Ako želite unaprijediti svoju mentalnu snagu, povećati izdržljivost i ostvariti ciljeve, jedna od prvih stvari koje trebate učiniti je zauzimanje “kotejebećeg” stava, pričaju mentalni treneri Igor Čerenšek i Ana Kotzmuth. “Kotejebeći” stav podrazumijeva da se svakoga dana prisjetimo da smo borci i da nas nije briga što će netko drugi reći o onome što radimo, jer smo fokusirani na svoje ciljeve.
Ovaj i još hrpu drugih savjeta Čerenšek je u više od deset godina rada prenosio brojnim klijentima, među kojima su Davor Rostuhar, Damir Martin te američka bobistica Lolo Jones. Ipak, iako se i sam termin “mentalni trening” referira na sportske vrijednosti, takav oblik vježbanja nije rezerviran samo za sportaše. U sklopu projekta Aktivna Hrvatska nedavno je u Zagrebu održana radionica mentalnog treninga, a program će se nastaviti 3. veljače u Donjoj Stubici.
Mila Elegović, glumica: 'Nakon što mi je umro otac počela sam trenirati svoj um. Danas lakše kontroliram osjećaje'
Jedna od onih koji su uvjereni da svakodnevno vježbanje uma vodi do bilo kojeg željenog cilja je glumica Mila Elegović, koja “trenira” već dvije godine, u kojima je prošla razne edukacije i intenzivne tečajeve. Bolna životna situacija kada joj je umro otac potaknula ju je da se poveže sa Čerenšekom, kojeg je znala kao psihologa koji radi sa sportašima. “Vrhunska umjetnost i vrhunski sport imaju puno toga zajedničkog, zahtijevaju sličan način razmišljanja. Za umjetnike je posebno korisno prakticirati ovakve metode jer se njihov posao u velikoj mjeri veže za emocije, pa ih je potrebno naučiti upoznati i kontrolirati. Baš kao i kod sportaša, emocije nipošto ne smiju biti distrakcija, nego trebaju raditi za vas,” objašnjava Elegović i dodaje da je mišljenja kako se nalazimo u vremenu u kojem je takvo što posebice potrebno:
“Mislim da je problem u tome što se današnje nove generacije rađaju bez kućnog odgoja. Sve je više djece koja zbog tehnologije i fokusa na gadgete ne razvijaju vještine i iskustva odnošenja jednih prema drugima pa iz toga proizlaze emotivni problemi. Nekada smo puno više dobivali u obiteljima i u sustavu obrazovanja, a danas smo svi pod prevelikim pritiskom da moramo uspjeti u svemu pa zbog toga nastaje emotivni kaos, a vještine se ne razvijaju”.
Osim što privatno prakticira metode mentalnog treninga, uspješna glumica i sama radi na tome da dobije licencu s kojom će moći prenositi svoje znanje, a ponajviše bi se htjela fokusirati na kolege s kojima glumi i druge umjetnike.
“Ljudima treba dati najbolje od onoga što ste spoznali”, kaže i preporučuje da za mentalno zdravlje treba svakodnevno odvojiti određeno vrijeme da biste razgovarali sa sobom, naučiti uklopiti svoje ciljeve u strukturu sebe, voditi promatrački dnevnik kako bismo vidjeli krećemo li se prema svojem cilju i, najvažnije, svaki dan napraviti što je više moguće promjena koje vode onome što želimo, bez obzira na to koliko malene nam se činile na prvu.
Iako ne zvuči pretjerano komplicirano, Elegović kaže da za to treba puno ulaganja: “90 posto ljudi nikada se neće maknuti iz okvira svojih ograničenja jer to podrazumijeva izlazak iz zone komfora. Za to je potreban trud, a ljudi su generalno lijena bića. Za promjenu načina razmišljanja treba puno vježbe i odricanja.”
Damir Martin, veslač: 'Već pet godina provodim ove metode, koje su se pokazale izvrsne u sportu i privatno'
Priču sličnu glumičinoj ima i uspješni veslač Damir Martin, dvostruki svjetski i europski prvak te osvajač srebra na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. Njegov odlazak na OI u Rio de Janeiro 2016. bio je najveća inspiracija Čerenšeku za već spomenutu knjigu “Upute za svjetskog prvaka... U životu”. Martin je svoje mentalno treniranje počeo dvije godine prije toga, što bi značilo da je već petu godinu ustrajan u provođenju metoda. “Mentalni trening ponajviše mi je pomogao da stabiliziram svoje stanje i da na treningu uspijem razlučiti važno od nevažnog pa se na taj način uspijem fokusirati samo na ono dobro. Sve što sam naučio primjenjujem također u privatnom životu”, objašnjava veslač koji je, kao i Mila Elegović, shvatio da mu je potrebno jačanje psihe kad se našao na životnoj prekretnici.
“Nakon nekog vremena bavljenja veslanjem, promijenio sam disciplinu - više nisam veslao s grupom, nego sam. Shvatio sam da mogu biti jednako dobar kao i svi ostali ako imam najbolju opremu i ako treniram najjače što mogu, ali htio sam više od toga. Ono što me moglo učiniti još boljim je mentalna snaga”, prisjeća se Martin koji kaže da na trening, koji se sastoji od, na primjer, vježbi kontrole emocije, vježbi disanja i postavljanja svakodnevnih ciljeva, dnevno potroši oko 40 minuta, a odrađuje ga kad god se stigne posvetiti - bilo u autu, prije spavanja, ili u nekom drugom trenutku u kojem se može koncentrirati.
Savjeti iz knjige “Upute za svjetskog prvaka... U životu”
1. Kotejebeći stav
Oni koji brinu o protivniku i usmjeravaju se na njegove snage, umjesto na svoje vlastite, teško mogu izaći iz borbe kao pobjednici. Kad u borbu ulaziš s idejom da ćeš izgubiti ili pobijediti, boriš se na drukčiji način nego kad u borbu ulaziš s idejom da se želiš boriti i dati svoj maksimum. Kotejebeći stav ne dolazi svima prirodno i spontano, iako svi imamo takva iskustva kad smo sami sebi rekli da nas boli dupe za to što će biti i stvari su ispale bolje od očekivanih.
2. Daj svaki gram
Angažman ili uloženi trud preduvjet je za uspjeh. S obzirom da za uspjeh ne postoje jasne garancije, najbolje što možemo napraviti je dati svaki gram sebe, svoje fizičke i mentalne snage u ono u što vjerujemo i smatramo važnim. Tada rezultat često dođe. Ako se usmjeriš na rezultat i ono što ćeš jednog dana eventualno ostvariti, ponekad angažman izostane.
3. J3b3š sutra
Trenuci koji dolaze brzo, odlaze još brže i sa sobom odnose priliku za iskustvom, uspjehom, napretkom i zadovoljstvom. Mi nemamo vremena za gubljenje. Ako sutra i dođe, prihvatit ćemo sve što nosi sa sobom i iskoristiti i taj dan, ali dotad ćemo živjeti u jedinom stvarnom trenutku, sada i ovdje.
4. Ostavi trag
Trag se ostavlja tako da pokušavamo biti izvrsni, najbolji što možemo biti, da damo sve što imamo, da budemo kritični, prvo prema sebi, a onda i drugima, da budemo skromni i zahvalni za prilike koje nam se pružaju i za to gdje smo i što radimo. Ne postoji dovoljno dobro, postoji samo izvrsno ili nedovoljno dobro, a nedovoljno dobro nije prihvatljivo. U to nije uloženo dovoljno truda, vjere, kritičnosti, preispitivanja i srca.
5. Prvi korak je najvažniji
Da bi stisli do novih ciljeva otrebna nam je analiza prethodnih putovanja, uspješnih i manje uspješnih; odabir i priprema prtljage za put, planiranje mjesta za kratki predah i odabir suputnika te jasno definiranje prvog koraka.