Otkad su diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj i susjednim zemljama, dešifriranjem poruka kriptiranih aplikacija razbijene brojne zločinačke organizacije koje su se bavile krijumčarenjem narkotika i drugim teškim zločinima, vode se polemike o tome jesu li tako dobiveni dokazi zakoniti ili nisu.
Hrvatski sudovi još uvijek nisu zauzeli pravomoćan stav o tom pitanju, iako postoje tri prvostupanjske odluke po kojima su takvi dokazi zakoniti. Nije jasno što se čeka, deseci su ljudi u zatvorima i čekaju takvu odluku, pa se jednom nekakav stav mora zauzeti, kakav god bio.
Po podacima koje je u svibnju ove godine u radu naziva "Državnoodvjetnički aspekt dokaza iz šifrirane komunikacije" predstavio Emilijo Kalabrić, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, proizlazi da USKOK trenutno vodi šest predmeta u kojima se kao dokazi pojavljuju dešifrirani razgovori i poruke iz kriptiranih aplikacija, od kojih je u četiri predmeta podignuta optužnica pred Županijskim sudom u Zagrebu i Splitu, a dva su u fazi istrage.
Navodi se i da se u još osam predmeta prikupljaju informacije na osnovi europskih istražnih naloga (EIN) upućenih Francuskoj za šifriranu komunikaciju zabilježenu preko SKY/ECC-a, dok se od SAD-a, putem međunarodne pravne pomoći, traži komunikacija zabilježena na aplikaciji ANOM. Naravno, nije teško zaključiti kako Kalabrić, kako predstavnik DORH-a, smatra da su takvi dokazi zakoniti pred našim sudovima.
‘Praćenje skupine građana‘
Glavni argument obrana u ovim postupcima je da su podaci proizišli iz masovnog presretanja komunikacije, koja je po hrvatskom zakonu nedopustiva.
Tvrdi se da su dokazi temeljeni na dešifriranju kriptiranih razgovora koje je USKOK na temelju europskih istražnih naloga (EIN) dobio od Francuza nezakoniti jer se radilo o masovnom nadzoru francuskih vlasti usmjerenih prema nadzoru značajne populacije "u cilju praćenja skupine građana".
U slučaju protiv Petra Ćosića, zvanog Šarac, u kojem je Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda rješenjem ovakve dokaze proglasilo zakonitima, glavni argument obrane bila je činjenica da su, u trenutku kad su francuske vlasti krenule u nadzor servera tvrtke "Global" u francuskom gradu Roubaixu, nadzirani deseci tisuća ljudi koji nisu bili poimence određeni, nego su osumnjičeni kao krijumčari narkotika samo zato što su koristili zakonitu aplikaciju koja se nalazi u slobodnoj prodaji i sve to "zbog dojma belgijske policije iz 2018. godine da se određeni broj osoba iz krim-miljea koristi konkretnom aplikacijom za komunikaciju".
Kalabrić, pak, u svojem radu navodi kako je zajednički istražni tim Francuske, Nizozemske i Belgije provodio istragu zbog osnova sumnje na kazneno djelo organiziranog trgovanja opojnim drogama.
"Ne radi se o masovnom nadzoru neodređenog broja ljudi, već je nalog izdan prema pružatelju usluge uz postojanje osnova sumnje da osobe protiv kojih se vodi istraga tu istu aplikaciju upotrebljavaju zbog bavljenja kriminalnom aktivnošću. Ocjenu da se radi o poslužitelju koji omogućuje šifriranu komunikaciju koja omogućava kriminalne aktivnosti, a za to se i upotrebljavala, izdao je francuski sud u francuskoj istrazi...", navodi se u Kalabrićevu radu.
Po njegovu mišljenju, dokazne radnje propisane našim ZKP-om, a u koje spadaju i nadzor i tehničko snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te presretanje, prikupljanje i snimanje računalnih podataka, "u suštini ne odstupaju od radnji naloženih nalogom francuskog suda".
‘Moguće izdavanje naloga i u RH‘
"Mogle bi biti naložene u situaciji kad se ne raspolaže znanjima o identitetu počinitelja kaznenih djela budući da se i u hrvatskom zakonodavstvu posebna dokazna radnja može odrediti i prema nepoznatom počinitelju i predmetu kaznenih djela, sve u slučaju da na temelju dotad pribavljenih podataka postoji osnova sumnje da su osobe, čiji identitet u trenutku izdavanja naloga nije bio poznat, sudjelovale u kataloškom kaznenom djelu i u situaciji kad se ti izvidi ne bi mogli provesti na drukčiji način, odnosno bez nerazmjernih teškoća, pa bi tada takva radnja i prema pravu RH-a mogla biti naložena upravo u odnosu na poslužitelj.
Dakle, i u RH-u bi u odnosu na nepoznate osobe za koje postoji osnova sumnje da se komunikacija odnosi na počinjenje kataloškog kaznenog djela i da se upotrebljava putem dva poslužitelja s dvije IP adrese, bilo moguće izdati nalog prema pružatelju tih usluga te naložiti prikupljanje i pohranu računalnih podataka", argumentira, uz ostalo, zamjenik glavnog državnog odvjetnika u svojem stručnom radu.
S druge strane, pak, jedan od odvjetnika koji je "najdublje" ušao u ovu problematiku jest Ljubo Pavasović Visković, koji zastupa Ćosića u gore spomenutom slučaju.
On je prije dva mjeseca poslao Visokom kaznenom sudu (VKS) žalbu u kojoj se žestoko obrušio na ovakav stav zagrebačkog suda. Tvrdi da je sud kršio pravo obrane da zna ono što mora znati uskraćujući pravo uvida u određenu dokumentaciju.
– Pobijano rješenje, koje u svojoj osnovi predstavlja nekritičko prihvaćanje teza USKOK-a o karakteru i zakonitosti predmetnih dokaza, pokazuje jedan veliki trud i napor Suda da, kombinirajući različite pravne temelje u vrlo ograničenim dijelovima, ozakoni nešto što u hrvatskom pravnom sustavu može, na teoretskoj ravni, biti ozakonjeno jedino primjenom tzv. vaganja.
Naime, predmet ovog postupka toliko je stran našim temeljnim načelima javnog i pravnog poretka, tako da ga se ozakoniti može jedino ako se doslovno "pregaze" gotovo sva načela koja naš pravni poredak poznaje kad je u pitanju zaštita prava osobe osumnjičene za učin bilo kojeg kaznenog djela...
Sud cijelo vrijeme tvrdi da se radilo o nadzoru nad pravnom osobom koja je neprijavljeno obavljala uslugu enkripcije komunikacije, dok USKOK u svojem očitovanju tvrdi da su nalozi francuskog suda bili izdani za konkretno kazneno djelo zloporabe opojnih droga, te da se i u našem sustavu mogu izdavati nalozi za posebne dokazne radnje u odnosu na NN osobu.
Sud vrlo mudro činjenično bježi od mogućnosti da se ovdje radilo o nadzoru osoba zbog krijumčarenja opojnih droga. Zašto? Zbog toga što, kad bi se radilo o nadzoru svih korisnika predmetne platforme za komunikaciju, sa sumnjom da se bave krijumčarenjem droga, tada bi se radilo o masovnom nadzoru.
A masovni nadzor, znamo svi jako dobro, u dramatičnoj je mjeri suprotan hrvatskom pravnom poretku. Nadzor jest bio usmjeren prema serveru u tehničkom smislu, ali nadzirale su se osobe koje su preko njega komunicirale – navodi u svojoj žalbi, uz ostalo, odvjetnik Pavasović Visković.
I prije francuskog naloga Nizozemci su hakirali
Citira dalje podnesak francuske policije od 12. lipnja 2019. godine, koji govori kako se belgijskom i nizozemskom istragom došlo do podataka da Sky ECC u svijetu koristi 68.000 osoba, a da se takva komunikacija koristi isključivo za olakšavanje obavljanja kriminalne aktivnosti, te da se sve poduzima "i zbog kaznenog djela prijevoza, posjedovanja, ponude, prodaje, nabave droga".
Belgijci i Nizozemci su od Francuza EIN-ima u studenom i prosincu 2018. godine tražili informacije o identifikaciji računa, poslužitelja i virtualnih uređaja koji se odnose na Sky ECC.
U dokumentu se govori i o sastanku održanom 27. svibnja 2019. godine, na kojem policije triju zemalja razmjenjuju informacije i gdje nizozemske vlasti predaju francuskima rezultate akcije "PGP Safe", u kojoj se uspjelo dešifrirati 9000 poruka na francuskom jeziku koje su poslali ili primili korisnici Sky ECC-a.
– Ovaj podatak iznimno je važan jer je jasno da su nizozemske vlasti već prije bilo kojeg naloga francuskih vlasti hakirale i presretale podatke na serveru komunikacije Sky ECC. Dana 27. svibnja 2019. godine server Sky ECC već je bio kompromitiran, a podaci presreteni od strane nizozemskih vlasti.
Tek nakon toga sud u Lilleu izdaje prvi nalog. Dakle, ovdje se radi o jednom vrlo neobičnom tijeku događaja koji se teško može nazvati ikako drugačije doli "pravnom zakrpom", u kojem se kompiliraju određene odredbe iz nekoliko zemalja EU-a, sve s ciljem da se omogući (ili legalizira već postojeći od strane nizozemskih vlasti) prvi masovni i neciljani nadzor komunikacije u povijesti EU-a – tvrdi odvjetnik.
Kaže da iz dokumentacije proizlazi da su francuske vlasti prvo krenule s nadzorom svih korisnika zbog sumnje na kaznena djela koja imaju veze s drogom, a da se onda tijekom akcije mijenja pravni okvir i u jednom trenutku nema više naloga vezanih uz opijate, nego se prelazi na kaznena djela vezana uz kriptografiju i osobe iz društva "Global" (ugašena kanadska tvrtka koja je prodavala aplikaciju).
Namještanje prihvatljivog pravnog okvira
– Dakle, jasno je da se vidi da i francuske vlasti znaju da se radi o masovnom nadzoru, tijekom akcije mijenjaju razloge presretanja komunikacije i pokušavaju sve da ovoj akciji daju prihvatljiv pravni okvir.
Razloga za nadzor prema odgovornim osobama tvrtke "Global" nije bilo, a da ga je i bilo, činjenica je da nisu nadzirani oni, nego osobe kojima su uređaj prodali.
Da je tome tako, svjedoči činjenica da nitko od osoba iz tvrtke "Global", odnosno nitko od vlasnika i zaposlenika pravne osobe koja je cijelu tu stvar organizirala, nikada nije procesuiran niti tužen za bilo koje djelo vezano uz kriptografiju.
Jedina je istina da se ovdje radilo o masovnom i nespecificiranom nadzoru neograničenog broja ljudi – tvrdi odvjetnik Pavasović Visković, a s njim se slažu, vjerujemo, i svi drugi odvjetnici koji u raznim postupcima u Hrvatskoj brane desetke okrivljenih pripadnika zločinačkih narkokartela i organizacija.
– Misli li doista netko da je netko u Francuskoj ili Belgiji tone podataka na hrvatskom i srpskom jeziku smisleno čitao i onda izdvojio i poslao vlastima RH?
Ili je vjerojatnije da je istina ono što mi tvrdimo – analiza podataka u smislu utvrđivanja jezika pa onda slanje, na hrvatskom Hrvatskoj, na srpskom Srbiji. I onda nakon toga ozakonjivanje svega toga EIN-om...
Kriminalci, pa i počinitelji najtežih kaznenih djela, imaju jednaka prava kao i neporočni bogobojazni građani, a ako se državnim vlastima dopusti ova manipulacija, masovni nadzor nad svim građanima postaje otvoren i moguć – kategoričan je splitsko-zagrebački odvjetnik.
Tek treba vidjeti hoće li ove argumente uvažiti VKS.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....