ZABORAVLJENA AUTORICA

BILA JE MUZA SLAVNIH UMJETNIKA Nema je u lektiri jer je prva pisala o seksu, bludnicama i homoseksualcima

Mirjana Matić-Halle, književnica iz generacije Vladimira Nazora, Slavka Kolara, Augusta Cesarca, Miroslava Krleže, Vjekoslava Kaleba, Ivana Gorana Kovačića i Ranka Marinkovića, koja je za razliku od njih izbačena iz školskih lektira i povijesnih prikaza, rođena je u obitelji prekrasne rapske plemenitašice Carmen de Spalatin i uglednog čavoglavskog liječnika Paška Matića. Udala se za cijenjenog zagrebačkog internista i pripadnika intelektualne elite dr. Brunu Hallea, kum joj je bio Ivan Meštrović, a ovjekovječili su je slavni kipari i slikari: Meštrović, Omer Mujadžić, Vladimir Becić, Uroš Predić, Stojan Aralica, Vilko Šeferov, Cata Dujšin...
Mirjana Matić-Halle, književnica iz generacije Vladimira Nazora, Slavka Kolara, Augusta Cesarca, Miroslava Krleže, Vjekoslava Kaleba, Ivana Gorana Kovačića i Ranka Marinkovića, koja je za razliku od njih izbačena iz školskih lektira i povijesnih prikaza, rođena je u obitelji prekrasne rapske plemenitašice Carmen de Spalatin i uglednog čavoglavskog liječnika Paška Matića. Udala se za cijenjenog zagrebačkog internista i pripadnika intelektualne elite dr. Brunu Hallea, kum joj je bio Ivan Meštrović, a ovjekovječili su je slavni kipari i slikari: Meštrović, Omer Mujadžić, Vladimir Becić, Uroš Predić, Stojan Aralica, Vilko Šeferov, Cata Dujšin...

Već svojom prvom novelom “Ljubav Mice Janžek”, objavljenoj 1939. u časopisu Izraz, bilo je očito i književnim krugovima i krugovima kritičara da Mirjana Matić-Halle donosi nešto novo. No, imala je i sreće da se nađe u generaciji pisaca koji su se, kao i ona, pojavili uoči Drugoga svjetskog rata, koji su, kao i ona, imali dovoljno dara da se ne osjećaju ugroženima njezinim raskošnim, uzorima i konvencijama neopterećenim stilom. Imala je također sreće (zaslužene!) da joj tek obnovljeno Društvo hrvatskih književnika tiska 1946. prvu knjigu pod nazivom Novele, u kojoj je sabrano šest pripovjetki, od kojih su neke antologijske, a “Ženu teške sjene”, kao motiv, obradila je književnica poslije u svojoj prvoj poetsko-psihološkoj drami “Teške sjene”, izvedenoj uz ovacije publike u Hrv...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2025 22:50