PIŠE NINO ĐULA

PET GODINA OD SPEKTAKULARNOG GUBITKA VLASTI HDZ danas: Tko doista upravlja strankom i kakva je piramida moći i utjecaja

 Ronald Goršić / Hanza Media

Sutra će se navršiti točno pet godina otkad je 23. prosinca 2011. godine HDZ i formalno ostao bez vlasti, nakon duge agonije uzrokovane najviše negativnostima iz Sanaderova doba. To je naime bio posljednji dan mandata Jadranke Kosor, premijerke i predsjednice HDZ-a koju je na čelo stranke postavio Sanader, a kasnije svrgnuo Karamarko. Danas više ni Sanadera, ni Jadranke Kosor, ni Tomislava Karamarka nema u HDZ-u (Karamarko je doduše jedini od njih i dalje član) pa bi se na prvu moglo pomisliti kako se u tih pet godina HDZ drastično promijenio - da je odlazak ovih značajnih figura možda otvorio prostor za promjene u politici HDZ-a i veliku obnovu ljudstva.

Tako su nekako u HDZ-u objašnjavali sve svoje razlaze s predsjednicima - Sanadera se trebalo što odlučnije riješiti ne bi li se sa stranke skinuo krimen korupcije, pogodovanja i zloporaba, sa što bržim odlaskom Jadranke Kosor vjerovali su da počinje pravi oporavak stranke, a Karamarka su preko noći izveli na stražnja vrata u strahu da jedva nanovo prigrabljenu vlast ne izgube kao tada, tužne 2011. godine.

Ne može se međutim reći je li HDZ, pet godina kasnije, nešto posebno drukčija stranka. Kao što nije sve zlo moglo biti u Sanaderovu liku, tako ni danas sve dobro HDZ-u ne može donijeti jedan čovjek, u ovom trenutku Andrej Plenković. HDZ se na žalost mijenja puno sporije nego što bi to mogli sugerirati svi dramatični događaji u stranci i državi - tri predsjednika u pet godina, dva srušena premijera, sudski procesi protiv nekadašnjeg predsjednika i nekoliko HDZ-ovih ministara.

Usprkos svim prilikama za zaokret, HDZ je i dalje stranka koja se nećka je li "Za dom spremni" sasvim nedopustiva parola ili je ipak razumljiva u određenim okolnostima, je li dokazana kaznena odgovornost definitivna prepreka za obavljanje svake političke dužnosti ili samo neke, je li Bandić dobar, loš ili zao, je li Most partner ili protivnik, treba li privatizirati ili dodatno podržaviti, treba li s Rusima ili protiv Rusa, treba li kadrovirati preko javnih natječaja ili prema stranačkom ključu, je li abortus ubojstvo ili privatna stvar, i tako dalje, i tako dalje.

Petu godišnjicu gubitka vlasti HDZ, javljaju novine, namjerava ovih dana proslaviti nekim kadrovskim i organizacijskim promjenama u središnjici stranke na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu. Dakle, umjesto unutarstranačkih izbora - reorganizacija personala. Umjesto razgovora o smjeru stranke - nova sistematizacija radnih mjesta osoblja. Umjesto novih ideja, nove zavjese. Umjesto da se zahvale nekim ljudima koji za sobom godinama vuku politički i drugi teret koji opterećuje i pogrešno usmjerava HDZ, zahvalit će se tajnicama, višim savjetnicima ili referentima. Umjesto da se riješe otrovnih frakcija, riješit će se par odbora u središnjici i prebojati neke kancelarije.

Jer poslovanje HDZ-a - zamisao je ove akcije - traži veću racionalnost i ozbiljne uštede. Novo vodstvo, razumije se, mora pokazati odgovornost. Pa ipak, od Plenkovića, Jandrokovića i vrlo uskog kruga koji je sada preuzeo odgovornost za HDZ najmanja su očekivanja u pogledu bilance stranačke centrale i rasporeda sjedenja: trebalo bi zaorati puno dublje da bi se uopće moglo računati na konkretne plodove mandata.

Jer u ovom trenutku zbilja je teško reći je li HDZ Andrej Plenković koji je za mir i dobro i želi se o svemu dogovoriti s Mostom? Ili je HDZ sličniji Andriji Mikuliću koji se o svemu dogovori s Bandićem? Ili Zlatku Hasanbegoviću, koji se najbolje dogovara sa Željkom Markić? Je li HDZ danas više sličan Andreju Plenkoviću koji o SDP-u govori kao političkim protivnicima koje valja uvažavati ili možda ipak Andriji Hebrangu koji recimo za Ranka Ostojića kaže da "njega rukovodi mržnja prema svemu što je hrvatsko". Ili je HDZ više kao Stevo Culej? Ili pak kao Kalmeta koji izjavljuje da Zadar vodi odlučno, a da su optužnice njegova stvar. Je li HDZ bliži Darku Milinoviću koji kaže da je "napravio 400 pobačaja" ili ipak Anti Ćorušiću koji vjeruje da bi žene koje žele abortus morale ići na razgovor kod svećenika?

Je li dakle HDZ Pavo Barišić ili Ivica Kostović? Gordan Jandroković ili možda ipak Milijan Brkić? Je li Martina Dalić ili Ivana Maletić? Davor Stier ili pak Davor Božinović?

Bilo bi jednostavno kad bi najveći problem Plenkovićeve administracije u HDZ-u danas bio bruto iznos plaća u stranci ili ukupan broj zaposlenih. Pravi problemi stranke teško će se riješiti sistematizacijom, knjigovodstvenim usklađivanjima ili instalacijom nekog boljeg poslovnog direktora u središnjicu HDZ-a.

HDZ će se prije ili kasnije morati suočiti s daleko ozbiljnijim procesom: valjat će razriješiti tko doista upravlja strankom, koja je stvarna piramida moći i utjecaja i za što se HDZ točno zauzima. Sada je to i dalje potpuno neizvjesno; činjenica da se HDZ (slično i SDP) još nije reformirao ni stabilizirao izaziva ozbiljan kaos na političkoj sceni te poguban prodor populističkih, prijetvornih opcija o kojima evo već ovisi stabilnost saborskih većina i postojanost Vlade.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 21:28