Postoje biljke koje rastu poput ukrasa prirode i postoje one koje nose priče. Bazga (Sambucus nigra) pripada ovim drugima. Ne traži pažnju; stoji uz rubove šuma, kraj starih putova i dvorišta, gotovo kao dobra susjeda koja sve vidi, a malo govori. Ipak, kad procvjeta, zrak se promijeni, kao da se otvore vrata nekog starog, zaboravljenog svijeta.
U slavenskim predajama vjerovalo se da bazga čuva dom i ukućane. Nije se smjela rušiti bez poštovanja jer se smatralo da u njezinim granama prebiva duh zaštitnice prirode. I danas, dok pod njezinim krošnjama skupljam cvjetove s mojim djevojčicama Elenom i Emily, razumijem zašto su naši stari osjećali da je posebna. Ima nešto gotovo scensko u toj biljci, poput velike glumice koja ne treba govoriti glasno da bi ispunila pozornicu. Dovoljni su miris i tiha prisutnost.
Potpora imunitetu
Bazga je istodobno nježna i snažna. Ljekoviti su njezini cvjetovi i bobice, ali upravo u toj moći skriva se i opomena. Sirovi dijelovi biljke, osobito nezrele bobice, listovi i kora, sadrže spojeve koji mogu izazvati mučninu i probavne tegobe, zato bazgu uvijek treba termički obraditi. Toplina iz nje izvlači ono najbolje, kao da otključava skrivenu blagost biljke.
U fitoterapiji se bazga opisuje kao biljka koja blago potiče izlučivanje viška tekućine iz organizma te podupire probavni i dišni sustav. Cvijet bazge stoljećima se koristi kod prehlada, povišene temperature i kašlja jer potiče znojenje i djeluje blago protuupalno. Bogata flavonoidima i antioksidansima, tradicionalno se povezuje i s potporom imunitetu.
Bobice tamne kao tinta
Topli čaj od sušenih cvjetova bazge jedan je od mirisa koji me uvijek vrati u djetinjstvo. Danas ga pripremam svojoj djeci, jednako kao što su naše bake pripremale nama. Dovoljna je jedna do dvije žličice suhih cvjetova bazge koje se preliju šalicom vruće vode i ostave desetak minuta poklopljene, kako bi sačuvale miris i blagotvorna svojstva. Kad su cure prehlađene, umotane u dekicu i tihog glasa, kuhinja postane mala ljekarna, a bazga najnježniji lijek — onaj koji ne liječi samo tijelo, nego i daje osjećaj da će sve brzo proći.
Cvjetove beremo za suhih i sunčanih dana, daleko od prometnica. Suše se u hladu i na prozračnom mjestu kako bi sačuvali boju i eterična ulja. Bobice dozrijevaju krajem ljeta, tamne poput tinte, i od njih nastaju sirupi, džemovi i kuhani ekstrakti bogati antocijanima.
Najljepši dio
A onda dolazi najljepši dio: kuhinja. Djevojčice i ja vraćamo se kući ruku mirisnih od cvjetova i s grančicama bazge u kosi. U velikom loncu polako nastaje sirup od bazge koji ćemo kasnije razrijediti vodom u hladno, mirisno piće, dok para puni kuću slatkastim mirisom bazge i limuna.
Najjednostavniji recept uvijek je i najdraži:
- 20 raskošnih cvatova bazge,
- 2 neprskana limuna,
- 2 litre vode i
- oko 2 kilograma šećera.
Cvatovi odstoje u vodi s limunom 24 sata, zatim se procijede i kratko prokuhaju sa šećerom. U bocama tako ostane zarobljen kraj proljeća.
Cvjetovi bazge mogu se umakati u lagano tijesto pa pržiti poput mirisnih fritula, dodavati u palačinke, kolače ili pjenušava pića. Malo je biljaka koje jednako pripadaju i ljekarni i kuhinji; kao da je priroda u bazgi odlučila spojiti korist i čaroliju.
Možda zato bazga nikada ne djeluje kao obična biljka. Ona ostaje tihi podsjetnik da najvrednije stvari ne rastu daleko, nego uz put, strpljivo čekajući da ih naučimo vidjeti.
Leonora Surian Popov, fitoterapeutkinja i herbalistica, Biljni atelje Vilin Lončić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....