Prva ste žena na čelu DHMZ-a. Zbog čega su ravnatelji krovne meteorološke ustanove dosad bili muškarci?
– Na to je pitanje teško odgovoriti. Osobito ako uzmemo u obzir činjenicu da je u većini službi koje zapošljavaju meteorologe na DHMZ-u podjednak broj žena i muškaraca. Možda je društveno i političko ozračje bilo takvo da je preferiralo muškarce. Uostalom, u mnogim je djelatnostima stanje takvo da su na čelnim mjestima češće muškarci, ne samo u Hrvatskoj. Osobno me veseli da se stvari mijenjaju u korist žena jer su one jednako stručne kao muški kolege i jednako se sposobne nositi s izazovima posla.
Što vas je privuklo meteorologiji?
– Ne mogu reći da je biti meteorolog bio moj djetinji san, tu sam odluku donijela tek nakon druge godine studija. Studij je meteorologije u prve dvije godine zapravo studij inženjerske fizike pa geofizičari i fizičari sve kolegije slušaju zajedno. Odslušavši fizikalne kolegije, zaključila sam da želim raditi nešto konkretnije, nešto u čemu je fizika primjenljiva na svakodnevnim, vidljivim stvarima pa je meteorologija došla kao prirodni odabir. I mogu reći da nisam pogriješila jer me ta struka stvarno veseli.
Karijeru ste počeli kao znanstvena novakinja na projektu “Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj”. Zbog čega ste izabrali baš tu temu?
– I to je bilo slučajno. Zapravo sam bila na posljednjoj godini studija kad se na DHMZ-u pojavila potreba za nekim tko bi pomogao oko obrade podataka za taj projekt i prof. Vesna Jurčec, koja je u to vrijeme predavala Sinoptičku meteorologiju, tražila je nekoga od studenata da to odradi. Kako kolegica koja se prva javila na kraju nije mogla, uskočila sam ja i tako ostala. Odmah sam nakon stjecanja diplome dobila stalan posao na DHMZ-u, u početku na projektu zamijenivši kolegicu koja je otišla s DHMZ-a, a nakon dvije godine u prognozi vremena. No, na projektu “Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj” nastavila sam surađivati i dalje, pa su oluje i njihovo prognoziranje postale i jedna od glavnih tema kojima sam se bavila uz operativne zadaće u prognozi.
Koliko službenih meteoroloških postaja postoji u Hrvatskoj?
– DHMZ upravlja s 40 glavnih i 339 kišomjernih meteoroloških postaja te 104 klimatološke postaje uz 22 totalizatora oborine te 12 pozadinskih i 10 urbanih postaja za kvalitetu zraka. S Hrvatskim vodama DHMZ upravlja i s 452 hidrološke postaje za površinske vode i 714 postaja za podzemne vode. Od instrumenata za visinska i daljinska mjerenja tu su i dva radiosondažna sustava za visinska mjerenja u Zagrebu i Zadru, dva velika Dopplerova radara i šest manjih te jedan sodar. Sve u svemu pozamašan broj postaja po cijeloj Hrvatskoj uključujući i otoke te planinske vrhove.
Što kažu prognostičke karte, kakvu zimu možemo očekivati?
– U skladu s trendom u prošlih više od godinu dana i sljedećih će nekoliko mjeseci biti malo topliji od klimatološkoga srednjaka pri čemu će pozitivno odstupanje biti izraženije na Jadranu, uz veću vjerojatnost ostvarenja, dok će u unutrašnjosti temperatura biti slična ili tek malo viša od višegodišnjeg srednjaka. Prema izračunu s početka listopada najveće pozitivno odstupanje temperature očekuje se u veljači. Signal je za količinu oborine slabiji i kako se sada čini, oborina će uglavnom biti u okvirima prosjeka, kišovitije bi u prosincu moglo biti na južnome Jadranu, a u siječnju i u sjevernim predjelima unutrašnjosti.
Zašto se posljednjih godina povećalo zanimanje publike za vremensku prognozu?
– Mislim da su ljudi konačno osvijestili činjenicu da se klima mijenja pa su postali svjesniji i posljedica tih promjena. Posljednjih godina ljudi su sve pokretniji, pa im je podatak o vremenu važan za planiranje svakodnevnih aktivnosti. Osim toga, veća dostupnost informacija preko mobilnih platformi također doprinosi većemu zanimanju javnosti.
Vjerujete li u narodne mudrosti koje se tiču vremenskih promjena?
– Narodne su mudrosti utemeljene na promatranjima i bilježenjima generacija ljudi kojima je vrijeme bilo važno za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i zapravo su jedan vid klimatologije jer ocrtavaju srednje odnosno uobičajeno stanje vremena na nekome području u neko doba godine. Međutim, klimatske promjene sigurno će i na to imati utjecaja pa će neke od narodnih mudrosti postati neprimjenjive na današnje uvjete.