Klimatske promjene vjerojatno će dovesti do toga da neke vrste otrovnih zmija migriraju u nova područja, u kojima prije nisu živjele. Bit će to prilično opasno za ljude koji na njih nisu navikli, ne znaju ih prepoznati i neće biti svjesni opasnosti. U novoj studiji koja se bavi migracijama zmija, stručnjaci predviđaju kako će Nepal, Niger, Namibija, Kina i Mianmar postati novi domovi za najotrovnije vrste zmija iz susjedstva.
Kako stoji u studiji koja je objavljena u Lancet Planetary Health, radi se o 209 otrovnica koje mi mogle migrirati do 2070. godine. Neke će zmije, doduše, izgubiti svoje stanište i naći se u problemima, no mnoge vrste će to riješiti tako što će se preseliti.
- Kako se sve više i više zemljišta pretvara u poljoprivredna ili služe za uzgoj životinja, to uništava prirodna staništa zmija. No, neke vrste zmija mogu se prilagoditi čak i takvim promjenama i preživjeti u određenim poljima usjeva ili na stočnim područjima, na kojima ima hrane - recimo, glodavaca. Naše istraživanje pokazuje da, kada se otrovnice počnu pojavljivati na novim mjestima, to je poziv na buđenje i mi moramo početi razmišljati o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš - pojasnili su za Guardian autori studije Pablo Ariel Martinez sa sveučilišta Sergipe u Brazilu i Talita Amado iz Njemačkog centra za integrativnu biološku raznolikost.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svake godine 1,8 do 2,7 milijuna ljudi ugrizu zmije otrovnice, što dovodi do 138 tisuća smrti i najmanje 400 tisuća amputacija ekstremiteta, koji dovode do trajne invalidnosti.
- Sada konačno dobivamo bolji uvid u to kako se zmije nose s klimatskim promjenama. Postoji bojazan da će ugristi veći broj ljudi ako dođe do porasta temperatura, jakih kiša i poplava, koje će ih istisnuti s nekog područja. Moramo bolje razumjeti ako će to točno utjecati na zajednice - predvidjeti koliko će ljudi pretrpjeti ugriz i gdje, kako bismo se mogli pripremiti - rekla je Anna Pintor iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Ugriz zmije je, u srži, sukob ljudi i životinja, odnosno, okoliša. Procjena iz ove studije ipak ne uzima u obzir koliko će se i kako sami ljudi prilagoditi klimatskim promjenama.
- Bit će nužno da zemlje više surađuju jedne s drugima zbog ovog problema. Na kraju krajeva, granice postoje za ljude, ali ne za životinje - rekao je Soumyadeep Bhaumik, predavač medicine na Sveučilištu New South Wales u Sydneyju.