ZAGREB - Hrvatska policija uskoro će dobiti novi ustroj: jednoga glavnog i četiri podresorna ravnatelja, centraliziranu kriminalističku policiju te nekoliko novih odjela, poput Odjela za pretvorbu, privatizaciju i ratno profiterstvo.
To su glavne promjene u novom Zakonu o policiji, koji objedinjuje i izmijenjeni Zakon o policijskim ovlastima, a u saborskoj proceduri naći će se za nekoliko tjedana. Spajanje tih dvaju zakona inicirao je novi ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
- Novim zakonom želimo poboljšati radno-pravni položaj policijskih službenika i organizaciju policije učiniti što efikasnijom. Počeli smo ga pripremati prije izbora, uvjereni da postojeći Zakon o policiji, donesen u ožujku prošle godine, ima određenih nedostataka.
Bivša Vlada progurala ga je po ubrzanoj proceduri, formalno to braneći zahtjevima EU vezanim uz dovršetak Poglavlja 23, iako se taj zakon regulira u Poglavlju 24 koje je već bilo zatvoreno. Mi ga nismo bitnije korigirali, osim u strukturi organizacije rada policije gdje smo vidjeli i najviše problema - izjavio je za Jutarnji list ministar Ostojić.
Samostalni resori
Najveća novost u organizaciji policije je uvođenje četiri ravnatelja - uniformirane policije, kriminalističke policije, granične policije i specijalne policije - koji će svoje resore voditi samostalno i u koordinaciji s glavnim ravnateljem policije. Time se, smatraju predlagači, postiže viši stupanj odgovornosti i samostalnosti u radu policijskih resora.
Graničnoj policiji, koja je dosad bila sastavni dio redovne policije, ovom se organizacijom daju viša razina i veći značaj jer joj predstoji odgovorna zadaća čuvanja schengenske granice.
Druga novost u prijedlogu novog zakona je potpuno novi ustroj kriminalističke policije (dok se organizacija tzv. temeljne policije nije bitno mijenjala).
Novi zakon predlaže centralizirano upravljanje kriminalističkim istragama. To znači da će sve policijske obrade biti vođene iz regionalnih središta kriminalističke policije, smještenih u četiri najveće uprave - Zagreb, Rijeka, Osijek i Split - koje su subordinirane središnjem uredu u Zagrebu.
Model USKOK-a
Time se, jednom riječju, u postupanju zaobilaze načelnici lokalnih uprava čija će temeljna zadaća biti reguliranje javnog reda i mira, dok će se kriminalističkim obradama upravljati iz regionalnih centara po uzoru na PN USKOK.
Prema mišljenju predlagača, model PN USKOK-a pokazao se uspješnim upravo zato što se njime onemogućava utjecaj lokalnih struktura na rad policije, što je bitno unaprijedilo efikasnost obrada i sustav učinilo mobilnijim.
Bitna je izmjena i formiranje novih specijaliziranih odjela unutar krim. policije, među kojima je i već najavljeni Odjel za hladne slučajeve (tj. neriješena ubojstva), a javnosti će sigurno biti zanimljiv i Odjel za pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo.
- Na formiranje tog odjela upućuju nas izmjene Ustava, koje govore da pretvorbeni kriminal i ratno profiterstvo ne zastarijevaju. Osim toga, duboko smo svjesni da je riječ o području kriminala koji su institucije sustavno zaobilazile, iako je danas jednako aktualan kao i 90-ih godina, što vidimo i iz nekih recentnih primjera - uvjeren je ministar Ostojić.