Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji se prvi put sufinancira sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, premašio je sva očekivanja.
Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavili su da je zaprimljeno čak 620 projektnih prijedloga diljem Hrvatske u vrijednosti više od milijardu kuna!
Iako je iznos bespovratnih subvencija ovim pozivom prvotno planiran na 152 milijuna kuna, od ukupno 532 koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020., u Ministarstvu ističu da će novca biti za sve projekte koji udovoljavaju uvjetima natječaja. Konkretno, oko 620 zgrada nada se bespovratnim sredstvima od čak 615 milijuna kuna.
- Ipak, očekuje se da će realni iznosi investicija biti i manji, s obzirom da se analiziraju svi predloženi troškovi, a projekti trebaju proći i specifične postupke nabave, što znači da bi sredstava trebalo biti dovoljno za sve zainteresirane suvlasnike - istaknuli su iz Fonda.
Obnova na zgradi u Velikoj Gorici vrijedi 15 milijuna kuna, a zatražen je bespovratni iznos od 9,2 milijuna kuna.
VELIK ODAZIV
Unatoč nešto zahtjevnijoj proceduri i postroženim kriterijima u odnosu na prethodni natječaj, brojni su suvlasnici očito bili zaintrigirani povećanjem iznosa bespovratnih sredstava na 60 posto planirane investicije, ali i većim maksimumom sredstava koji se s prijašnjih 1,4 milijuna kuna popeo na vrtoglavih 13 milijuna.
Odaziv je velik i zahvaljujući besplatnim radionicama koje su nadležno ministarstvo i Fond održali u gotovo svim većim gradovima, kako bi u ulozi savjetnika bili na raspolaganju upraviteljima zgrada i suvlasnicima dok pripremaju dokumentaciju.
I ove godine prednjači Rijeka sa 130 projekata, zatim Zagreb sa 70-ak, Split sa 30-ak...
- Rijeka prednjači kroz cijelo razdoblje energetske obnove iz razloga što smo s obnovom krenuli još 2012. godine. Građani su relativno dobro informirani o energetskim uštedama koje se postižu nakon obnove zgrada, dodatnu propagandu pronose susjedi čije su zgrade prve energetski obnovljene i u kojima je visoka ugodnost življenja. Pravi i presudni motiv svakako su visoke subvencije na radovima obnove.
Limitirajući faktor odnosno mogući problem koji može usporavati obnovu ili presuditi u korist ne obnavljanja zgrade je potrebna relativno visoka pričuva, koja je kod zgrada koji idu u obnovu prosječno visine 5,00 kuna/m2 korisne površine stana. Razlog koji zahtjeva tako visoku pričuvu je vrijednost investicije odnosno visina kredita koji vlasnici zgrade moraju osigurati kako bi mogli otplaćivati krediti - rekao je Tomislav Štimac iz tvrtke za upravljanje stambenih zgrada Rijeka stan d.o.o. koji je ujedno i predsjednik Udruge Upravitelja zgrada hrvatske.
Nizu edukativnih javnih tribina prethodile su termografske snimke 500 zgrada u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Čakovcu, sa svrhom da se uz pomoć prikupljenih podataka utvrdi energetsko stanje stambenih zgrada iz različitih građevinskih razdoblja.
Komentirajući velik odaziv i broj prijavljenih projekata, izrazio je zabrinutost da li će trenutno osigurana EU sredstva biti dostatna za realizaciju obnove svih prijavljenih projekata. Od ostalih gradova iznenađenje su svakako Zadar i Slavonski Brod u kojima stanari do ove godine nisu iskazali interes za energetsku obnovu. Tako će se u Zadru obnavljati 14 zgrada, a u Slavonskom Brodu 10.
- U Slavonskom Brodu podignula se svijest o energetskoj obnovi višestambenih zgrada, a predstavnici suvlasnika zgrada dali su si puno truda kako bi prikupili potpise suvlasnika. Također, za dobar rezultat ključne su bile i radionice te angažman djelatnika Fonda - rekao je Antun Bogović, direktor tvrtke Upravitelj Đuro Đaković stan u Slavonskom Brodu.
Svijetle boje na termogramu upućuju na višu temperaturu površine u odnosu na okolinu pa time i na gubitak topline. Što je boja svjetlija, to je i gubitak veći. Snimke pokazuju obnovljenu zgradu.
TERMOGRAFSKE SNIMKE
Osim besplatnih radionica, paralelno s javnim pozivom trajao je projekt EduEnTer, u sklopu kojeg je bio niz javnih tribina u nekoliko gradova, a koje će se održavati sve do ljeta radi podizanja svijesti javnosti o mogućnostima smanjivanja energetskih potreba pri korištenju stambenih zgrada. Projekt se financira sredstvima iz Fonda, a nositelj je tvrtka za upravljanje stambenih zgrada Monel, uz partnere REA - regionalna energetska agencija za sjevernu Hrvatsku i tvrtku ICG iz Čakovca.
I nekoliko loših primjera prodiranja topline kroz međukatnu konstrukciju.
Nizu edukativnih javnih tribina prethodile su termografske snimke 500 zgrada u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Čakovcu, sa svrhom da se uz pomoć prikupljenih podataka utvrdi energetsko stanje stambenih zgrada iz različitih građevinskih razdoblja.
- Termografske snimke pokazale su da bi stambene zgrade građene 60-ih godina s etažnim grijanjem, uglavnom energetskog razreda D i E, energetskom obnovom postigle najveće uštede u troškovima klimatizacije, odnosno grijanja i hlađenja prostora. Također, pojedine snimke jasno pokazuju lošu praksu regulacije topline u zgradama sa sustavima centralnog grijanja, gdje su vidljivi gubici topline na otvorenim i poluotvorenim prozorima i lođama - objsanio je Dražen Pomper iz tvrtke Monel.
Registar energetskih otisaka snimljenih zgrada u sklopu projekta EduEnTer objavljen je na www.eduenter.hr, koji nudi uvid i u interaktivnu kartu.
Foto; Shutterstock
