Ugodna šetnja šumom ili nekim parkom može se u samo jednom trenutku pretvoriti u višetjednu, pa i višemjesečnu noćnu moru. Uzrok je, naravno, krpelj. Iako sam po sebi ugriz krpelja nije strašna stvar te izaziva uglavnom manje crvenilo i svrbež nalik na ubod komarca, problem su krpelji prijenosnici opasnih zaraznih bolesti.
Visoke doze antibiotika
Oni, kada se uhvate za kožu čovjeka, u njega često znaju povratiti ili izbaciti slinu koja je zaražena virusima ili bakterijama. Iako je poznat krpeljni meningoencefalitis (KME), to je samo jedna u nizu opasnih bolesti koje se nerijetko moraju liječiti visokim dozama antibiotika. Proteklih se godina često javljala lajmska bolest, bakterijsko oboljenje koje uzrokuje bakterija Borelia burgdorferi, a koja je otkrivena tek prije četrdesetak godina, zbog čega je mnogi liječnici dosad nisu znali na vrijeme prepoznati. Ipak, naša Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević susrela se s mnogo slučajeva te teške bolesti koja zahvaća više sustava te tamošnji infektolozi imaju značajno iskustvo u liječenju i prepoznavanju borelija.
U prvoj se fazi očituje prstenastim crvenilom na koži, što je simptom koji najčešće nastaje sedam do 14 dana od uboda, a nekad je praćen mučninom, vrućicom i slabošću. U drugim fazama (neliječena) bolest zahvaća zglobove, izaziva bolove u mišićima nalik upali te kasnije stvara probleme sa srcem, ali i živčanim sustavom, uzrokujući čak i neurološke ispade, pa i komu.
Epidemiologinja dr. Iva Pem-Novosel iz HZJZ obavijestila nas je kako je tijekom prošle godine od Lyme borrelioze oboljela 661 osoba, a 2014. je prijavljeno 142 oboljelih, s trendom porasta u zadnjih desetak godina. Kada je KME u pitanju, 2013. oboljele su 44 osobe, a ove godine dosad pet.
Krpelji se najčešće zadržavaju na zglobovima, u predjelu pazuha, ispod uha... Problem je to što mnoge bolesti koje prenose krpelji imaju simptome nalik gripi, zbog čega mnogi ne potraže liječničku pomoć dok se ne razviju komplikacije, poput upale pluća, poremećaja zgrušavanja krvi, hepatitisa i upale moždane ovojnice.
Savjeti i preporuke
Liječnici kontinuirano upozoravaju da je s liječenjem virusnih i bakterijskih bolesti koje prenose krpelji potrebno krenuti što prije. Činjenica je da je proteklih godina broj zaraženih krpelja u Hrvatskoj sve veći, a naročito je ugrožena sjeverozapadna Hrvatska, dok je Medvednica hrvatsko žarište krpeljnog meningoencefalitisa i lajmske borelioze.
Savjeti su sljedeći: nakon odlaska u prirodu promijeniti odjeću, otuširati se i dobro pregledati, a u slučaju pronalaska krpelja odstraniti ga dezinficiranom pincetom, pazeći da mu glava ne ostane u koži. Preporučljiva je odjeća dugih rukava i nogavica.