Predsjednik IDS-a i gradonačelnik Pule Boris Miletić dočekao me na pulskome Autobusnom kolodvoru u nedjelju, 20. rujna, negdje oko 13.30. Autobus iz Zagreba kojim sam doputovao kasnio je oko sat vremena jer je ulazak u Pulu bio zatvoren iz nekoliko pravaca, zbog međunarodne triatlonske utrke izdržljivosti, poznate pod imenom “Ironman”, koja se toga dana održavala u najvećem gradu Istarske županije. U utrci je sudjelovalo više od 1800 natjecatelja, dobar dio iz inozemstva, što je, po Miletićevim riječima, u značajnoj mjeri proširilo turističku sezonu u Istri.
Prije nekoliko dana Miletić je proslavio 40. rođendan. Inače, u politici je od 1996., kad je postao županijski vijećnik u Županijskoj skupštini Istre. Gradonačelnik Pule je od 29. lipnja 2006. (ovo mu je 3. mandat), a predsjednik IDS-a od veljače 2014.
Kako mi je rekao, sretno je oženjen i otac jednoga djeteta, sina, koji ima devet godina. Supruga Lara radi u obiteljskoj tvrtki koja se bavi međunarodnim otpremništvom, tj. špediterskim uslugama na graničnim prijelazima.
S autobusnoga kolodvora prošetali smo desetak minuta do sjedišta IDS-a, u Splitskoj br. 3, gdje sam njega, Borisa Miletića, prvi put vidio i upoznao u svibnju 2013., kad je IDS slavio veliki uspjeh na lokalnim izborima.
Za razliku od bivšeg predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića, Miletić mi se predstavio kao puno škrtiji i zatvoreniji sugovornik, od kojega sam na trenutke morao vaditi riječi iz usta, da bih dobio barem dio onoga što sam očekivao.
S kim će IDS izaći na parlamentarne izbore?
- Savjet IDS-a, koji je bio održan u srijedu 16. rujna, jednoglasno je donio odluku o samostalnom izlasku. Pridružit će nam se jedino PGS, na temelju sporazuma o zajedničkom nastupu što smo ga potpisali 22. rujna.
Očekivalo se, pa i najavljivalo, da ćete formirati predizbornu koaliciju s Ivom Josipovićem, tj. s njegovom strankom Naprijed, Hrvatska!. Zašto se to na kraju nije dogodilo?
- Gospodin Josipović nedavno je, tj. 18. kolovoza, potpisao koalicijski sporazum s Radimirom Čačićem, tj. s njegovom Narodnom strankom Reformisti. I oni su sada zajedno. A budući da se Čačić nije jasno odredio prema mogućoj koaliciji sa strankama desnog centra, tj. budući da je izjavio da on nema ideološki problem sudjelovati u vladi desnog centra, to sada nama predstavlja problem. Jer, nama koaliranje s desnicom apsolutno nije prihvatljivo.
Kad kažete “desnica”, mislite na HDZ i njegovu Domoljubnu koaliciju?
- Da, naravno. Naše su ideološke razlike prevelike. Način na koji mi u Istri živimo nespojiv je s politikom koju promovira HDZ. Mislim, prije svega, na dvojezičnost, multikulturalnost, konvivencu (suživot), vrijednosti antifašizma... Tijekom naših razgovora o možebitnoj predizbornoj koaliciji, Josipović je s Čačićem potpisao sporazum “Uspješna Hrvatska”, i mi smo onda ustvrdili da je to nama problem. IDS-u je problem biti u koaliciji s nekim tko sutra može ući u koaliciju s HDZ-om.
Dokle ste uopće bili došli u razgovorima s Josipovićem?
- Prije svega, mi smo kao stranka imali u veljači tematski radni sabor, koji se bavio našom programskom platformom s kojom ćemo nastupiti na izborima. Odredili smo se prema svojim osnovnim principima, a to su vjerodostojnost, dosljednost i temeljne vrijednosti IDS-a sadržane u našim programskim deklaracijama. Time smo se obvezali ići u pregovore isključivo s nama prihvatljivim opcijama.
IDS je na hrvatskoj političkoj sceni više od 25 godina. Mi smo najstabilnija hrvatska stranka, s najmanje oscilacija. Vodeći računa o tome, mi sebi ne možemo dopustiti bilo kakav oblik kompromitiranja, kad govorimo o svojim temeljnim vrijednostima.
IDS niti je bio niti mora biti po svaku cijenu u izvršnoj vlasti. Bitno je da smo s onima koji imaju nama blizak svjetonazor i koji poštuju dosegnute vrijednosti što ih mi živimo ovdje u Istri.
Kada ste i kako započeli razgovore s Josipovićem?
- Ja sam osobno bio na osnivanju njegove stranke Naprijed Hrvatska!, 31. svibnja u hotelu International u Zagrebu. Dobio sam poziv. Bili su još nazočni Nikica Gabrić, Jadranka Kosor, Radimir Čačić...
Potom je naša komunikacija išla za time da se izborimo da desna opcija u Hrvatskoj ne prevlada, odnosno da lijevo-liberalna opcija pobijedi. Nama je bitan program, a Josipović je program decentralizacije i regionalizacije Hrvatske najavio još u svojoj drugoj predsjedničkoj kandidaturi, kao i uoči osnivanja svoje stranke.
Programski, između nas nema velikih odudaranja.
Gdje ste sve vodili razgovore?
- Već na osnivačkoj skupštini Josipovićeve stranke Naprijed, Hrvatska! u Zagrebu, a potom i u Rijeci, Puli... U Puli je on gostovao u nekoj emisiji, na našoj lokalnoj televiziji, pa smo se tom prigodom samo pozdravili.
Naši razgovori su uvijek imali ugodnu atmosferu i notu međusobnog uvažavanja.
Na koji ste način vodili konkretne razgovore oko formiranja predizborne koalicije?
- Kako naša stranka funkcionira organizirano, formirali smo naš pregovarački tim u kojemu su glavni tajnik stranke Giovanni Sponza, predsjednik Savjeta IDS-a Tulio Demetlika i član Predsjedništva stranke Valter Drandić.
Njih su trojica pregovarali s predstavnicima stranke Naprijed, Hrvatska!. Ja osobno nisam sudjelovao u tim pregovorima.
Kako su ti razgovori bili započeli i tko ih je i na koji način inicirao?
- Dana 28. kolovoza, kad je bilo osnivanje županijske organizacije Josipovićeve stranke u Puli, Josipović je uručio pismo našem predstavniku koji je sve njih, članove njegove stranke, pozdravio na tom skupu u ime IDS-a.
Što je u tom pismu pisalo?
- Evo, pročitat ću vam ga u cijelosti. “Poštovani gospodine Miletić, s obzirom na nadolazeće izbore i programsku srodnost IDS-a s jedne, te stranaka Naprijed, Hrvatska! - Progresivni savez i Narodne stranke - Reformisti udruženih u koaliciju “Uspješna Hrvatska”, predlažem vam razgovore/pregovore o mogućoj predizbornoj koaliciji. Odlukom Koalicije ovlašten sam za pregovore u VII. i VIII. izbornoj jedinici. S poštovanjem, predsjednik stranke Naprijed, Hrvatska! - Progresivni savez Ivo Josipović.”
Gdje su i kada pregovori održani?
- Razgovor se održao u sjedištu IDS-a u Puli. Bilo je to u ponedjeljak, 14. rujna. Atmosfera i tijek sastanka bili su ugodni. IDS-ovi argumenti temeljili su se na našem programu, ponajprije na decentralizaciji zemlje i regionalizaciji. Po tom je pitanju postignuta visoka razina suglasnosti obiju strana.
Međutim, sa strane pregovarača iz stranke Naprijed, Hrvatska! iskazana je mogućnost koaliranja člana njihove koalicije, tj. Radimira Čačića, s desnom opcijom, što IDS-u nije prihvatljivo. I tako smo naposljetku donijeli odluku o samostalnom izlasku na izbore.
Je li vas iznenadilo to što je Čačić pristupio Josipoviću?
- Za to sam doznao iz medija.
On vam to u vašim razgovorima nikad nije nagovijestio?
- O toj temi nikada nismo razgovarali. Ja sam se uvijek bavio programima, a ne koalicijskim partnerima.
Je li moguća, ako ništa drugo, barem postizborna koalicija IDS-a s Josipovićevom strankom Naprijed, Hrvatska!?
- Da, to je moguće. Moguća je naša postizborna suradnja i s Josipovićem i sa SDP-om, ali u oba ćemo slučaja morati sjesti za stol i usuglasiti čvrsta jamstva da će se dogovor ispoštivati. Mi smo u Planu 21 imali poglavlje koje se odnosilo na decentralizaciju Hrvatske, i od toga poglavlja ne samo da nije ništa napravljeno, nego se otišlo i korak unatrag. Danas je Hrvatska centraliziranija nego prije četiri godine.
Kakva je bila Josipovićeva reakcija na odluku IDS-a da na izbore izađe samostalno?
- Nije to ni početak ni kraj. Mi smo kao stranka, ponavljam, otvoreni za buduću suradnju, a o modalitetima suradnje sigurno ćemo još razgovarati.
Kakav je vaš generalni sud o Ivi Josipoviću?
- Imali smo dobru suradnju dok je bio predsjednik Republike. A ono što posebno cijenim kod njega, to je njegovo zalaganje za decentralizaciju države i regionalizaciju.
A ovo njegovo koaliranje s Čačićem - pa, gledajte, to je legitimno. Svatko punoljetan donosi odluke i odgovara za svoje postupke.
Jedno od temeljnih pitanja bitnih za IDS jest hoće li se Hrvatska decentralizirati po ugledu na razvijene europske države poput Njemačke, Švicarske i Danske. Ako hoće i ako vlada lijevo-liberalnog centra bude i dalje upravljala Hrvatskom, onda IDS toj vladi želi dati obol.
Međutim, ako bude intencija dodatne centralizacije Hrvatske, onda IDS u tome neće participirati.
Vi ste i dalje dio ove, Milanovićeve Vlade?
- Da. Držimo resor Ministarstva turizma (ministar Darko Lorencin), a sve donedavna držali smo i resor infrastrukture, budući da je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta bio član IDS-a Edo Kos.
U ta dva resora smo polučili kvalitetne rezultate. Trendovi u turizmu su pozitivni, a Hrvatske ceste su jedna od rijetkih državnih tvrtki koja ispunjava zacrtane planove.
Dokazali smo da imamo kvalitetne ljude, da možemo i znamo kako pomicati stvari nabolje u Hrvatskoj.
Kakvi su vaši odnosi s premijerom i predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem?
- Imamo korektne odnose, normalno funkcioniramo.
Jeste li i s njim razgovarali o formiranju predizborne koalicije?
- U više navrata.
Još i prije nego s Josipovićem?
- Mi kontinuirano razgovaramo jer smo dio Vlade, pa razgovaramo i o politici nakon budućih izbora. Došli smo do toga da smo zahtijevali, odnosno tražili plan rada iduće Vlade, naravno ako je opet bude formirao SDP. A normalno je da mi kao regionalistička stranka inzistiramo na decentralizaciji Hrvatske. Odnosno na tome da lokalnoj i regionalnoj samoupravi treba dati više ovlasti i odgovornosti, jer je ona najbliža svojim građanima.
Možete li odati koji detalj razgovora s Milanovićem?
- U razgovorima s njim istaknuli smo tri konkretna primjera decentralizacije u Hrvatskoj.
Prvi se primjer odnosio na školstvo. Petnaestak godina unatrag osnovnim i srednjim školstvom je direktno upravljala državna razina. Sjetimo se kako su škole izgledale onda, a kako izgledaju danas, kad ih je preuzela lokalna i regionalna samouprava.
Drugi je primjer vatrogastvo. Dok je ono bilo pod MUP-om, nije ni izbliza bilo tako opremljeno i efikasno kao što je danas.
A treći su primjer lokacijske i građevinske dozvole, tj. akti za gradnju. Do 2008., tj. sve do onda dok su oni bili izdavani od strane ureda državne uprave, zaostaci su se brojali u tisućama neriješenih problema, a rokovi za izdavanje bili su predugi. A danas, kad ih izdaju gradovi i županije, zaostaci su riješeni a rokovi zaostajanja višestruko smanjeni.
Regionalizacija je jedini put k gospodarskom oporavku Hrvatske. Kolika je samo masa besperspektivne, tj. državne imovine u našoj zemlji! Pogledajte Pulu - takoreći pola Pule je bivša vojna imovina koja zjapi prazna, a država ne zna što bi radila s njom.
Što vam je premijer Milanović na sve to odgovorio?
- On drži da županije ne treba ukidati. Njemu uspostava regija očito nije prihvatljiva. Iz njegovih se razmišljanja dade iščitati da bi to moglo dezintegrirati državu.
Ali tako misle i u HDZ-u. Znači da se tu SDP i HDZ slažu.
- Ja mislim da jake regije jamče stabilnu i jaku državu. A HDZ i SDP su stranke koje razmišljaju centristički, tj. smatraju da svime treba upravljati iz jednog centra.
Mi smo za policentričan razvoj; mi smo čak i našu, Istarsku županiju policentrično ustrojili, tako da svaki grad u Istri ima neki odjel.
Zašto, po vašem mišljenju, SDP razmišlja centristički?
- Vjerojatno na taj način poimaju funkcioniranje države. Ja međutim držim da jedan predsjednik mjesnog odbora ili jedan gradonačelnik puno bolje poznaju potrebe građana nego neki državni birokrat u nekom neboderu u Zagrebu.
Jeste li Milanoviću otvoreno rekli da je Hrvatska danas centraliziranija nego što je to bila prije četiri godine?
- On je toga svjestan.
Ima li neko opravdanje?
- Ne, nije ga izrekao.
Vidite, u Planu 21 21. poglavlje govori o decentralizaciji i o tome što će koalicijska Vlada učiniti u iduće četiri godine. Na zadnjim parlamentarnim izborima, 2011., u VIII. izbornoj jedinici, tj. u Istri i dijelu Primorsko-goranske županije, 11 mandata osvojila je Kukuriku-koalicija, 1 mandat Laburisti i dva mandata HDZ. Znači, lijevo-liberalni centar je polučio ukupno 12 mandata. A jedno od čvrstih obećanja dato našim građanima tom prigodom bila je decentralizacija – i to konkretno, u brojkama.
A to mi nismo učinili, nego smo otišli korak unatrag.
I kad to kažete Milanoviću, koji je njegov odgovor?
- Da ćemo to napraviti u idućem mandatu. Uvidio je da treba decentralizirati državu. Samo, to smo bili utvrdili i prije četiri godine. Zato će IDS ovaj put zahtijevati čvrsta jamstva – prije ulaska u bilo kakvu koaliciju lijevo-liberalnog centra. I da se ono što se dogovori mora ispoštivati, s jasnim nositeljima i rokovima.
Kad je riječ o pogledima i razmišljanjima Zorana Milanovića, treba razlikovati dvije stvari. Kad govorimo o regionalnom ustroju, tj. o regijama, njegov je stav da treba zadržati postojeći ustroj županija, tj. ne uvesti regije.
A kad govorimo o decentralizaciji države, tj. o spuštanju ovlasti i odgovornosti na lokalnu i regionalnu samoupravu, on se o tome ne izražava negativno, ali nema nikakvih pomaka k decentralizaciji. Nema nikakvih aktivnosti.
Ako sam dobro razumio zadnji Milanovićev intervju, u Večernjem, on na neki način apelira na vašu stranku da dobro razmisli kako će se opredijeliti na izborima, jer će se na njima dugoročno odlučivati o perspektivama ljevice i desnice u Hrvatskoj.
- Ja to nisam tako doživio. Ja sam apsolutno siguran da u VIII. izbornoj jedinici građani u ove četiri godine nisu promijenili svjetonazor, ali da je odgovornost na nama, strankama koje pripadaju lijevo-liberalnom centru, da kvalitetnim programima, dakle sadržajem, ostvarimo kvalitetan rezultat.
Osobno smatram da nastup s jednom zajedničkom listom ne mora a priori značiti i bolji izborni rezultat za stranke lijevo-liberalnog spektra. Jedna, zajednička lista ne mora značiti bolji rezultat od dvije odvojene liste.
Koliko vidim, bit će, ipak, postizbornog koaliranja, i s jednima i s drugima?
- Ono je moguće samo ako se budemo dogovorili oko sadržaja i programa.
Tko vam je bliži ili draži: Ivo Josipović ili Zoran Milanović?
- Meni je najbliži moj župan i stranački kolega Valter Flego.
Jeste li ipak bliži Josipoviću nego Milanoviću?
- Ne bih to nazivao tim imenom, mi smo otvoreni za buduću suradnju.
Može li se ipak dogoditi neko čudo pa da u zadnji čas formirate predizbornu koaliciju s još nekom strankom osim PGS-a?
- Teoretski možemo spekulirati o tome da SDP iznenada uleti s nekom pregovaračkom ponudom... Ali u to ne vjerujem, do raspuštanja Hrvatskoga sabora preostalo je još samo nekoliko dana.
Dosad nismo dobili nedvosmislene odgovore na naša pitanja koja se odnose na decentralizaciju Hrvatske i program rada buduće Vlade. Nama je najbitnije da se o Istri odlučuje u Istri.
Je li dovršetak izgradnje “Istarskog ipsilona” bio jedan od ključnih uvjeta vašeg ulaska u koaliciju sa SDP-om?
- “Istarski ipsilon” je projekt koji smo dogovorili za realizaciju u ovom sadašnjem mandatu Vlade. On je imenom i prezimenom sadržan u Planu 21. To je bitan gospodarski, ali i infrastrukturni projekt.
Ali, jednako tako, i sigurnosni. Od deset posljednjih poginulih u Istri njih devet su izgubili život na tom nedovršenom dijelu “Istarskog ipsilona”. Radi se, konkretno, o 56 kilometara, odnosno o čvoru Rogovići - Matulji.
Ako znamo da Istra generira jednu trećinu hrvatskog turizma, onda je jasno zašto je dovršetak “Istarskog ipsilona” bio uvršten u Plan 21.
Ne riskirate li da vas netko zbog takvoga pristupa okvalificira kao stranku koja previše trguje?
- Ne, to je dogovoreno u planu za rad Vlade u ovome mandatu. Mi samo stojimo iza toga da se dogovor mora poštivati, to da ono što je građanima u okviru VIII. izborne jedinice 2011. bilo obećano na kraju i isporučimo.
Nedavno je u Puli boravila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Kakav je dojam na vas ostavila?
- Predsjednica Grabar-Kitarović prihvatila je potrebu decentralizacije Hrvatske, kao i stavljanje bivše vojne imovine u Puli u funkciju razvoja. U svakom slučaju, to je jedna podrška Istarskoj županiji.
Ona je te izjave dala eksplicite, to je njezin statement. No, s druge strane svi znamo koje su ovlasti predsjednika Republike i koliko podrška predsjednice na ovoj razini objektivno može pridonijeti da se te promjene i realiziraju.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
