Crni Ford T iz 1922. godine, uz još 30-ak oldtimera, od Mercedesa iz 1947. do automobila iz osamdesetih godina, 15-ak motora i vintage bicikala, samo je dio postava prvog hrvatskog muzeja automobilizma, koji nosi naziv Ferdinanda Budickog , pionira automobilističkog sporta u nas, a otvara se sutra točno u podne. Inicijator cijelog projekta dugogodišnji je aktivist na oldtimer sceni Valentino Valjak, kojega smo posjetili u muzeju, na mjestu nekadašnje tvornice Pluto na Zavrtnici.
Sinergija klubova
- Crni Ford T naš je najstariji izložak, a riječ je o kultnoj ikoni i autu koji je motorizirao Ameriku i Europu - ističe Valjak, entuzijast koji je dao otkaz u Ministarstvu znanosti kako bi se mogao potpuno posvetiti muzeju.
- Već sedam godina svake se jeseni održava manifestacija Old school desant na Zagreb, tijekom koje ulicama grada prolazi 120-130 automobila, a koja je spojila sve aktualne klubove u Zagrebu i gdje se stvorila jedna sinergija klubova iza koje stoje na stotine ljudi. Budući da nijedan klub nema svoj prostor nego smo se nalazili po kafićima, uvijek je postojala potreba za adekvatnim mjestom gdje bi ljudi izlagali svoje automobile - objašnjava Valjak kako je došlo do ideje za osnivanje muzeja.
Zagrebačka povijest
Muzeju je prethodilo izdavanje opsežne monografije “Bešte, ljudi - ide auto”, u kojoj Valjak obrađuje povijest automobilizma u Hrvatskoj od 1898. do 1945. godine. Jedna od najvećih vrijednosti knjige egzotične su fotografije prvih vozača i njihovih vozila iz privatnih fotoalbuma, primjerice iz albuma obitelji Budicki, Gavrilović i Balley, ali i one velikog majstora fotografije Đure Janekovića, posuđene iz Muzeja za umjetnost i obrt, koje također krase i zidove muzeja.
- Kontaktirao sam 15-ak zagrebačkih obitelji s početka stoljeća i došao do vrijednog fotografskog materijala (riječ je o nekoliko tisuća fotografija, op.a.), koji nikada ranije nije viđen. Cijeli ovaj projekt nije samo priča o automobilima, već i zagrebačka i hrvatska povijest kroz automobilističku kulturu.
U pitanju je bila esencijalna ‘ekipa’ jer tu je bio Vjekoslav Heinzel kao gradonačelnik i ljudi koji su gradili Zagreb; to je bio najturbulentniji dio povijesti, kad je Zagreb od pješaka i konjskih zaprega došao do novog, tehničkog svijeta - priča Valjak.
U knjizi se spominju i najznačajniji automobilisti u Hrvatskoj toga doba: među njima su grof Marko Bombelles, vlasnik prvog automobila u Hrvatskoj, barun Dioniz Hellenbach, zatim prvi zagrebački taksist Tadija Bartolović, tvorničar Đuro Gavrilović koji je bio prvi automobilist u Petrinji, grofovska obitelj Eltz iz Vukovara, gradonačelnik Zagreba Vjekoslav Heinzel, ali i Alma Bailey, prva automobilistica u Hrvatskoj koju je voziti učio upravo Ferdinand Budicki.
Žene sa šalovima
Pomalo bizarno prometno pravilo vrijedilo je tada za žene: one su, naime, oko vrata morale imale dugačak svileni šal, koji bi se vijorio na vjetru kada je auto bio u pokretu, a ova neobična moda, bilježi Valjak, nestala je s gradskih ulica tek kada se slavna plesačica Isadora Duncan ugušila jednim takvim šalom koji se zapleo o kotače automobila.
Nakon opsežnih građevinskih radova, u prostoru muzeja sve je spremno za otvaranje. Muzej je zamišljen polivalentno, s restauracijskim dijelom, čitaonicom i večernjim svirkama, u prostoru će se održavati tematske izložbe fotografija, radionice, predavanja, projekcije filmova. Osim domaćih posjetitelja, organizatori očekuju i dobar odaziv turista. Čitav projekt prati i snimanje dokumentarca o tom malo istraženom dijelu hrvatske povijesti, a prvi kadrovi napravljeni su tijekom Noći muzeja.