NOVO 21:26 - Neću reći svi, ali 99 posto liječnika specijalista ide na kongrese i putovanja preko farmaceutskih kuća. Ponekad opravdano, ali velikim dijelom i ne. To je javna tajna - rekao nam je jedan poznati liječnik specijalist, koji je dobro upućen u priče o suspektnim dogovorima između liječnika i farmaceutskih kuća. Pfizer je, upozorava, samo kap u moru.
Mito za registraciju
- Kako to ide s bolnicama? Farmaceutske tvrtke točno prate koliko se u šest mjeseci naruči njihovog potrošnog materijala ili lijekova, i onda u skladu s brojkama pokrivaju određeni broj kongresa za doktore. Više novca vrti se oko registracija lijekova, ali tu sudjeluju pojedinci, i to se mnogo bolje prikriva. U liječničkim krugovima zna se tko što radi, ali kako je jako mnogo uključenih, teško da će tko spominjati imena - rekao je liječnik.
Zato, kaže taj stručnjak, danas na listi besplatnih lijekova imamo i po deset lijekova s istim učinkom. A zarada za farmaceutske tvrtke je zajamčena: sve bolnice nabavljaju lijekove s liste, a doktori pišu recepte za proizvode upravo s te liste.
- Cijene su različite pa je jasno da nešto nije u redu ako se naručuju skuplji umjesto jeftinijih lijekova, a iste su kvalitete - tvrdi. I drugi liječnici s kojima smo jučer razgovarali o ovom velikom skandalu ispričali su nam slična iskustva. Svi pod uvjetom anonimnosti.
Milijuni za putovanja
Ravnatelj Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga potvrđuje kako nije samo Pfizer educirao liječnike i vodio ih na kongrese, to su činile sve farmaceutske kuće.
- Ugovori o etičkom oglašavanju između farmaceutskih kuća i HZZO-a jasno propisuju da svaka farmaceutska kuća mora u lipu prijaviti koliko su potrošili, i koje su točno liječnike vodili na kongrese i edukacije. Jedna trećina ukupnog budžeta farmaceutske kuće ide udrugama građana kao što je Hrvatski liječnički zbor. Kada farmaceutska kuća njima uplati novac, mi ne znamo kojim su oni liječnicima platili edukaciju - rekao je Varga. Tvrdi kako će od 1. siječnja 2013. uvesti stroža pravila: udruga će morati prijaviti točan iznos koji je doktor dobio za edukaciju ili kongres.
Velika zarada
Jedna od rijetkih liječnica koja je imala hrabrosti progovoriti, pa čak i napisati knjigu, jest internistica zaposlena u Domu zdravlja Lidija Gajski. Ona smatra kako ovdje nije riječ o aferi, nego o sustavnom problemu, i to ne samo u području zdravstva. Podrobnu analizu problema, kao i njegova rješenja, izložili su ona i Dražen Gorjanski u svojim knjigama “Obnova zdravstva” i “Lijekovi ili priča o obmani”.
- U korupciji u zdravstvu sudjelovale su sve naše dosadašnje upravljačke strukture. Na taj su se način milijarde kuna društvenog novca prelile na račune stranih proizvođača većinom nepotrebnih lijekova i drugih medicinskih proizvoda. Samo u ovom slučaju Pfizer je priznao da je isplatio više od dva milijuna dolara mita državnim službenicima u nekoliko zemalja, uključujući Hrvatsku, te zahvaljujući tome zaradio dodatnih sedam milijuna dolara profita. A brojke su zasigurno još i veće - tvrdi Gajski.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NOVO 19:30 Splitski farmaceut Zdenko Bučan, nekadašanji direktor Pfizera u Hrvatskoj, u studenom 2004. napustio je funkciju direktora, upravo kad je ta američka tvrtka počela istragu zbog sumnji da su vodeći ljudi podružnice u Zagrebu nekim hrvatskim liječnicima isplaćivali velike svote novca.
Prema napisima u medijima u studenom 2004., Bučan je tada dobio izvanredni otkaz, ali tu informaciju demantirala je njegova odvjetnica Gordana Grubeša.
Sam je otišao
Ona je rekla da je njezin klijent sam raskinuo suradnju s Pfizerom jer je dobio posao u hrvatskoj diplomaciji. No medijski napisi iz 2004. govore da je Bučanu posao gospodarskog savjetnika u Generalnom konzulatu Hrvatske ponuđen tek nakon što je dobio otkaz.
Izbijanje afere
- Ne, nije istina - kaže njegova odvjetnica. - Bučan je bio uvjeren da mu netko podmeće zbog nove pozicije u diplomaciji jer je upravo on upozoravao na ranije poslovanje u Hrvatskoj te smo pisali neka pisma Odvjetništvu, ali sada se ne sjećam točnog sadržaja. Sve u svemu, osjećao se kao da su njemu pripisali ono na što je upozoravao, primjerice putovanja određenih liječnika na račun farmaceutskih kompanija - prisjetila se odvjetnica Grubeša te dodala: - Afera je izbila nakon što je Bučan raskinuo poslovni odnos s Pfizerom te potpisao odlazak u našu diplomaciju, a onda je ostao bez oba posla. Trebao je tada tužiti, ali nije htio. Ostao je na cesti, bez primanja, sa suprugom i djecom, pa su se odlučili vratiti u Ameriku - priča.
Bučan i danas živi na Floridi, gdje je živio i prije nego što je 2003. doveo predstavništvo Pfizera u Hrvatsku. Uspostavio je tada i dobre veze s političkim Sanaderovim vrhom, najvjerojatnije preko Miomira Žužula.
Bučanova supruga Christine Bučan zaposlila se tada u Vladinu uredu za odnose s javnošću, a i u HDZ-u je bila zadužena za komunikaciju s inozemnim novinarima.
Radila je honorarno
- Da, sjećam se da je Christine nekoliko mjeseci radila u mom uredu, honorarno, poslije se, koliko znam, odselila natrag u Ameriku - prisjetio se Ratko Maček, šef Ureda za odnose s javnošću u prvom Sanaderovu mandatu. Podsjetimo da su hrvatski mediji, kad je izbila afera 2004., izvijestili da je američka farmaceutska tvrtka Pfizer Inc. potvrdila kako je Ministarstvu pravosuđa i Povjerenstvu za vrijednosne papire i burzi SAD-a dostavila podatke o internoj istrazi određenih potencijalno nepravilnih isplata u vezi s prodajom proizvoda u Hrvatskoj. Pfizer je, pisalo se tada, nastavio detaljnu istragu u skladu s uobičajenim postupkom.
Interna kontrola
Za novu direktoricu došla je poslovna direktorica za Balkan Christine Schellhorn, a američka centrala poslala je tada u Zagreb internu kontrolu
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NOVO 17:31 Bivši mistar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović potvrdio je kako je bilo nezakonitih radnji.
- Kako bi se izbjegle ovakve pojavnosti prije dvije godine sam uveo etičko oglašavanje lijekova. Svaka farmaceutska tvrtka dužna je dostaviti račune i obavijestiti svaki puta kada plaća nekom liječniku kongrese i stručna usavršavanja. Istina je da je prije bilo mnogo nesređenije i da je bilo prostora za manipulaciju. O tome se puno pričalo. Svi su nešto znali ali nije se pričalo o imenima. Poznato je da je bilo afera i da su postojali oni koji su bili plaćeni i podmićivani - kaže Milinović i savjetuje ministru Ostojiću da se budno prati one koji učestalo odlaze na kongrese preko određenih kuća i usporediti s tim koliko lijekova iz njihovog asortimana.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstvno osiguranje, Siniša Varga kaže potvrđuje kako nije samo Pfizer educirao liječnike i vodio ih na kongrese, to su činile sve farmaceutske kuće. I danas to rade, kaže, samo što je to danas bitno strože regulirano nego prije deset i više godina.
- Ugovori o etičkom oglašavanju između farmaceutskih kuća i HZZO-a jasno propisuju da svaka farmaceutska kuća mora u lipu prijaviti koliko su potrošili i koje su točno liječnike vodili na kongrese i edukacije. Jedna trećina ukupnog budžeta farmaceutske kuće ide udrugama građana kao što je Hrvatski liječnički zbor. Kada farmaceutska kuća njima uplati novac mi ne znamo kojim su oni liječnicima platili edukaciju - kaže Varga. Tvrdi kako će od 1. siječnja 2013. uvesti stroža pravila: udruga će, kao i farmaceutska kuća, morati prijaviti točan iznos koji je doktor dobio za edukaciju ili kongres. Godišnje se udrugama uplati nekoliko milijuna kuna za educiranje doktora, a o uplatama novca na tajne inozemne račune liječnika kaže nije ništa čuo.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NOVO 15:46 - Primjeri na koje načine doktori primaju mito:
• mito se isplaćuje kao honorar za neki manje bitan posao poput savjetovanja, predavanja ili edukacije liječnika o određenom lijeku odnosno ‘novostima u liječenju’
• mito se isplaćuje kroz skupa putovanja na kongrese u Švicarsku, Afriku, Ameriku i druge zemlje
• mito se isplaćuje na tajne račune doktora u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj... I to najmanje tisuću dolara mjesečno
2. Ako je doktor šef odjela u bolnici
• farmaceutska tvrtka pristupa doktoru i nudi mu da vodi studiju o nekom lijeku. To se plaća po pacijentu koji je uključen u studiju pa je doktoru u interesu skupiti što više pacijenata
• do prije nekoliko godina studije su se u Hrvatskoj radile u bolnicama na način da je liječnik dobivao novac, a HZZO je plaćao sve pretrage i dodatna liječenja pacijenta koja su bila uključena u studiji. Sad pak farmaceutska tvrtka plaća cijeli iznos bolnici koja potom isplaćuje liječnike koji rade na studiji
• mito se isplaćuje kroz druge forme kao što je na primjer ‘dodatak za trud’
• mito se isplaćuje i ako je liječnik uspio povećati broj pacijenata na određenom lijeku: nakon što bolnica ispostavi račun HZZO-u zna se koliko je liječnik ‘zaradio’, a onda mu farmaceutska tvrtka plaća ‘bonus’ ovisno o dogovorenom postotku od cijene lijeka
3. Ako doktor radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
• doktor koji izdaje lijekove na recepte u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi tzv. postmarketinškim studijama kojima se tobože prati učinkovitost nekog lijeka i nuspojave
• u stvarnsti to je način kojim se pokušava dobiti što više pacijenta tako da liječnik propisuje što više recepata određenog lijeka određene tvrtke
• svaki novi pacijent donese poneki bod, a na kraju to se honorira nekim simpozijem, kongresom ili poklonom
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NOVO 13:55 Bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang kaže da ne zna ni za jednog hrvatskog liječnika koji je primao novac od neke farmaceutske industrije.
- Ako doktor Gabrić zna tko su ti ljudi , neka pomogne u istrazi - poziva ga Hebrang. Poznato mu je da mnogi liječnici odlaze na putovanja koja financira farmaceutska industrija, ali ukoliko je riječ o stručnim usavršavanjima njih smatra korisnim.
Tvrdi da su se i ranije plasirale afere slične ovoj, ali da nikad, kaže, ništa konkretno nije otkriveno.
- Taj problem isti je u cijelom svijetu - primjećuje Hebrang koji se ovih dana odmara ploveći Jadranom.
- Na usavršavanja se treba slati liječnike koji na međunarodnim skupovima drže predavanja - sugerira. I takva putovanja ne drži lošim, ali ukoliko netko prima novac od farmaceutske tvrtke kako bi propisivao njihove lijekove, onda je to svakako, kaže, kazneno djelo.
- Ali ne vjerujem da će Pfizer otkriti ta imena. Zato pozivam Gabrića da kaže tko su ti ljudi, ako ih zna?! - ponavlja uvjeren da imena liječnika neće biti otkrivena.
Je li vama netko nekad nudio novac da bi propisivali njihove lijekove? - pitam ga.
- Ne, nikad nitko. Drugo su troškovi istraživanja koje također podmiruju farmaceutske tvrke te honorar koji se isplaćuje za istraživanje - kaže Hebrang.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NOVO 12:05 Nakon što je američki farmaceutski div Pfizer pristao na nagodbu i plaćanje 60 milijuna dolara kazne zbog plaćanja mita liječnicima u nekoliko zemalja među kojima je i Hrvatska, Državno odvjetništvo danas je preuzelo cijeli slučaj, saznajemo od ministra zdravlja prof.dr. Rajka Ostojića.
"S obzirom na nove okolnosti ovog slučaja koji je počeo još 2004. godine moraju se poduzeti svi potrebni koraci sukladno hrvatskim propisima da se on riješi. Osobno ću podržati raščišćavanje svaka korupcijske afere pa i ovu o kojoj se ponovo govori”, kaže Ostojić.
Bivša ministrica zdravstva prof.dr. Ana Stavljenić Rukavina koja je otišla se te pozicije prije nego li je 2004. buknula afera Pfizer u Hrvatskoj kaže kako je korupcija u distribuciji lijekova značajno pala tek kad je prije četiri godine Europska komisija inzistirala na donošenju pravilnika o etičkom oglašavanju lijekova, a što su prihvatitli i strani proizvođači u Hrvatskoj.
“Danas više nema dva zrakoplova liječnika koji primjerice putuju na kongres u Kinu niti s njima mogu ići članovi obitelji kao što je to bilo nekad. Nažalost, sve dok se ovaj problem nije počeo rješavati na globalnoj razini pojedine države to nisu mogle riješiti. Znalo se što se radi, ali nije bilo sustavno riješeno da se tome stane na kraja, kaže prof. dr. Stavljenić.
----------------------------------------------------------
NOVO 10:35 Vlasnik Klinike Svjetlost Nikica Gabrić komentirao je za Jutarnji slučaj američkog farmaceutskog diva Pfizera koji se nagodio za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
• Američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani tijelima za registraciju lijekova i u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova. Kako to komentirate?
- Kad se govori o korupciji prosječni čovjek uvijek misli da je riječ o relaciji pacijent liječnik. No, to je najmekši oblik korupcije. Apsolutna je istina da su oduvijek liječnici podmićivane od strane apsolutno svih farmaceutskih kuća. Ja sam 2002. godine, dok sam bio u HZZO-u smijenio dvije komiskije za lijekove jer se nisu ponašali u skladu sa propisima već su pogodovali farmaceutskoj tvrtki Rosh, rekao je za Jutarnji Nikica Gabrić, vlasnik Klinike Svjetlost.
• Govori se o podmićivanju koje datira od prije desetak godina. Je li priča sa podmićivanjem završena?
- Ni slučajno. Toga je bilo prije, ali to još uvijek traje. Točno se zna koji liječnici su uključeni. Gotovo da nema niti jednog šefa Klinika koji nisu upoznati sa svime što se događa. Dio i sam u tome sudjeluje. Činjenica je da uvijek isti liječnici odlaze na putovanja. Neki čak vode i žene umjesto da povedu asistente. Odlazak na edukativna putovanja ne bi bio sporan da ti ljudi uistinu odlaze tamo s razlogom, ali odgovorno tvrdim jer i sam putujem, naravno o vlastitom trošku, da 80 posto njih odlazi na turistička putovanja.
• Želite reći da bi takva putovanja trebalo ukinuti zbog korupcije?
- Ne. U svim zemljama u svijetu je to normalno i poželjno, ali treba se točno znati gdje tko i zašto ide. Jasno je da naš sustav nema novca za edukaciju liječnika i tu uskaču farmaceutske kuće. Ali produkt ne smije biti uvrštavanje na listu lijekova neki lijek koji tamo nepripada i to po višestruko većim cijenama.
• Možete to pojasniti na koji način se to događa?
- Bilo bi logično da se uvrste lijekovi koji zaslužuju biti uvršteni na listu, a ne da se tamo nađu jer je netko bio u Africi 10 dana sa ženom. Osim toga lijekovi koji se stavljaju na listu ponekad za farmaceute znače i po 300 posto zarade. Najnoviji primjer je i objedinjena nabava.
• Imate informacije koje govore da se i tu vara?
- Prema informacijama kojima raspolažem nabavljaju se preskupe leće. Po jeftinijoj cijeni ih nabavlja Svjetlost nego država. Objedinjena nabava bi mogla njihovu cijenu snizit za 30 posto. Kupuju se leže za 120 eura, a mogli bi jednako dobre za 50 eura. To je pogodovanje određenim tvrtkama. I zato se već sada zna tko ide na kongres u Ameriku.
• Zašto se o tome malo javno zna? Zašto nitko nije odgovarao za taj kriminal?
- Ta plaćanja ne idu iz Hrvatske. Plaća se preko Švicarske, Austrije i Njemačke kako bi se zameo trag. Dovoljno je pogledati vozne parkove pojedinih liječnika pa će biti jasno kako imaju automobile koje svojim plaćama ne mogu priuštiti.
• Na koji način bi se mogla korupcija iskorjeniti?
- Nedopustivo je da liječnik sam pregovara sa farmaceutskim kućama. Potrebno je da postoji posrednik. Primjerice netko u u Ministarstvu zdravlja tko će znati gdje, kada i zašto netko od liječnika odlazi i što radi na seminarima i kongresima.
-------------------------------------------
ZAGREB - Američki farmaceutski div Pfizer nagodio se za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje hrvatskih liječnika koji su bili visoko pozicionirani u državnim tijelima za registraciju lijekova te za njihovo stavljanje na listu Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje ili, pak, u državnom bioetičkom povjerenstvu koje je odlučivalo o kliničkim studijama za ispitivanje lijekova.
Kako u svojem najnovijem izvješću navodi Bloomberg, optužba za podmićivanje odnosi se na razdoblje od 1997. do 2001., i to ne samo hrvatskih, već i liječnika u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove. Tužba je podnesena Okružnom sudu District of Columbia, a u njoj stoji da je Pfizer svoje zaposlenike u uredima u tim državama ovlastio za gotovinske isplate podmićivanja i poticanje propisivanja svojih lijekova. Kako bi izbjegao suđenje, farmaceutski je div pristao na nagodbu, kao što je to već činio i ranije. Primjerice, prije tri godine Pfizer je platio za neistinito reklamiranje svojih lijekova čak 2,3 milijarde dolara.
Istraga trajala 8 godina
Ovaj Pfizerov skandal u Hrvatskoj buknuo je još prije osam godina, otkada traje istraga, a tada je također Bloomberg izvijestio o podmićivanju visoko pozicioniranih liječnika u Hrvatskoj. Tada je glavni direktor hrvatskoga zastupstva Pfizera dobio izvanredni otkaz, a u javnost su procurila neka imena za koje se tvrdilo da su plaćani mjesečnim iznosima u Austriji.
U optužnici američkoga suda, pod točkom 30., stoji da je najmanje od 1997. do kraja 2004. Pfizer Hrvatska, odnosno Pharmacia Hrvatska, koju je kupio Pfizer, plaćao liječnike koji su radili za institucije hrvatske Vlade. Novac je, kažu, bio namijenjen za to da se utječe na propisivanje Pfizerovih i Pharmacijinih lijekova te da se osigura da regulatorna tijela daju odobrenje za stavljanje na listu njihovih lijekova.
U tužbi se navodi da je od veljače 1997. do svibnja 2003. Pharmacia Hrvatska mjesečno plaćala 1200 dolara na bankovni račun liječnika u Austriji, koji je kao član nekoliko hrvatskih državnih odbora nadgledao registraciju farmaceutskih proizvoda. Čak štoviše, navodi se da je direktor hrvatskoga zastupništva rekao kako će Pharmacijini lijekovi imati njegovu pomoć u proceduri, a on je osoba od utjecaja na području lijekova u Hrvatskoj, njegovo se mišljenje poštuje i to je razlog da je tako važan za nas, rekao je tada hrvatski menadžer Pharmacije, odnosno Pfizera.
Plaćanja su obavljana sve do spajanja Pharmacije i Pfizera početkom 2003. godine, u kojoj su bile još tri isplate i to u travnju, svibnji i srpnju, a u tom razdoblju povjerenstva u kojima je radio navedeni liječnik odobrila su tri Pfizerova proizvoda. Nakon srpnja, plaćanja su prestala.
Prašina se brzo slegla
U optužnici stoji da je Pharmacia također imala u Hrvatskoj tzv. bonus program prema kojem je liječnicima koji su bili visoko pozicionirani u hrvatskim bolnicama plaćala postotak od Pharmacijinih lijekova koji su se koristili na odjelima tih liječnika. Dio je plaćan u novcu, dio putovanjima ili donacijama nekih proizvoda.
Iako je Pfizer Hrvatska završila s većinom isplata prema bonus programu nakon što je 2003. došlo do spajanja tvrtki, ipak je dopušteno da se program djelomično nastavi zbog jednog Pharmacijnog proizvoda do 2005. Također je iz optužnice vidljivo kako je postojala preporuka da se zbog povećanja prodaje jednog Pharmacijinog lijeka uđe u bonus program s liječnikom, i to nepisanim dogovorom, prema kojem se isplaćivao 12-postotni iznos od prodaje lijeka. Osim toga, njemu i njegovim kolegama plaćali su se troškovi smještaja i hotela za sudjelovanje na kongresu u Lisabonu, a kupljen mu je i televizor koji se trebao koristiti u liječničkoj ordinaciji.
Utvrđeno je da su zaposlenici Pfizera u Hrvatskoj učinili sve da prikriju pravu prirodu tih transakcija, lažno ih prikazujući kao konvencije, darove, stručne službe... i drugim opisima.
U Hrvatskoj se prije osam godina bila podigla velika galama oko ovih istih optužbi, a prema nekim informacijama, sve je bilo stiglo i do Državnog odvjetništva, ali se jednako tako prašina ubrzo slegla i nikakvih sudskih procesa nije bilo.
Nažalost, svaki put kad neka farmaceutska tvrtka plati ceh zbog sramnog marketinga i lažnog predstavljanja učinkovitosti svojih lijekova, stižu ista obećanja koja vrijede do prve prilike.