Možete li piti više alkohola, a da si ne naškodite, ako redovito vježbate? Znanost ima odgovor

Na pitanje možemo li napornim vježbanjem kupiti nekoliko pića više, norveška studija pokušala je odgovoriti brojkama, a odgovor je zanimljiviji i neugodniji nego što biste pomislili. Istraživanje se temelji na HUNT studiji, jednoj od najvećih populacijskih studija u Europi. Znanstvenici su pratili 24.853 zdrave odrasle osobe tijekom više od 16 godina, promatrajući kako se konzumacija alkohola i kardiorespiratorna kondicija mijenjaju tijekom vremena te kako ti čimbenici utječu na rizik od smrti.

Alkohol i fitness

Sudionici su procijenjeni u dva navrata, s razmakom od otprilike 10 godina (1995.–1997. i 2006.–2008.). U studiji je posebno analizirana konzumacija alkohola (je li riječ o apstinentima, konzumaciji unutar ograničenja do 140 g tjedno za muškarce i 70 g za žene) i kardiorespiratorna sposobnost. Cilj je bio razumjeti utječu li početak konzumacije, veća konzumacija ili prestanak konzumacije alkohola, zajedno s promjenama u tjelesnoj kondiciji, na smrtnost od svih uzroka.

Prvo otkriće: povećani unos alkohola povećava rizik od smrti

Poruka je i više nego jasna: piti više alkohola nikako nije dobra ideja. Oni koji su s vremenom povećavali konzumaciju alkohola pokazali su veći rizik od smrtnosti, čak i ako su ostali unutar preporučenih granica. Važno je istaknuti nešto što se često pogrešno shvaća: piti „unutar granica” ne znači biti bez rizika. Svjetska zdravstvena organizacija podsjeća nas da, posebno kad je riječ o raku, ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola.

Kondicija je važna koliko i apstinencija (ako ne i važnija)

Možda najznačajnije otkriće studije odnosi se na kardiorespiratornu kondiciju. Biti u skupini onih koji nisu u formi povezano je s većim rizikom od smrti čak i ako ne pijete alkohol. Apstinenti s niskom fizičkom spremom imali su 65% veći rizik od smrtnosti od onih koji su bili apstinenti, ali u dobroj fizičkoj formi. To je zato što je tjelesna sprema važan pokazatelj kardiovaskularnog, metaboličkog i upalnog stanja.

Briše li vježbanje štetu uzrokovanu alkoholom?

Treća poruka je posebno zanimljiva: tjelesna aktivnost ne poništava negativne učinke alkohola, ali može djelomično smanjiti njegov utjecaj na smrtnost. Među ljudima koji su održavali dobru tjelesnu spremu, razlike u riziku povezane s promjenama u konzumaciji alkohola bile su manje izražene. Međutim, postoji jedna važna iznimka: početak pijenja i dalje povećava rizik, čak i ako ste u dobroj fizičkoj formi.

Što znače rezultati

Konačna poruka koju možemo iščitati iz rezultata studije nije „Ako idem u teretanu, mogu piti koliko želim”. Ispravno za zdravlje i dug život jest biti svjestan da što manje alkohola, to bolje za zdravlje, kao i da što vam je kondicija bolja, to su vam veće šanse za dug život. Dobra vijest je da je poboljšanje kondicije često lakše nego što se čini. Ne morate postati sportaš, dovoljna je redovita, umjereno intenzivna tjelesna aktivnost koja poboljšava disanje, kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, penjanje ili intervalni trening primjeren dobi. Ako vam je cilj dugovječnost, postoje dva područja na kojima biste trebali raditi: smanjenje alkohola i poboljšanje tjelesne forme. U sklopu toga, bilo bi mudro izbjegavati društvo u kojem je alkohol glavna poveznica te se okružiti ljudima koji su fit i kojima je biti tjelesno aktivan stil života.