PeopleImages/Shutterstock
Za zdravlje arterija

Poznati kardiokirurg otkrio je četiri namirnice koje mogu izvući loš kolesterol iz tijela: I dalje ih jedemo premalo

Nije zamjena za terapiju, ali može biti važan dio cjelovitog pristupa očuvanju zdravlja srca i krvnih žila

Kolesterol je masnoća koja je nužna za normalno funkcioniranje organizma. Sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina D i staničnih membrana, no problem nastaje kada ga u krvi ima previše, osobito kada je povišena razina LDL-kolesterola. S vremenom to može dovesti do stvaranja aterosklerotskih plakova koji sužavaju arterije i povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara. Prehrana pritom ima važnu ulogu. Određene namirnice mogu pomoći u snižavanju LDL-kolesterola, ali ne djeluju sve na isti način. Na to je u jednom od svojih edukativnih videa na Instagramu upozorio američki kardiokirurg dr. Jeremy London, izdvojivši četiri namirnice koje bi trebalo redovito uključivati u prehranu.

1. Zob

Bogata je beta-glukanom, vrstom topivih prehrambenih vlakana koja u dodiru s vodom stvaraju gustu, gelastu masu. Ona u probavnom sustavu može vezati dio žučnih kiselina, koje se inače ponovno apsorbiraju u crijevima, te potaknuti njihovo izlučivanje stolicom. Žučne kiseline nastaju u jetri od kolesterola. Kada se njihov gubitak povećava, jetra mora proizvesti nove, zbog čega iz krvi preuzima više kolesterola. Tako se postupno može smanjiti koncentracija LDL-kolesterola u cirkulaciji. Meta-analiza 58 randomiziranih istraživanja pokazala je da je prosječan unos od 3,5 grama beta-glukana dnevno snizio LDL-kolesterol za približno 0,19 mmol/L. Naravno, važno je i da zob bude što manje prerađena.

2. Grah i leća

Grah i leća također su bogati topivim vlaknima, zbog čega na razinu kolesterola djeluju sličnim mehanizmom kao zob. Vlakna u crijevima vežu dio žučnih kiselina i povećavaju njihovo izlučivanje, što potiče jetru da za njihovu nadoknadu troši kolesterol iz krvi. Osim vlakana, mahunarke sadrže biljne proteine, otporni škrob i niz drugih korisnih hranjivih tvari. Njihova je dodatna prednost to što mogu zamijeniti meso, osobito masnije i prerađene mesne proizvode, čime se smanjuje unos zasićenih masti koje pridonose porastu LDL-kolesterola. Meta-analiza randomiziranih kontroliranih istraživanja pokazala je da je svakodnevna konzumacija približno 130 grama kuhanih mahunarki povezana s prosječnim smanjenjem LDL-kolesterola od oko pet posto. To je približno jedna porcija, odnosno nešto manje od šalice, ovisno o vrsti mahunarki. Grah, leća, slanutak i grašak zato su dobar izbor za redovitu prehranu, a ne samo povremeni prilog.

3. Orašasti plodovi, osobito orasi

Orašasti plodovi sadrže nezasićene masne kiseline, biljne sterole, vlakna i druge bioaktivne spojeve koji povoljno utječu na lipidni profil. U svom videu London posebno izdvaja orahe, koji su bogati višestruko nezasićenim masnim kiselinama, uključujući alfa-linolensku kiselinu, biljni oblik omega-3 masnih kiselina. Stoga njihova redovita konzumacija može pridonijeti snižavanju LDL-kolesterola, osobito kada zamjenjuju namirnice bogate zasićenim mastima. Meta-analiza 13 kliničkih ispitivanja pokazala je prosječno smanjenje LDL-kolesterola za 5,68 mg/dL.

4. Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Ekstra djevičansko maslinovo ulje razlikuje se od prethodnih namirnica jer njegov najvažniji doprinos zdravlju srca i krvnih žila nije nužno izravno snižavanje LDL-kolesterola - objašnjava London. Bogato je jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, osobito oleinskom kiselinom, a sadrži i polifenole, biljne spojeve s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem. Njegova se korist ipak ne može promatrati izdvojeno od ostatka prehrane. Važno je da bude dio mediteranskog prehrambenog obrasca koji uključuje obilje povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i orašastih plodova.

O povezanosti takve prehrane sa smanjenim kardiovaskularnim rizikom govori i studija PREDIMED, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine. U istraživanju, u kojem su sudjelovale osobe s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, rezultati su pokazali da su sudionici koji su slijedili mediteransku prehranu obogaćenu ekstra djevičanskim maslinovim uljem ili orašastim plodovima imali približno 30 posto manji rizik od velikih kardiovaskularnih događaja u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Nisu zamjena za terapiju

Prehrana je važna, ali ne može zamijeniti terapiju. Drugim riječima, sama po sebi često nije dovoljna za postizanje ciljnih vrijednosti, no može biti važan dio cjelovitog pristupa očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.

18. studeni 2026 10:09