- Javljaju mi se ljudi koji ne žive i nikad nisu ni živjeli u Hrvatskoj, hrvatski ne govore, a dogodi se, recimo, da imaju kod kuće, pronađu na tavanu, knjižurinu pisanu rukom davno umrle rođakinje kojoj nisu bili suvremenici.
Jedna mi je žena sa sjevera Europe tako javila da je našla dnevnik tete koja je radila kod Milivoja Dežmana. Nije imala pojma tko je Dežman, guglala ga je i tako naletjela na moj blog Secret Zagreb, na engleskom, i shvatila da taj čovjek ne samo da je postojao, jer i o tome je dvojila, već je tu pročitala i da je dotični Dežman bio povijesna ličnost u Hrvatskoj, našla priču o njemu - govori Iva Silla, zagrebačka kazivačica priča. Nekad je radila u administraciji Nogometnog kluba Zagreb i, kaže, nije bila nezadovoljna. Ipak, dala je otkaz jer je shvatila da može živjeti od - pričanja priča. Profesorica španjolskog i talijanskog, rasla je u zagrebačkom centru slušajući priče bake, mame. Jedna je od prvih u nas koja je turistima kroz pješačke ture ponudila originalno osmišljenu, ponešto drugačiju interpretaciju grada i njegove povijesti i sadašnjosti.
- U mojim pričama nije nabacana gomila činjenica jer to ljude zamara. Ne nudim one uobičajene ture koje vrve datumima, godinama, faktografijom i kod kojih već za prve rečenice misli odlutaju negdje drugdje. Kod mnogih i dalje postoji pretenciozni pristup vođenju gdje sve mora biti jako egzaktno. Interpretaciju grada i njegovih stanovnika gradim na činjenicama, ali tako da ih utkam u lako pamtljivu priču u kojoj im gotovo neprimjetno približim Zagreb, provučem univerzalne teme, smrt, rat, djetinjstvo, nešto što će ostati s čovjekom, zazvoniti mu u mozgu tko zna u kojoj situaciji, kad odavno ode kući, na drugi kraj svijeta - kaže Silla. Posjetitelji iz Argentine, Čilea, Turske pisali su joj da ih je inspiriralo njezino vodstvo te da žele slično pokrenuti i u svojim gradovima.
Zahtjevni Amerikanci
Lani je u nas osnovana udruga Interpretirajmo Hrvatsku, dio krovne europske udruge Interpret Europe. Interpretacija baštine još je relativno nova sintagma u ovdašnjoj turističkoj praksi. - U interpretaciji baštine mnogo se govori o održivosti, odlično je oruđe u rukama rendžera, turističkih vodiča, kustosa, na način da pokušate jednostavno i zanimljivo, utkano u priče, posjetiteljima približiti mjesto gdje su došli, da dobiju osjećaj prepoznavanja i da tu lokaciju više cijene - objašnjava.
Na Katedri za muzeologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta Interpretacija baštine je kolegij. - Kad odeš u muzej i vidiš neku baš dobro napravljenu izložbu, koja ima upečatljive ploče i natpise, gdje su podaci tako interpretirani da ostaju u sjećanju, to se osjeti... Ovo što radim nije projekt mišljen da bude zanimljiv masi, nije dio turističkog spektakla. Želim se držati povijesne građe. Amerikanci, recimo, ako je tura u kojoj govorim o duhovima Zagreba, često očekuju da će nešto iskočiti, da će biti jako sočnih priča, podebljanih, a ja vjerujem da ovaj grad već svojom atmosferom pokazuje da ima neku mistiku u sebi i ne želim raditi komercijalne preinake priča, već ih temeljiti na izvorima koje su ostavili stari Zagrepčani - rezolutna je najpoznatja zagrebačka kazivačica priča.
Grupe od 10 ljudi
Kroz njezine je ture dosad prošlo 10.000 ljudi. Silla ima ture o vješticama, zmajevima, zagrebačkim mračnim romansama, o gradu s kraja 19. stoljeća, njegovim znanstvenicima i izumiteljima. Zanimljiva je i tura kojom od Jelačićeva placa vodi do obronaka Medvednice. - Na toj ih turi većinom najviše zanima vila Rebar, odnosno ostaci nekadašnje Pavelićeve vile. Dobra atmosfera uvijek je tijekom ture Lov na vještice - ona podrazumijeva kratki razgled pa potom traženje vještica po Gornjem gradu - objašnjava.
Posla ima, govori, cijelu godinu, ljeti vodi dvije do tri ture dnevno, 70% klijenata su stranci. O njezinim turama pisao je, među ostalim, i Guardian, no najbolja reklama je, kaže, preporuka zadovoljnog gosta koja joj onda dovede nove klijente i s Novog Zelanda, Kine, Kanade... - Grupe, koje običava voditi Silla, mogu imati maksimalno deset ljudi, "te šetnje su dovoljno duge da uvijek bude puno spontane interakcije s gostima koji su raznovrsni. Recimo, nedavno je na turi bio indijski pjevač Shaan, nisam ja ni znala to je on, ali su ga prepoznali drugi koji su taj dan došli slušati moje priče.