S novim ravnateljem CARNeta, Goranom Kezunovićem, razgovarali smo o važnosti projekta e-Škole, stupnju digitalne zrelosti škola u Hrvatskoj i planovima razvoja projekta.
- Važnost pilot-projekta e-Škole u uspostavi je sustava razvoja digitalno zrelih škola i sadržana je u njegovu glavnom cilju: do kraja 2018. podići razinu digitalne zrelosti u 151 školi. To zahtijeva puno truda i ulaganja, od opremanja škola i djelatnika u školama, preko edukacija djelatnika o načinima primjene IKT-a u nastavi i svakodnevnom poslovanju škola do primjene naučenog u vođenju i upravljanju školom te poučavanju - kaže Kezunović.
U kojoj mjeri projekt mijenja dosadašnji način poučavanja u školama?
- Kroz projekt se uči i potiče nastavnike da poučavaju učenike na inovativniji i zanimljiviji način, s još više interakcije u nastavi te uz primjenu IKT-a koji je danas dio svakodnevnog života i neizostavno okruženje kako za odrasle - nastavnike i roditelje, tako i za učenike.
Koliko su u ovom trenutku hrvatske škole digitalno zrele u odnosu na ostale europske države? Kasnimo li s uvođenjem novih tehnologija?
- U sklopu projekta CARNet je u suradnji s projektnim partnerom Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI) razvio dokument Okvir digitalne zrelosti škola, koji je usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. On definira pet područja i pet razina digitalne zrelosti: digitalno neosviještene škole, digitalne početnice, digitalno osposobljene škole, digitalno napredne škole i digitalno zrele škole. U listopadu 2016. provedena je inicijalna evaluacija razine digitalne zrelosti u 151 školi u Hrvatskoj, čiji su rezultati pokazali da među vrednovanim školama nema niti jedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako niti jedne digitalno neosviještene škole. Većina škola, njih 82 posto, spada u digitalne početnice, a otprilike svaka peta škola može se smatrati digitalno osposobljenom. Iz toga je jasno da prostora za napredak itekako imamo te upravo ovakvim projektima možemo poboljšati razinu digitalne zrelosti hrvatskih škola. Slične inicijative i projekti postoje i u drugim europskim zemljama, no Hrvatska je prva u ovom dijelu Europe koja provodi ovako opsežan projekt.
Kako se projekt e-Škole komentira na razini Europske komisije? Je li riječ o specifičnom projektu u odnosu na one kakve provode ostale države?
- Pilot-projekt e-Škole ističe se ciljevima i opsežno postavljenim rezultatima. Prednost ovakvog pristupa prepoznala je i Europska unija koja projekt sufinancira s 85 posto sredstava. Ukupna vrijednost pilot-projekta e-Škole iznosi 306,853.186 kuna, od čega se 193,690.148 kuna sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 67,135.059 kuna iz Europskog socijalnog fonda. Preostalih 15 posto, odnosno 46,027.977 kuna sufinancira se iz državnog proračuna.
Što je primarni cilj projekta: uvođenje novih tehnologija u škole ili edukacija nastavnika?
- Bez educiranih nastavnika tehnologija se neće koristiti, a čak i kod najiskusnijih i najkompetentnijih nastavnika ima mjesta za napredak i poboljšanje kvalitete nastave kroz primjenu IKT-a. Upravo je tako projekt i zamišljen - kao sinergija tehnologije i djelatnika u školama bez kojih uspjeh projekta ne bi bio moguć. No, ako bih trebao istaknuti čemu se kroz projekt pridaje veća važnost, rekao bih da je to ipak edukacija nastavnika, ali i ostalih školskih djelatnika. Održano je oko 900 radionica za više od 6000 polaznika, a svaki je polaznik u prosjeku sudjelovao u tri različite radionice. Uz to se kontinuirano održavaju webinari i MOOC-ovi.
Kakve su reakcije nastavnika, koliko su zainteresirani za nove tehnologije?
- Kroz projekt smo razvili zajednicu praktičara koja okuplja nastavnike koji sudjeluju u njegovoj provedbi. Redovito prikupljamo povratne informacije od njih te sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su nastavnici zaista entuzijastični u provedbi i iznimno kvalitetni suradnici. Nastavnici su kroz provedbu projekta dobili pregršt korisnih informacija koje im olakšavaju rad, omogućavaju veću dostupnost različitih materijala, povezivanje s drugim školama te bržu i kvalitetniju razmjenu iskustava s kolegama.
Što podrazumijeva glavni projekt i koliko ovisi o izdvajanjima iz državnog proračuna?
- Veliki projekt svojim zadanim rezultatima i ciljevima treba obuhvatiti minimalno 60 posto svih hrvatskih škola, a u sklopu njega ćemo primijeniti sva pozitivna iskustva prikupljena u provedbi pilot-projekta. Jedan od ciljeva velikog projekta bit će podizanje opće digitalne zrelosti za jednu razinu do 2023. godine u školama uključenima u projekt, a kao i u pilot-projektu, iz proračuna se sufinancira 15 posto. Podrška nadležnih institucija za veliki projekt nam je iznimno važna te se nadamo da će hrvatske institucije, kao i Europska unija, prepoznati njegovu kvalitetu i važnost.
O ministričinoj najavi: “Da bi sve škole bile e-škole, treba nam dodatnih 40 mil. €”
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak izrazila je želju da se u glavni projekt uključe sve škole. Koliko je to realna mogućnost?
- Podrška nadležnoga Ministarstva i ministrice Divjak iznimno nam je važna. Za drugu fazu projekta, koja slijedi, već je iskazan velik interes škola. Predviđena vrijednost velikog projekta iznosi 131 milijun eura (91 milijun eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 40 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda), a kako bismo drugom fazom mogli obuhvatiti sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, sredstva za gradnju infrastrukture u školama treba povećati za dodatnih 40 milijuna eura. Ako bude moguće, najbolje bi bilo povećati sredstva predviđena iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ako ne, otvoreni smo i za druge prijedloge.