Vibor Cipan još se sjeća noćne more kad je s prijateljima osnivao zajedničku tvrtku. Bilo je to 2009., u jeku krize, krenuli su iz malog stana u Sesvetama i odmah se sudarili s apsurdom.
Vibor Cipan još se sjeća noćne more kad je s prijateljima osnivao zajedničku tvrtku. Bilo je to 2009., u jeku krize, krenuli su iz malog stana u Sesvetama i odmah se sudarili s apsurdom.
- Ime tvrtke tada je moralo biti na hrvatskom ili nekom od mrtvih jezika, latinskom ili grčkom. Da bi se nazvali UX Passion morao sam čak donositi i izvatke iz Vergilijevih djela da bih dokazao da se ti termini i kod njega spominju - kaže mi Cipan.
UX Passion danas ima 7 zaposlenih, godišnje prihode od oko 2,5 milijuna kuna, a njihova rješenja koriste milijuni ljudi diljem planeta. Wall of Tweets, do danas njihovu najrazvikaniju aplikaciju, redovno moderiraju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Jedna su od oko tri tisuće IT tvrtki klasificiranih pod NKD J62 šifrom koje se bave računalnim programiranjem i povezanim djelatnostima, a koje zapošljavaju gotovo 13 tisuća radnika i lani su dosegli prihode od 7,13 milijardi kuna. Izvoz im je lani narastao 40 posto, najviše od svih grana gospodarstva, i premašio je dvije milijarde kuna.
Cjelokupna domaća IT industrija (puno šira od samih programera) do 2025. mogla bi zapošljavati oko 50 tisuća ljudi, više i od metaloprerađivačke i prehrambene, predviđaju u HUP-u.
U garaži UX Passion odličan je primjer za ono što se podrazumijeva pod pojmom startup, tvrtka osnovana “u garaži”, s namjerom komercijalizacije inovativnog proizvoda, visokorizičnog tehnološkog projekta koji češće propadne nego opstane. Cipanov tim je uspio jer do danas su surađivali s brojnim Fortune 500 tvrtkama poput IBM-a, Microsofta, Deutsche Telekoma i drugih. Njihov Wall of Tweets, lansiran 2012., danas se smatra jednim od najboljih Twitter feedova na planetu koji su u debati koristili Obama i Romney i HTV-ov show “The Voice”. No, na početku je bilo teško.
Studiranje i rad
Slično je u početku prolazio i Alan Sumina, suosnivač i suvlasnik Nanobita. Kad je 2008. sa Zoranom Vučinićem pokretao tvrtku, bio je još student FER-a, a zakon nije jasno propisivao mogu li i kako redovni studenti uopće biti zaposleni, što nije riješeno do danas.
- Problem je bio kako si uopće isplatiti plaću, ali još veći je bio objasniti državi što Nanobit točno radi ili odgovarati na dopis iz Porezne koja vas pita zašto su vam prihodi toliko narasli - prisjeća se.
Nanobit, naime, proizvodi mobilne igre i toliko su dobri da su Sumina i Vučinić proglašeni EY poduzetnicima godine i već su se pet puta selili jer su im uredi bili premali. Trenutno zapošljavaju 90 ljudi, što je dvostruko više nego lani. I opet se sele.
Podružnice imaju u Rumunjskoj i Mađarskoj, zbog pristupa Google Playu i zato što Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, kamo najviše izvoze. Tajana Barančić, predsjednica CISEX-a, Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera, osnovane 2011., koja trenutno okuplja 200 renomiranih IT tvrtki, nabraja mi samo goruće: nedostatak kadra, loše postavljeni obrazovni sustav i prevelika davanja na plaće.
- Ljudi su za domaći IT najveći problem. Obrazovni sustav ne stvara dovoljno programera, a oni koji izađu iz škola i s fakulteta nemaju dovoljno praktičnih znanja - kaže Barančić.
Reforma obrazovanja
Samo NKD J62 skupina tvrtki lani je zaposlila 1500 novih ljudi. Prema neslužbenim analizama, od 2012. do 2014. iz zemlje je odselilo oko 10 tisuća IT stručnjaka, a sve srednje škole i fakulteti zajedno koji se vežu uz IT sektor u širem smislu riječi na tržište svake godine izbace njih tek 4 tisuće - objašnjava mi Barančić.
- Lani je otišlo oko tri tisuće IT stručnjaka, a već ove će ih, prema našim internim analizama, otići više nego što ih iz obrazovnog sustava dođe na tržište - kaže.
Mislav Grgić, dekan FER-a, smatra da se sveučilišta moraju razvijati kao istraživačka te ih se hitno mora uključiti u procese pametne specijalizacije.
- Nije nam poznato da postoje ikakve posebne aktivnosti države usmjerene na poticanje razvoja ICT-ja u Hrvatskoj. Naša ukupna ulaganja izražena bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj iznose samo oko 0,75% BDP-a, od čega se 45% odnosi na poslovni sektor. Potrebno je i veće javno financiranje istraživanja i razvoja jer je ono pretpostavka dugoročne međunarodne kompetitivnosti hrvatske znanosti - kaže Grgić. Vladi su još u veljači predali akcijski plan ulaganja u FER, ali odgovor im nikada nije stigao.
Problem su i davanja na plaće. Laički rečeno, ako programer u Hrvatskoj ima četiri tisuće eura bruto plaću, ostat će mu dvije, a vani tri tisuće eura neto plaće.
- U Rumunjskoj, koja će nas po standardu prerasti u roku tri godine, još su 2001. usvojili strategiju po kojoj je svaka uspješna IT tvrtka oslobođena od plaćanja poreza na dohodak za svoje ICT zaposlenike - kaže Barančić.
Potrebne su nam radikalne promjene, ističe, među ostalim uvođenje informatike od prvog razreda osnovne ili čak od vrtića ako treba.
- Ako nisi informatički pismen, danas si nepismena osoba, a nas još čude oglasi za posao u kojima se i od čistačica traži da da znaju osnove rada na kompjutoru - zaključuje.
Apsurdni pravilnici
Problema ima još, od skroz praktičnih pa do apsurdnih. Veliki dio uzrokuje prazna državna blagajna, ali neke i nerazumijevanje problema. Primjera je mnogo - teambuilding se ne pravda kao trošak, već plaća u naravi za koju se ponovno plaćaju doprinosi i porezi, kao i topli obrok. Ne možemo provoditi vesting, odnosno da vlasnik zaposlenicima kao bonus pokloni udjele u tvrtki. Takva transakcija trenutno se smatra plaćom, odnosno klasičnim bonusom.
- CISEX se dugo zalaže da IT tvrtke ne podliježu svim rigoroznim i suludim zahtjevima Zakona o zaštiti na radu. Programeri rade u udobnim stolicama na računalima, a moraju uza sve voditi brigu o kutevima pod kojim su noge, visini ekrana, kutem pod kojim pada svjetlo i slično. A certifikati se plaćaju. Za mene je to iživljavanje - smatra Barančić.
Većine ovih problema svjestan je, kaže, i Darko Horvat, opozvani ministar poduzetništva i obrta.
Popis tvrtki
Daje mi popis od 13 IT tvrtki koje su se kroz Zakon o poticanju ulaganja obvezale uložiti ukupno 262 milijuna kuna i otvoriti 526 radnih mjesta u zamjenu za brojne poticaje, porezna rasterećenja, grantove i i novac za istraživanje i razvoj. Span otvara najviše - 240 mjesta, Serengeti 78, a Nanobit 51 mjesto.
- Iz tog natječaja već sad znamo da će nam u sljedećih dvije ili tri godine trebati toliko novih informatičara i specifična radna mjesta na kojima će ih trebati. S MZOŠ sada možemo mijenjati upisne kvote, ne otvoriti samo jedno razredno odjeljenje za informatiku, već njih deset.
Horvat mi predstavlja svoju ideju za koju kaže da se nada da će kao pilot-projekt krenuti do kraja godine, bez obzira na izbore.
- U sljedećoj aplikaciji od EU fondova tražit ćemo 25 milijuna eura za projekt studentskih i učeničkih stipendija, a pilot-projekt trebao bi do listopada krenuti na Sveučilištu u Splitu.
Riječ je o studentskim kreditima koji na kraju mogu postati bespovratni ako se ispune svi uvjeti. Njime bi se sa 30 tisuća kuna po studentu financirao smještaj u studentskom domu ili knjige, trgovačko društvo tog studenta uzima na praksu već od prvog dana, a troškove te prakse snosimo mi. Tvrtka osigurava mentora, studenta moraju zaposliti odmah nakon studija, a on ima obavezu kod njih raditi deset godina - opisuje projekt Horvat.
- Cijenim odluku države da se za svaku osobu mlađu od 30 godina koju zaposlimo plaćaju niži doprinosi. Zbog toga više ulažemo u razvoj i dodatno zapošljavamo. Druga dobra mjera bile su državne potpore za razvoj i istraživanje preko kojih su se troškovi plaća, razvoja i istraživanja koristili za umanjivanje osnovice poreza na dobit. Mi smo tvrtka koja se vrlo intenzivno bavi istraživanjem, a većina troškova su nam plaće stručnjaka pa nam je ova potpora omogućila da razvijamo vrlo nove i uzbudljive tehnologije i plasiramo ih na tržišta - govori Cipan.
Međutim, ističe kako je u ovom političkom kaosu sada nastao vakuum pa program tih potpora nije obnovljen jer je za njih istekao zakonski rok.
Ključni sektori
Isto mi govori i Tajana Barančić:
- IT (J62) je od svih ključnih sektora u zemlji koji su u Industrijskoj strategiji RH definirani kao pokretači najviše investirao u razvoj 2015., jači smo i od farmaceutike, imamo najveći iznos izdataka za razvoj u bilancama. Iako nam je obećano da će potpore ići dalje, nacrt zakona još nije krenuo ni u javnu raspravu. I to je sramota prošle i ove vlade.Cipan upozorava na još jedan apsurd: u Pravilniku o sigurnosti i zaštiti pri radu s računalom stoji da razlika između vanjske i temperature u uredu ne smije biti veća od sedam stupnjeva. Isti pravilnik propisuje da prostorija u kojoj se radi ne smije biti toplija od 24 stupnja.
- To znači da ako je vani 31 ili više stupnjeva mi moramo prekinuti rad!? - smije se.
Kakva su iskustva u inozemstvu?
Ivo Špigel, jedan od osnivača i član Uprave Perpetuum Mobilea, tvrtke za informacijske sustave (30 zaposlenih, 30 milijuna kuna prihoda), koji je u izgradnji IT sektora u zemlji prisutan od samih početaka, tamo još s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, kaže da je stanje IT industrije u zemlji jako dobro u odnosu na ukupnu ekonomiju jer IT raste, razvija se, zapošljava i izvozi. Ali...
- Prošla vlada nije napravila puno. Milanovićev izlet u Silicijsku dolinu bio je obična farsa. Ali redizajnirali su Poduzetnički impuls uvažavajući prijedloge IT zajednice i uveli su kvalitetne mjere za podršku startup kompanijama. Na ovu vladu ne bih trošio riječi, osim što želim apostrofirati katastrofu s Kurikularnom reformom, tvrdi Špigel.
No, što je s državnim programima poticaja?
Od 2010. do 2014. kroz program HAMAG-BICRO-a provjere inovativnog koncepta ugovoreno je 160 projekata, od kojih 45 spada pod IT sektor u iznosu od 10,3 milijuna kuna. Samo ove godine, pak, ugovorena su 62 projekta od kojih 12 iz IT-a od 3,8 milijuna kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....