sredstva eu

REKORD 620 zgrada natječe se za čak 615 milijuna kuna bespovratnih sredstava

Rezultati javnog poziva za energetsku obnovu zgrada

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji se prvi put sufinancira sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, premašio je sva očekivanja.

Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavili su da je zaprimljeno čak 620 projektnih prijedloga diljem Hrvatske u vrijednosti više od milijardu kuna!

Iako je iznos bespovratnih subvencija ovim pozivom prvotno planiran na 152 milijuna kuna, od ukupno 532 koliko je Hrvatskoj na raspolaganju u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020., u Ministarstvu ističu da će novca biti za sve projekte koji udovoljavaju uvjetima natječaja. Konkretno, oko 620 zgrada nada se bespovratnim sredstvima od čak 615 milijuna kuna.

- Ipak, očekuje se da će realni iznosi investicija biti i manji, s obzirom da se analiziraju svi predloženi troškovi, a projekti trebaju proći i specifične postupke nabave, što znači da bi sredstava trebalo biti dovoljno za sve zainteresirane suvlasnike - istaknuli su iz Fonda.


Obnova na zgradi u Velikoj Gorici vrijedi 15 milijuna kuna, a zatražen je bespovratni iznos od 9,2 milijuna kuna.

VELIK ODAZIV

Unatoč nešto zahtjevnijoj proceduri i postroženim kriterijima u odnosu na prethodni natječaj, brojni su suvlasnici očito bili zaintrigirani povećanjem iznosa bespovratnih sredstava na 60 posto planirane investicije, ali i većim maksimumom sredstava koji se s prijašnjih 1,4 milijuna kuna popeo na vrtoglavih 13 milijuna.

Odaziv je velik i zahvaljujući besplatnim radionicama koje su nadležno ministarstvo i Fond održali u gotovo svim većim gradovima, kako bi u ulozi savjetnika bili na raspolaganju upraviteljima zgrada i suvlasnicima dok pripremaju dokumentaciju.

I ove godine prednjači Rijeka sa 130 projekata, zatim Zagreb sa 70-ak, Split sa 30-ak...

- Rijeka prednjači kroz cijelo razdoblje energetske obnove iz razloga što smo s obnovom krenuli još 2012. godine. Građani su relativno dobro informirani o energetskim uštedama koje se postižu nakon obnove zgrada, dodatnu propagandu pronose susjedi čije su zgrade prve energetski obnovljene i u kojima je visoka ugodnost življenja. Pravi i presudni motiv svakako su visoke subvencije na radovima obnove.

Limitirajući faktor odnosno mogući problem koji može usporavati obnovu ili presuditi u korist ne obnavljanja zgrade je potrebna relativno visoka pričuva, koja je kod zgrada koji idu u obnovu prosječno visine 5,00 kuna/m2 korisne površine stana. Razlog koji zahtjeva tako visoku pričuvu je vrijednost investicije odnosno visina kredita koji vlasnici zgrade moraju osigurati kako bi mogli otplaćivati krediti - rekao je Tomislav Štimac iz tvrtke za upravljanje stambenih zgrada Rijeka stan d.o.o. koji je ujedno i predsjednik Udruge Upravitelja zgrada hrvatske.

Nizu edukativnih javnih tribina prethodile su termografske snimke 500 zgrada u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Čakovcu, sa svrhom da se uz pomoć prikupljenih podataka utvrdi energetsko stanje stambenih zgrada iz različitih građevinskih razdoblja.

Komentirajući velik odaziv i broj prijavljenih projekata, izrazio je zabrinutost da li će trenutno osigurana EU sredstva biti dostatna za realizaciju obnove svih prijavljenih projekata. Od ostalih gradova iznenađenje su svakako Zadar i Slavonski Brod u kojima stanari do ove godine nisu iskazali interes za energetsku obnovu. Tako će se u Zadru obnavljati 14 zgrada, a u Slavonskom Brodu 10.

- U Slavonskom Brodu podignula se svijest o energetskoj obnovi višestambenih zgrada, a predstavnici suvlasnika zgrada dali su si puno truda kako bi prikupili potpise suvlasnika. Također, za dobar rezultat ključne su bile i radionice te angažman djelatnika Fonda - rekao je Antun Bogović, direktor tvrtke Upravitelj Đuro Đaković stan u Slavonskom Brodu.


Svijetle boje na termogramu upućuju na višu temperaturu površine u odnosu na okolinu pa time i na gubitak topline. Što je boja svjetlija, to je i gubitak veći. Snimke pokazuju obnovljenu zgradu.

TERMOGRAFSKE SNIMKE

Osim besplatnih radionica, paralelno s javnim pozivom trajao je projekt EduEnTer, u sklopu kojeg je bio niz javnih tribina u nekoliko gradova, a koje će se održavati sve do ljeta radi podizanja svijesti javnosti o mogućnostima smanjivanja energetskih potreba pri korištenju stambenih zgrada. Projekt se financira sredstvima iz Fonda, a nositelj je tvrtka za upravljanje stambenih zgrada Monel, uz partnere REA - regionalna energetska agencija za sjevernu Hrvatsku i tvrtku ICG iz Čakovca.


I nekoliko loših primjera prodiranja topline kroz međukatnu konstrukciju.

Nizu edukativnih javnih tribina prethodile su termografske snimke 500 zgrada u Zagrebu, Varaždinu, Koprivnici i Čakovcu, sa svrhom da se uz pomoć prikupljenih podataka utvrdi energetsko stanje stambenih zgrada iz različitih građevinskih razdoblja.

- Termografske snimke pokazale su da bi stambene zgrade građene 60-ih godina s etažnim grijanjem, uglavnom energetskog razreda D i E, energetskom obnovom postigle najveće uštede u troškovima klimatizacije, odnosno grijanja i hlađenja prostora. Također, pojedine snimke jasno pokazuju lošu praksu regulacije topline u zgradama sa sustavima centralnog grijanja, gdje su vidljivi gubici topline na otvorenim i poluotvorenim prozorima i lođama - objsanio je Dražen Pomper iz tvrtke Monel.

Registar energetskih otisaka snimljenih zgrada u sklopu projekta EduEnTer objavljen je na www.eduenter.hr, koji nudi uvid i u interaktivnu kartu.

Foto; Shutterstock

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. ožujak 2024 02:33