Sjedište NATO-a u Bruxellesu nakon nekoliko desetljeća seli se u novi kompleks. Preko puta sadašnjega. Seli se u novu suvremenu zgradu sagrađenu na površini od 40 hektara u kojoj, da biste stigli s jednog kraja na drugi, trebate hodati 20 minuta. Upravo na summitu koji se održava u četvrtak otvara se to sjedište u nazočnosti svih 29 lidera NATO-a (uključujući i crnogorskog predsjednika, iako ta država formalno postaje članica nekoliko dana poslije), i to na ceremoniji punoj simbolike. I sama nova zgrada napravljena je i izgleda kao povezani prsti koji pokazuju snagu i jedinstvo. Ceremonija će simbolizirati NATO-ove vrijednosti, solidarnost, jedinstvo, odlučnost i snagu. Njemačka kancelarka Angela Merkel otvorit će memorijal, gdje je postavljen komad Berlinskog zida, a američki predsjednik Donald Trump memorijal posvećen 11. rujnu i članku 5 NATO-a, izrađen od materijala sa 107 kata World Trade Centera uništenog u terorističkom napadu na Sjedinjene Američke Države. Upravo je nakon ovih napada prvi put u povijesti NATO-a pokrenut članak 5 Washingtonskog ugovora o kolektivnoj obrani koji znači da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve saveznike NATO-a. Tu su činjenicu mnoge europske države NATO-a koristile i kad su predsjedniku Trumpu slale poruke da su one bile solidarne s Amerikom kada je trebalo te da on ne bi smio dovoditi u pitanje opstanak NATO-a kao glavnog oslonca euroatlantske sigurnosti. Tijekom ceremonije i summita koji se održava isti dan nebom će patrolirati avioni iz nekoliko država članica.
Sva ta simbolika nešto je što NATO želi koristiti kako bi doista i u stvarima koje su bitne ojačao solidarnost i odlučnost država članica da djeluju zajedno u suočavanju s novim prijetnjama. Zato će na ovom summitu, prvom na kojem sudjeluje američki predsjednik Donald Trump, koji je tijekom kampanje NATO nazvao "zastarjelom organizacijom", pokušati postići jedinstvo oko dviju stvari: da NATO i formalno postane dio koalicije protiv ISIS-a, dakle da se i kao organizacija uključi u borbu protiv terorizma, te drugo - da se naglasi spremnost država članica na povećanje financijskih sredstava za jačanje obrambene sposobnosti. Trenutačno su sve države članice NATO-a uključene u koaliciju protiv takozvane Islamske države, ali NATO kao organizacija nije.
Mnogi teroristički napadi, pa i ovaj u Manchesteru, pokazali su kako nije lako iskorijeniti terorizam te da je to i nemoguće ako se ne djeluje zajednički. U tom zajedničkom djelovanju i koordiniranju akcija nema bolje organizacije od NATO-a. Ona ima i zapovjednu strukturu, i infrastrukturu, i iskustvo. Kada se svijet suočava s takvom opasnošću, nije logično da se NATO često koristi samo kao nekakav simbol. Države članice trebaju shvatiti da si više ne mogu priuštiti čuvanje obavještajnih podataka samo za sebe, tj. da ih ne dijele sa saveznicima. Naravno, za to je nužno iskreno i bezrezervno povjerenje među saveznicima koje očito još ne postoji, ili nije dovoljno veliko.
NATO-u nije lako djelovati ako se sve odluke moraju usvajati jednoglasno, s pravom veta bilo koje članice. No, ako je teško djelovati, to ne znači da se ne mora djelovati i pustiti da se zemlje članice individualno dogovore i djeluju izvan okvira NATO-a. Osim iskrene i potpune suradnje unutar NATO-a, nužna je i koordinacija s Europskom unijom koja gradi svoj obrambeni identitet, a ne želi dupliciranje sa Sjevernoatlantskim savezom. I ova suradnja ne bi smjela postati talac političkih nesuglasica između nekih država koje su članice u jednoj, ali ne i u drugoj organizaciji, primjerice Austrija i Cipar u EU, a Turska u NATO-u.