvari, može doprijeti do mišića, srca i mozga. Zbog toga se preporučuje za povećanje sportskih performansi, ali ne postoje valjane studije koje bi to potvrdile. Iako je već prisutan u našem tijelu, prekomjerne doze mogu uzrokovati mučninu, grčeve u trbuhu i proljev. Beta-alanin je prekursor sinteze vitamina A i karnozina te se koristi jer se čini da smanjuje umor i mentalni stres, no nema dovoljno dokaza koji bi potkrijepili takve učinke. Iako je općenito siguran dodatak prehrani, česta nuspojava je privremena parestezija, to jest osjećaj trnjenja, peckanja ili svrbeža na koži lica, vrata ili ruku. Za sve tri te tvari EFSA je smatrala da ne postoje znanstveni dokazi koji bi potkrijepili spomenuta svojstva te nije odobrila nijednu od traženih zdravstvenih tvrdnji.

Maltodekstrin

S kemijskog stajališta, svrstava se u dugolančane, to jest složene ugljikohidrate koji se brzo apsorbiraju i probavljaju, te odmah postaju dostupni mišićima. U mišićima ugljikohidrati oksidiraju kako bi se dobila energija. Zato se prvenstveno koriste u dugotrajnim sportovima izdržljivosti (poput maratona), gdje postoji stalna potreba za obnavljanjem energetskih rezervi tijela. Mnogi stručnjaci upozoravaju na potencijalne opasnosti maltodekstrina unatoč tome što se smatra da je u umjerenim količinama siguran. Naime, maltodekstrin može izazvati nuspojave kao što su nagli skokovi šećera u krvi, probavne smetnje i alergijske reakcije. Zbog visokog glikemijskog indeksa nije prikladan za dijabetičare, a može i negativno utjecati na crijevnu floru te povećati rizik od kroničnih bolesti. Stoga se svakako preporučuje izbjegavati ga ako osoba ima osjetljiv probavni sustav ili metaboličke poremećaje.