Na drvenoj glasačkoj kutiji iz 1945. godine, koja na sebi ima zalijepljenu sliku druga Tita s natpisom “Za Narodnu Frontu...”, stoji tanjurić s kuglicama za glasanje. Jedna je boja kuglica za frontu, a duga boja protiv. No nisu samo boje drukčije, one su i od različita materijala. Tako su kuglice “za” od gume, a one “protiv” metalne. Sve kako bi se čulo ako se glasa “protiv”... Riječ je o jednom od brojnih izložaka koji će se vidjeti na izložbi “‘45” koja se u četvrtak otvara u Hrvatskom povijesnom muzeju.
Izložba je nastala u suradnji s mnogim institucijama i osobama, tako je i ta kutija posuđena iz jednog muzeja u Beogradu jer u Hrvatskoj nije sačuvana niti jedna. Izložba “‘45” pružit će pregled ključnih događanja i procesa iz 1945. godine, koja u svojoj prvoj polovici obuhvaća razdoblje Nezavisne Države Hrvatske, a u drugoj Demokratske Federativne Jugoslavije i Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Riječ je o kompleksnoj muzeološkoj prezentaciji godine koja je u mnogim aspektima političkog i društvenog života bila razdjelnica hrvatske povijesti.
- Na samom otvorenju dat ćemo jaku antiratnu poruku - govori nam ravnateljica Matea Brstilo Rešetar s kojom smo uoči otvorenja prošetali muzejom.
POGLEDAJTE FOTOGALERIJU:
Izazov za autorice
Ona je autorica ove dugo očekivane izložbe s kolegicama kustosicama Anom Filep, Natašom Mataušić i Snježanom Pavičić. Godina 1945. još je uvijek godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te predstavlja izazov na koji su autorice nastojale odgovoriti utemeljeno na recentnim historiografskim djelima, a pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva. Izložba će prezentirati ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevica, Kultura i znanost.
Prvo što će posjetitelji vidjeti u prizemlju bit će interaktivna kronologija godine, što se sve događalo u raznim pogledima. Na panou će se prikazivati i snimljeni intervjui sa svjedocima vremena. Na prvom katu izložba počinje prostorijom “Fragmenti vremena”, u kojoj su prikazani zadnji mjeseci i dani NDH. Primjerice, predmeti logoraša iz Jasenovca, Auschwitza i drugih logora. Priča o Olegu Mandiću, dječaku iz Voloskog koji je doslovno “zatvorio vrata Auschwitza”, bio zadnji koji je iz njega izašao. I priča o atletičaru Borisu Hanžekoviću koji je poginuo u proboju iz Jasenovca. Nasred prostorije stoji spomenik “Pobjeda” posuđen iz Galerije Augustinčić. U idućoj prostoriji, koja je inače dvorana muzeja, sad se nalazi tunel i tu počinje tema poslijeratne represije. Na početku tunela velika je fotografija osoba uhvaćenih kod Bleiburga, četverored koji prolazi kroz Koprivnicu.
Predmeti preživjelih logoraša iz nacističkih logora
Foto: Boris Kovačev/EPH
Taj dio postava govori o Bleiburgu, svratištu i ostacima s Maceljske gore. Vide se osobni predmeti kao štucne, spavaćica, rukavice...
I svjedočanstvo Alenke Lončarić koja je bila supruga jednog satnika koji se povukao prema Bleiburgu i ona s njim, međutim on je uhapšen i gubi mu se trag. Alenka Lončarić rađa njihovo dijete iste 1945. godine, djevojčicu Irmu, u logoru Waidmaunnsdorf. Na vanjskom dijelu tog tunela predočene su i neke od sudbina visokih časnika domobranskih i ustaških. Na drugom zida tunela su razne političke manifestacije koje su se održavale u isto doba, vide se prve štafete i svečana odjeća.
Mornarički časnik NDH Leo Zaccaria, suđen 1945. na Vojnom sudu u Splitu a 1946. ubijen
Foto: Boris Kovačev/EPH
Tri grupe umjetnika
U jednoj je prostoriji predstavljena likovnost ‘45. godine. I to kroz tri grupacije, inovativni slikari gdje su Rašica, Seissl i Motika, potom umjetnici koji su bili povučeni u svoj svijet kao Nevenka Đorđević, Emanuel Vidović, Miljenko Stančić, te treća gdje su slikari partizani kao Murtić, Prica, Čerić, Maurović, Reiser koji, suprotno očekivanom, ne pokazuju socrealistička obilježja.
Na izložbi su, unutar četiri glavne tematske cjeline, uz već navedene teme prezentirani i obnova i izgradnja, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, a uz likovnu umjetnost, i moda, sport, karikatura i strip. Pojedini predmeti javnosti će će prezenti prvi put.
- Izložbi nije namjera balansiranje političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom. To najmanje. Ne spori se činjenica da je 1945. godine u javnim i manifestacijskim oblicima prekinuta ideologija fašizma, osobito poražavajuća po pitanjima rasizma, nacionalne isključivosti, represije i straha, no svjesni smo da nastupa dugotrajna epoha ideologije komunizma s nesagledivim posljedicama represivnog sustava - stav je Mate Brstilo Rešetar i autorica izložbe.