Zašto sve više nepušača obolijeva od raka pluća? Stručnjaci napokon imaju odgovor

Zagađenost zraka kvantitativno je povezana s pojavom genetskih mutacija koje potiču razvoj raka pluća kod nepušača. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je u DNK ljudi koji nikada nisu pušili stanične promjene povezane s izloženošću smogu te povećan rizik za rak pluća.

Važni brojevi

Svake godine u svijetu se dijagnosticira 2,5 milijuna novih slučajeva raka pluća. Dim cigarete glavni je uzrok raka pluća, ali određeni postotak slučajeva (10-25 posto), koji se postupno povećava, odnosi se na osobe koje nikada nisu pušile. U toj skupini oboljelih plućni tumori gotovo su uvijek adenokarcinomi. Tumor pluća predstavlja glavni uzrok smrti povezanih s rakom u svijetu. Prema procjenama Global Cancer Observatoryja, samo u 2020. od raka pluća umrlo je 1,8 milijuna osoba. Više od milijun tih smrti dogodilo se u Kini, gdje su pušenje, zagađenost zraka i drugi čimbenici zagađenja prisutni u vrlo velikoj mjeri. Prema posljednjim podacima, godišnje se u Hrvatskoj otkrije više od 3.000 novih slučajeva raka pluća i, nažalost, gotovo isto toliko ih svake godine i umre od te bolesti.

Rak pluća kod nepušača

Nova studija mogla bi pomoći u razumijevanju zašto, dok se broj pušača u cijelom svijetu smanjuje, raste broj oboljelih od raka pluća među osobama koje nikada nisu pušile.

Zagađenje: mutageni agens

Mnoge znanstvene studije otkrile su značajnu epidemiološku povezanost između izloženosti atmosferskom zagađenju i rizika za obolijevanje od raka pluća. Nova studija donosi genomske dokaze koji povezuju smog s povećanjem broja slučajeva adenokarcinoma pluća, najčešće vrste raka pluća. Skupina znanstvenika pod vodstvom Ludmila Alexandrova, profesora stanične i molekularne medicine te bioinženjeringa sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, analizirala je cijeli genetski kod plućnih tumora uklonjenih iz 871 pacijenta. Pacijenti čije su tumore analizirali u studiji pod nazivom Sherlock-Lung, i koji nikada nisu pušili, bili su iz Europe, Sjeverne Amerike, Afrike i Azije.

Otisci zagađenog zraka u DNK

Kombinirajući genomske podatke s procjenama o izloženosti zagađenom zraku ispitanika u prošlosti, a koje su temeljene na podacima preuzetim iz satelita i prikupljenim na razini tla, znanstvenici su otkrili da je viši stupanj zagađenosti zraka u određenom području odgovarao većem broju mutacija koje su poticale razvoj raka pluća kod ispitanika. Otkrivene mutacije bile su ili izravnog tipa (to jest poznate po tome da izravno potiču razvoj tumora) ili jednostavno povezane s procesima koji mogu pogodovati stvaranju prikladnog ambijenta za tumor, poput starenja stanica. Osobe koje su bile izložene najvećem atmosferskom zagađenju imale su i kraće telomere, kratke ponavljajuće slijedove nukleotida koji se nalaze na krajevima DNK molekula i koje bi ih trebale štititi od oštećenja. Ta karakteristika znak je potencijalno bržeg dijeljenja stanica, što može pogodovati razvoju raka.

Ostali faktori rizika

Spomenuta studija otkrila je i blagi porast tog tipa mutacija povezanih s pasivnim pušenjem (što je čimbenik koji je teško analizirati s obzirom na to da je usko povezan s vremenom izloženosti dimu i udaljenosti od osobe koja puši), ali i značajan porast mutacija povezanih s konzumacijom kineskih ljekovitih biljaka koje sadrže aristolohičnu kiselinu, tvar koja je već poznata po tome da ima snažan kancerogeni učinak.