ZAGREB - Danas će se tek zbrajati konačne brojke. No, ako je suditi prema atomosferi u muzejima koje smo sinoć obišli, i ove su godine u hladnu siječanjsku noć, pod budnim okom sive sove krupnih žutih očiju, zaštitnog znaka Noći muzeja krenuli brojni posjetitelji.
Osma Noć muzeja održana je u čak dvije stotine različitih kulturnih institucija, muzeja, galerija, ali i knjižnica. Muzeji su svoja vrata otvorili u 18 sati i primali posjetitelje do jedan sat iza ponoći, neki i duže.
Velike gužve
- Redovit sam gost Noći muzeja, koji je sjajna prilika za popularizaciju muzejske baštine i umjetnosti općenito, i nadam se da će se ta tradicija dugo očuvati - rekao je predsjednik Ivo Josipović. On je u obilazak izložbe “Praške četvorice” u Umjetničkom paviljonu krenuo s autorom ove izložbe Zvonkom Makovićem, pomoćnikom ministrice kulture Berislavom Šipušem, te ravnateljima mnogih drugih muzeja.
Dogovor je, naime, bio da u Zagrebu Noć muzeja službeno krene iz Umjetničkog paviljona, koji je bio i posebno osvijetljen na ovu noć. Mnoštvo je posjetitelja obišlo izložbu četvorice umjetnika - Trepšea, Uzelca, Gecana, Varlaja - koji su važan dio svojeg opusa ostvarili u Pragu dvadesetih godina prošlog stoljeća. Među njima se moglo vidjeti dosta njih studentske generacije, pa se tako potvrdila statistika koja govori u prilog tome da dobar dio posjetitelja Noći muzeja ima ispod 35 godina.
U Zagrebu je vladala velika gužva pred svim većim muzejima, pa tako i ispred Arheološkog, gdje su izložena najnovija znanstvena istraživanja vezana uz mumije.
A ako ste iza 19 sati stigli Etnološki muzej, gdje su izložbu tradicijskih igračaka po svojoj prilici poželjeli obići najmlađi posjetitelji kulturnih institucija, situacija nije bila obećavajuća: red za ulaz od pedesetak metara nisu svi dočekali s oduševljenjem, no malo tko je odustao.
U Muzej suvremene umjetnosti, prema statistikama najpoželjniju zagrebačku lokaciju na Noći muzeja, profil posjetitelja više je bio orijentiran obiteljski. Priredili su žonglersku predstavu za djecu, zatim kazališnu predstavu, predstavljanje knjige J ulijane Matanović, posjetiteljima su omogućili besplatan posjet stalnom postavu, ali i posjet izložbama koje su u tijeku, Mladena Stilinovića i Josipa Seissela. Kustosi Nada Beroš i Tihomir Milovac, koje smo sreli, bili su zadovoljni odazivom publike.
Interes je vladao i za Muzej automobila “Ferdinand Budicki”, koji je u nastajanju i prvi put sudjeluje u Noći muzeja, a do njega je vozio stari autobus “Brzi Vinko”.
U galeriji Klovićevi dvori, gdje se održao i završni party ovogodišnje Noći muzeja, posjetitelji su obilazili izložbu “Refleksije vremena”, posvećenu socijalizmu i razdoblju neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
- Jao, ovako smo i mi nekad! - nostalgično se prisjećaju dvije starije gospođe dok gledaju snimku sletova i pored nje fotografiju Milana Pavića iz 1947. godine koja prikazuje proslavu 1. maja. Tu su i plakati Ede Murtića, Andrije Maurovića i Marijana Detonija, tada čest oblik propagande i agitacije.
- Studiramo ruski, pa znamo pročitati ćirilicu - objašnjavaju dvije studentice trećoj dok gledaju maketu na kojoj je ćirilicom ispisano “voljenom drugu Titu, graditelju Novog Beograda”. Zanimljivi su i darovi koje je Tito dobivao od stranih državnika: među njima je vrijedan nakit, gobleni, ukrasni jastuci, ali i jedna zubna proteza. Djeca je slikaju mobitelima, dok one najmlađe najviše privlače Titovi lovački trofeji: jelenji rogovi, krzno leoparda i preparirani medvjed.
Titovi osobni predmeti
Velik interes vlada i u prostoriji gdje su izloženi Titovi osobni predmeti: kubanske cigare, dalekozori, kolekcija odijela, kravata, cilindara i cipela, a mnogi posjetitelji čude se tome kako je Tito imao malu nogu. Tu je i neobična “putna garnitura za piće”, sastavljena od tri male pljoske, kraj koje dva mladića uz smijeh komentiraju kako je “Tito oduvijek bio šmeker”.
“Sviđa mi se izložba jer je moj deda bio partizan”, zadovoljno je u knjigu dojmova upisala jedna Tatjana.
Hoće li se rušiti i ove godine rekordi, nije više niti toliko važno, pa prošle godine je bilo 325 tisuća posjetitelja. Najvažnije je da je riječ o dobro pogođenom kulturnom proizvodu.
Prošle godine u jednoj noći muzeje posjetilo 325 tisuća ljudi
Sve je počelo sa šest zagrebačkih muzeja i nekoliko tisuća posjetitelja prije osam godina. Prošle godine muzeje je u samo jednoj, hladnoj siječanjskoj noći posjetilo 325 tisuća ljudi.
Koliko se ljudi ove godine uputilo promatrati umjetnine pod budnim okom sive sove krupnih žutih očiju, zaštitnog znaka Noći muzeja (dizajn Koraljke Vlajo), još će se zbrajati. No, što nam govore te brojke?
- Ljudi i inače idu u muzeje i galerije, iako se ponekad nastoji pokazati drukčije, a ova je manifestacija samo to podcrtala. Zbog atmosfere dolaze i ljudi koji i inače idu često u muzeje, ne samo oni koji rjeđe izlaze van - slažu se Vesna Jurić Bulatović i Dubravka Osrečki Jakelić koje su od prvog dana na čelu Noći muzeja. U prilog tome govore i velike blockbuster izložbe kod nas poput Dore Maar i Picassa ili secesije, koje također prolaze jako dobro: s više od sto tisuća posjetitelja.
Cijela je priča krenula iz Muzeja za umjetnost i obrt u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva. Vesna Jurić Bulatović u međuvremenu je iz MUO prešla u Ministarstvo kulture kao pomoćnica ministrice, Dubravka Osrečki Jakelić ostala je na svom kustoskom mjestu i bavi se fotografijom.
U Noć su ušle s jednakim entuzijazmom kao prije osam godina. - Niti jedan nam događaj nije manje važan, i to onda svi osjete - kažu. U manjim gradovima to je povod za okupljanje lokalne zajednice i, najčešće, upoznavanje s njezinim etnološkim običajima. U većim gradovima, pak, statistike su pokazale kako u jednoj noći čak 40 posto posjetitelja obiđe četiri do šest muzeja. Neprijeporno, činjenica je da je riječ o pogođenom kulturnom proizvodu, koji je nastao u Engleskoj, a u nas je dobio posve nove dimenzije i za sobom je povukao druge manifestacije kao što su Noć kazališta i Noć biologa