Dosjei Udbe s podacima koji vas je susjed cinkao tajnoj službi, 2100 kutija Tuđmanovih transkripata s Pantovčaka, detaljni osobni dosjei svih političara koji su ikad bili u Savezu komunista – sve se to nalazi u jednoj od najljepših hrvatskih građevina svih vremena, koja je dočekala stotu godinu u istom sjaju kao kad je bila nova, netom završena: impresivno djelo arhitekta Rudolfa Lubynskog, građeno kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, bilo je završeno 1913. godine, piše Globus.
Danas, stoljeće od završetka gradnje, ovdje se nalazi sjedište Hrvatskoga državnog arhiva, a Sveučilišna knjižnica, koja je tu bila desetljećima, prije 20-ak godina preselila se u velebnu zgradu na Trnju. A riječ je o zgradi koja se jednoglasno smatra najreprezentativnijim primjerom zagrebačke secesije, najraskošnijim djelom arhitekture, umjetnosti i obrta u Zagrebu.
“Jedna priča je zgrada koja je spomenik kulture, a drugo je način na koji zahtjevna institucija funkcionira u staroj ljepotici, a ponekad je to teško pomiriti”, govori nam Vlatka Lemić, nova ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva , koja je nekoć radila kao arhivska savjetnica u Odjelu za informacije i Matičnoj službi. “Ipak, u zadnjih desetak godina Arhiv se prilično modernizirao. Mislim da bi se ljudi općenito iznenadili što se sve ovdje može naći. Evo, i suvenirnica koju smo nedavno otvorili, i koja sadrži reprodukcije naših dokumenata i fotografija, pravi je hit. Zadnjih godina upravo smo stavili naglasak na javne programe kako bismo svima približili baštinu Arhiva i samu zgradu koja će ove godine proslaviti obljetnicu.”
Ured ravnateljice je impresivan: jedan je komad namještaja ljepši od drugog, od masivnog ormara s rezbarijama, preko zelenih velikih kožnih fotelja u koje čovjek samo udobno utone... Ravnateljica nam pokazuje prototip magnetića koji će se uskoro prodavati u suvenirnici, a na kojem je motiv jedan od raskošnih secesijskih lustera od visećih stakalaca...
Bečka secesija. Arhiv je pun slabo poznatih dragocjenosti: u trezoru, primjerice, čuva se grbovnica Kraljevine Slavonije iz Budima od 8. prosinca 1496. godine. Njome kralj Vladislav II. Jagelović svom plemstvu kraljevine Slavonije dodjeljuje novi grb i pečat, a riječ je o dokumentu na kojem se prvi put pokazuje kuna! U trezoru je i škrinja povlastica Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s tri ključa što su ih držali ban, podban i prabilježnik. “Tradicija je nacionalnih arhiva u svim državama da su temeljna ustanova koja svjedoči o nacionalnoj povijesti, kulturi i nacionalnoj pisanoj baštini”, govori Vlatka Lemić dok prolazimo stepeništem s prozorskim vitrajem.
Zgrada Arhiva je, prema opisima stručnjaka, uspješan spoj rane bečke secesije i moderne europske, naročito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća . Zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, a savršeno je uklopljena u urbanistički model Donjeg grada i Zelenu potkovu.
...