KAKO GLASUJU HRVATICE I HRVATI? Žene i umirovljenici za SDP, muškarci i niže obrazovani za HDZ

U čak sedam izbornih jedinica Most je izgubio po dvije trećine birača koji su glasali za tu listu na izborima u studenome 2015. godine.

Gotovo četvrtina njihovih birača ovaj put neće izaći na izbore ili još ne znaju za koga će glasati. Ostatak lanjskog biračkog tijela Mosta raspršio se podjednako na ostale stranke, pri čemu dvije najveće - SDP i HDZ - ne odskaču bitno po udjelu Mostovih glasova od ostalih, manjih stranaka.

Stabilni

Biračko tijelo dviju najvećih stranaka - SDP-a i HDZ-a - najstabilnije je te će više od 80 posto onih koji su za njih glasali prošle godine to učiniti i na ovotjednim izvanrednim izborima. Radi se o dvije bitno različite skupine kad su u pitanju sociodemografske karakteristike: za SDP češće glasaju žene, visokoobrazovani, nezaposleni i umirovljenici, a za HDZ se češće odlučuju muškarci i niže obrazovani.

Pokazuju to detaljnije analize uzorka birača na kojem je agencija Promocija Plus provodila predizborno istraživanje o preferencijama birača za Jutarnji list i RTL.

Birači Mosta s prošlogodišnjih izbora, može se zaključiti, heterogena su i ad hoc okupljena skupina kojoj je glavna zajednička karakteristika razočaranost u dotadašnju politiku. Sada su, čini se, razočarani i u Most.

Tako će, primjerice, u I. izbornoj jedinici, koja obuhvaća centralni dio Zagreba, a u kojoj je prošle godine Most dobio tri mandata, samo 35 posto glasača i ovaj put glasati za tu listu. Njih čak 27 posto kažu da još ne znaju za koga će glasati ili da ovaj put uopće neće izaći na izbore (apstinirat će njih čak 17 posto). Ostali birači raspršili su se na druge stranke - najveće među njima ne odskaču značajno. Tako će 10 posto Mostovih birača ovaj put zaokružiti listu Narodne koalicije, a po 7,5 posto HDZ, Živi zid i stranku Pametno - što najbolje pokazuje različitost birača okupljenih lani oko Mosta. Slično je i u 2. izbornoj jedinici, u kojoj će ponovno za Most glasati 35,4 posto birača.

Najviše birača

Most je zadržao na jugu Hrvatske, u 10. jedinici, kojoj pripada i Metković Bože Petrova. Njih 61 posto kaže da će i ovaj put glasati za Most, dok ih je 24 posto neodlučno ili neće izaći na izbore.

Spolna struktura birača po jedinicama pokazuje da je među onima koji će glasati za SDP više žena nego muškaraca, osim u 8. izbornoj jedinici (Istra, Primorje), u kojoj za tu stranku glasa podjednaki broj muškaraca i žena. Već udio muškaraca u većini jedinica imaju HDZ, Živi zid te pravaši. I stranku Pametno preferiraju većim dijelom muškarci - u nekim ih je jedinicama četverostruko više nego žena.

Dobna struktura birača pokazuje da s dobi raste i potpora velikim strankama te opada ona manjim ili novim strankama, kojima glas daje tek sporadični broj starijih od 60 godina. U prvoj izbornoj jedinici, primjerice, za HDZ će glasati 18 posto mlađih od 30 godina i 33 posto onih starijih od 70. Za SDP će glasati 30 posto najmlađih birača (mlađih od 30 godina) te 45 posto starijih od 70 godina. Most i Živi zid imaju po 11 posto birača mlađih od 30, dok u skupini iznad 70 godina Most ima 4,4 posto birača, a Živi zid ih nema uopće.

I stranku Milana Bandića u toj glavnoj zagrebačkoj jedinici najviše podržavaju mlađi od 30 godina (8,3 posto), dok među onima iznad 60 godina ima podršku tek 1,1 posto birača. U 6. izbornoj jedinici, koja također obuhvaća dio glavnog grada, Bandić može očekivati 9,7 posto glasova mladih, dok među starijima od 70 uopće nema glasača.

Neodlučni

Kad se radi o neodlučnima ili apstinentima među biračima s obzirom na dob, nema jasnog pravila među izbornim jedinicama. U 1., 2., 6. i 9. jedinici najviše je neodlučnih među najmlađim i najstarijim skupinama birača, dok u 3., 4. i 5. udio neodlučnih raste s dobi. U 7. jedinici uvjerljivo je najviše neodlučnih među mladima (gotovo petina), a u 8. jedinici neodlučni su podjednako raspoređeni po dobnim skupinama. U 10. jedinici najviše onih koji ne znaju za koga bi glasali, njih 21 %, ima u dobi od 50 do 60 godina.

Obrazovna struktura pokazuje da u svim izbornim jedinicama najveći udio birača koji nemaju završenu osnovnu školu glasa za HDZ: u 9. izbornoj jedinici čak 71 posto birača bez škole zaokružit će listu HDZ-a. S druge strane, u svim izbornim jedinicama, bez izuzetka, najveći udio birača sa završenom višom ili visokom školom glasat će za SDP.

Radni status

S obzirom na radni status, najuočljiviji je podatak da umirovljenici u svim izbornim jedinicama osim 9. većinski glasaju za koaliciju kojoj je na čelu SDP. Vrlo je slična situacija i s nezaposlenima, koji u sedam izbornih jedinica većinski podržavaju SDP. Među zaposlenima, oni u javnom sektoru nešto više podržavaju HDZ (u šest izbornih jedinica), dok u privatnom sektoru ipak nešto više njih podržava SDP (većina u sedam jedinica).

Zanimljiva je analiza preferencija učenika i studenata. U dvije izborne jedinice - 5. i 7. - SDP i HDZ dobivaju potpuno jednaki postotak glasova učenika i studenata. Najzanimljivija je 8. izborna jedinica, gdje jednak udio glasova - po 13 posto - dobivaju SDP, IDS, HDZ, Most i Živi zid. U skladu s podatkom da su najmlađe biračke skupine najsklonije manjim i novim strankama, stranka Pametno dobro stoji među učenicima i studentima: u 1. izbornoj jedinici svoj glas namjerava joj dati gotovo 10 posto birača, a u 5. jedinici studenti im daju pet posto.