ZAGREB - Prvo su ljudi lovili divlje životinje zbog mesa. Onda su životinje počeli uzgajati na farmama. Sada su znanstvenici na korak do novoga prodora: uzgoja mesa u laboratorijima. “Za šest mjeseci imat ćemo prve ‘kobasice iz epruvete’”, izjavio je za New Scientist prof. Mark Post sa Sveučilišta Maastricht u Nizozemskoj.
Serum iz fetusa konja
Post je jedan od pionira razvoja nove tehnologije “in vitro mesa” koji su se ovaj tjedan sastali na konferenciji u švedskom gradu Gothenburgu. On i njegovi suradnici dosad su uglavnom eksperimentirali sa svinjskim mesom. Iz svinjskih mišića izolirali bi matične stanice, a zatim ih hranili serumom iz fetusa konja. Naposljetku su dobili 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa. Dok je mišićno tkivo kod životinja crvene boje, “svinjetina iz epruvete” je blijede sive boje pa više sliči na tkivo lignje.
“To je zbog toga što u ‘mesu iz epruvete’ nema krvi i vrlo je malo mioglobina, proteina koji uz sebe veže željezo. Sada tražimo način kako da u meso umetnemo mioglobin kako bismo dobili boju”, pojasnio je Post i priznao da je okus “laboratorijskog mesa” još uvijek nepoznat.
Naime, prema nizozemskom zakonu, znanstvenicima nije dozvoljeno da kušaju “in vitro meso”. “Tražimo odvažnu osobu koja će probati sintetsku svinjetinu. Ako se nitko ne javi, ja ću to učiniti”, našalio se Post koji sada uz pomoć donacija anonimnog filantropa radi na razvoju “govedine iz epruvete”.
“Pun sam nade i vjerujem da ćemo za godinu dana raspolagati i prvim ‘in vitro’ hamburgerima”, obećao je, naglasivši da bi cijena prvog “sintetskog hamburgera” mogla doseći 250.000 eura. No, Post predviđa da bi s vremenom proizvodnja “laboratorijskog mesa” pojeftinila tako da bi postala ekonomski isplativa.
Iako u prvi mah zvuči bizarno, nova tehnologija mogla bi biti rješenje za nekoliko problema. Prvo, svjetska će populacija idućih desetljeća nastaviti rasti pa će se do 2050. godine potrošnja mesa udvostručiti. To će velikim dijelom biti posljedica promjene prehrambenih navika u novim gospodarskim silama poput Kine, Indije i Brazila, gdje je konzumacija mesa u proteklih deset godina porasla 33 posto.
Ubijanje životinja
Drugo, uzgoj stoke i proizvodnja mesa izvor su emisije stakleničkih plinova, devet posto emisije ugljičnog dioksida i 18 posto ukupne emisije stakleničkih plinova povezano je s uzgojem stoke. Treće, ubijanje životinja radi hrane predstavlja i veliki etički problem, o čemu je slavni filozof i vegetarijanac Peter Singer napisao bestseler “Oslobođenje životinja”.
“‘In vitro’ meso bit će jedini izbor koji će nam preostati. Kad jedemo hamburger, rijetko pomislimo da potječe od mrtve krave. Kad se naviknemo na sintetsko meso, nećemo ni razmišljati o tome da je uzgojeno u laboratoriju”, zaključio je Mark Post.