Dr. sc. Pave Markoš, dr. med., spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije Foto: Željko Puhovski/CROPIX
oštećenje želuca

Uložio je milijune da zaustavi starenje, a sada mu je dijagnosticirana teška bolest. Dr. Markoš objašnjava o čemu je riječ

Kontroverzni Bryan Johnson suočava se s novim izazovom

On je vjerojatno najpoznatiji biohaker i predstavnik pokreta dugovječnosti. Ulaže milijune u svoje zdravlje, njegovo tijelo se nadzire 24 sata dnevno i slijedi cilj kakav nitko drugi nije dostigao: Bryan Johnson želi prestati starjeti.

Prema njegovim vlastitim izjavama, godišnje troši oko dva milijuna dolara kako bi ostao što zdraviji i usporio proces starenja. Svakodnevno slijedi strogi protokol prehrane, tjelovježbe, sna i brojnih dodataka prehrani i lijekova.

image

Johnsonov projekt dugovječnosti Blueprint fokusiran je na neuroznanost, zdravstvenu tehnologiju i široko medijski popraćene eksperimente usmjerene na mjerenje i poboljšanje procesa ljudskog starenja.

NETFLIX/EVERETT/PROFIMEDIA

No, američkom tehnološkom poduzetniku i investitoru ispriječila se još jedna prepreka - ozbiljan zdravstveni problem. U intervjuu za njemački „Stern”, 48-godišnji Bryan objavio je da mu je dijagnosticiran autoimuni gastritis - kronična autoimuna bolest želuca za koju zasad nema lijeka. Uz brojne (opravdane) kritike kojima je izložen on i njegov eksperiment koji se opsežno dokumentira, Johnson ne očajava.

- Sretan sam zbog svoje dijagnoze - rekao je Sternu. I dodao da za njega sada počinje prava borba: nakon što je već usporio starenje, želi pobijediti bolesti koje su do sada smatrane neizlječivima. Dijagnoza mu je, rekao je, ironična. Upravo zato što mu se tijelo pomno prati, bolest ga je iznenadila.

"Moj želudac se sam pojede"

Johnson je drastično opisao svoju bolest riječima da mu želudac "jede samog sebe". Iako to nije doslovno tako.

- Kod autoimunog gastritisa imunosni sustav ne napada sam želudac, već takozvane parijetalne stanice želučane sluznice - objasnio je gastroenterolog dr. sc. Pave Markoš, kojeg smo pitali da pojasni što je autoimuni gastritis.

- Autoimuni gastritis predstavlja kroničnu, autoimunu bolest želučane sluznice gdje se, za sada iz nepoznatog razloga, stvaraju autoantitijela protiv parijetalnih stanica sluznice želuca. Bolest je češća u sklopu drugih autoimunih bolesti, pogotovo Hashimoto tireoiditisa. Bolest najčešće ne daje klasične tegobe od strane gastrointestinalnog trakta, tek ponekad se dijagnosticira u sklopu obrade nespecifičnih simptoma tipa mučnina i bolova u epigastriju te rane sitosti. Najčešće se otkriva slučajno tijekom gastroskopije ili u sklopu obrade anemije s obzirom da autoantitijela napadajući parijetalne stanice dovode do smanjenja lučenja intrinzičnog faktora koji je odgovoran za apsorpciju vitamina B12 te posljedično nastaje takozvana makrocitna, megaloblastična anemija kao posljedica manjka vitamina B12 - objasnio je dr. Markoš i dodao: - U sklopu manjka vitamina B12 pacijenti mogu imati tegobe tipa umora, pečenja jezika, ali i neuropatije koja se manifestira trncima i slabošću ekstremiteta.

Suprotno onome što Johnson sugerira drugdje, oni koji su pogođeni nisu bespomoćno prepušteni na milost i nemilost bolesti. Uz redovite gastroskopije i kompenzaciju nedostatka vitamina, bolest se može dobro pratiti.

Ipak, bolest nije bezopasna

- Autoimuni gastritis povećava rizik nastanka karcinoma i neuroendokrinih tumora želuca tako da pacijenti s navedenom dijagnozom, čak ako i nemaju nikakvih kliničkih tegoba, zahtijevaju redovite gastroskopije, najčešće svake 2-3 godine. Sama bolest se ne može liječiti etiološki, već samo zahtijeva nadoknadu vitamina B12 uz što se većina tegoba brzo sanira te pacijenti žive bez ikakvih posebnih ograničenja. Sugerira se također pretežno mediteranska dijeta uz izbjegavanje alkohola, cigareta, gaziranih pića, začinjene i ultraprocesirane hrane - objasnio je gastroenterolog Pave Markoš.

Johnson vidi uzrok u svojoj prošlosti

Za vjerovati je da će Johnsonu pomoći dobre životne navike koje provodi. Osim što odlazi na spavanje i budi se uvijek u isto vrijeme, nakon 8-9 sati sna, izbjegava ekrane navečer, njegova prehrana je uglavnom biljna (uz dodatak kolagena), strogo kontrolira unos kalorija, jede mnogo povrća, bobičastog voća, orašastih plodova i maslinova ulja, a posljednji obrok u danu je ranije tijekom dana. Vježba 60-90 minuta dnevno, vikendom planinari, biciklira ili bira neki drugi oblik aktivnosti.

No, kako je rekao u intervjuu, sumnja da je njegova bolest nastala mnogo prije nego što se upustio u projekt zaustavljanja starenja. Naveo je da je kao dijete jeo puno šećera, konzumirao brzu hranu, a kasnije je bio pod ogromnim stresom kao poduzetnik. Danas žali zbog tog načina života.

Međutim, nije znanstveno dokazano jesu li ti čimbenici zapravo bili okidač njegove bolesti. Umjesto toga, stručnjaci pretpostavljaju da genetska predispozicija i različiti okolišni čimbenici utječu na autoimuni gastritis.

image

O Bryanu Johnsonu Netflix je snimio film "Don‘t Die: The Man Who Wants to Live Forever", koji prikazuje njegov strogi režim, ali se bavi i pitanjima koliko je utemeljena znanost iza tih metoda.

NETFLIX/PLANET/PROFIMEDIA

Sada želi pobijediti neizlječivu bolest

Za Johnsona je dijagnoza također početak novog projekta. Želi analizirati milijune imunoloških stanica, identificirati stanice koje uzrokuju bolesti i razviti nove terapije na temelju njih. Na X-u je već predstavio istraživački plan za to.

Najavljuje da se u budućnosti, zajedno sa svojom djevojkom Kate, želi boriti ne samo protiv starenja, već i protiv dviju dosad neizlječivih bolesti: autoimunog gastritisa i endometrioze.

Hoće li ovaj ambiciozni plan biti uspješan, ostaje nam vidjeti. Neke od metoda koje je Johnson spomenuo već se istražuju u studijama koje se bave autoimunim bolestima. Međutim, ne postoje kliničke studije za autoimuni gastritis koje dokazuju takav terapijski pristup.

Kritika ga ne zaustavlja

Ipak, Johnson sa svojim samoeksperimentima godinama diže prašinu i ne namjerava stati. Sinova krvna plazma, detaljna tjelesna mjerenja ili lijekovi izvan uobičajenih standarda stalno su bili na naslovnicama. Za mnoge dijelove njegova protokola poput velikog broja dodataka prehrani, terapije crvenim svjetlom, hiperbarične terapije, raznih hormonskih intervencija i brojnih biohakerskih postupaka koje koristi, nema čvrstih dokaza da produljuju ljudski život ili značajno usporavaju starenje. Kaže da može razumjeti zlobu ljudi nakon dijagnoze, ali ne želi da ga to obeshrabri na putu do cilja.

- Ako želim pobijediti, moram pobijediti i bolesti koje su trenutno neizlječive - kaže Johnson.

14. srpanj 2026 11:47