Hrvatski ministar branitelja Predrag Fred Matić i ministar branitelja Federacije Bosne i Hercegovine Zukan Helez na sastanku u Zagrebu dogovorili su razmjenu podataka o ratnom putu svih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Dogovoreno je i formiranje timova u sklopu ministarstava koji će “pročešljati“ kompletnu dokumentaciju, odnosno usporediti podatke za svakog branitelja HVO-a koji ostvaruje mirovinu u Hrvatskoj ili u Federaciji BiH, piše Slobodna Dalmacija.
Rojs: 'Neka oni meni oduzmu i činove i mirovine, samo da mi Hrvatska ostane'
Također će se pretresti i sva ostala prava koja ti branitelji uživaju u dvije zemlje, od invalidnina, naknada za odličja, obiteljskih naknada... Kako velik broj pripadnika HVO-a u dvije zemlje prima mirovinu za isti ratni put, ministar Helez je već najavio da će “dvostrukom umirovljenju brzo doći kraj“.
Kao što je poznato, gotovo 17 tisuća pripadnika HVO-a prima mirovinu u Republici Hrvatskoj. Njih 10.009 umirovljeno je 1998. godine rješenjem o načinu stradavanja, koje im je tada nelegalno izdao pomoćnik ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs. Radilo se o nelegalnom potezu zato što ti ljudi nisu imali status hrvatskih branitelja, ali je zato general Rojs za potrebe njihova umirovljenja napravio fantomsku Specijalnu postrojbu MORH-a od 10.009 pripadnika.
Ranjeni na prvoj crti
Nakon toga je međudržavnim ugovorom između RH i BiH, potpisanim 2006. godine, još 6818 pripadnika HVO-a legalno steklo hrvatsku mirovinu. No, tim međudržavnim sporazumom pravo na mirovinu u Hrvatskoj stekli su i pripadnici HVO-a koji su već u BiH ostvarili mirovinu.
Tako je, primjerice, general Vlado Džojić u BiH otišao u starosnu mirovinu s čelne pozicije Oružanih snaga BiH gdje mjesečno prima više od dvije tisuće konvertibilnih maraka, a u Hrvatskoj je stekao mirovinu na osnovi 70-postotnog invaliditeta, odnosno ranjavanja na prvoj crti bojišnice, pa u RH mjesečno prima 9500 kuna. Nakon umirovljenja u dvije države general Džojić već pet godina volonterski obnaša dužnost glavnog tajnika HDZ-a BiH.
No, dok je Džojić general samo u BiH, umirovljen po dva različita osnova u dvije zemlje, postoje generali koji taj najviši vojni čin imaju i u Hrvatskoj vojsci i u HVO-u. Prema neslužbenim procjenama, najmanje deset generala prima dvostruku mirovinu.
Tako su, primjerice, general bojnici HV-a Živko Budimir, Stanko Sopta i Željko Glasnović stekli čin general bojnika ili general pukovnika u HVO-u. Dok u HV-u, u borbenom sektoru, svaki od njih trojice bilježi više od 1750 dana, u isto vrijeme su, po istom ratnom putu, dobili generalske činove HVO-a i tako došli do dvije mirovine! General bojnik Sopta, kojemu je taj čin dodijelio predsjednik Franjo Tuđman 23. listopada 1998. godine, na prijedlog ministra obrane Gojka Šuška, iz hrvatskog proračuna mjesečno prima 12.800 kuna, a iz federalnog 1700 konvertibilnih maraka.
General Živko Budimir već gotovo dvije godine obnaša funkciju predsjednika Federacije BiH, pa je dvije generalske mirovine privremeno zaledio u korist predsjedničke plaće, koja je, uzgred, nešto niža od ukupnog iznosa mirovina u dvije zemlje. Od 1991. godine kada se u Slavoniji uključio u HV do 2001. kada ga je umirovio predsjednik Stjepan Mesić, Budimir je knjižio staž u HV-u iako je već 1992. prešao u HVO.
Živko Budimir, Stanko Sopta i Željko Glasnović imaju duple mirovine, od HV-a i HVO-a
I sam u službenoj Wikipediji iznosi sve visoke funkcije koje je obnašao u HVO-u i Federalnoj vojsci dok je u HV-u bilježio radni, borbeni staž. Kada mu istekne predsjednički mandat u većem BH entitetu, Budimir ima pravo opet aktivirati i hrvatsku mirovinu u iznosu od 9500 kuna.
General bojnik HV-a Željko Glasnović, kojemu je taj najviši čin u Hrvatskoj vojsci dodijelio predsjednik Tuđman 17. studenoga 1998. godine, ujedno je i general pukovnik HVO-a. U borbenom sektoru HV-a bilježi 1796 dana, te prima 8200 kuna hrvatske mirovine.
No, i general bojnik HV-a, prepoznatljiv po uzrečici “Tko je jamio-jamio“ nalazi se na popisu dvostruko umirovljenih. Naime, iako je svojedobno general Ljubo Ćesić Rojs dobio odbijenicu Federalnog ministarstva branitelja na uživanje prava po Tuđmanovu odlikovanju, jer nije mogao priložiti službenu iskaznicu HVO-a, nužnu za ostvarenje tog prava, u međuvremenu se našao na listi umirovljenih pripadnika HVO-a. S činom general pukovnika HVO-a Rojs je ušao u federalni proračun. Rojs u Hrvatskoj ima 7900 kuna, a još najmanje 7000 kuna mirovine prima u BiH.
Milijunske naknade
No, pojedini general bojnici HVO-a u HV-u nisu stekli isti čin. Primjerice, general bojnik HVO-a Miljenko Lasić, višestruko odlikovan u HV-u, ima čin stožernog brigadira. I on je stekao dvije mirovine. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mjesečno mu na račun stigne 11.900 kuna, a iz federalnog proračuna mirovina general bojnika od 1700 KM.
Pojedini brigadni generali HVO-a iz hrvatskog proračuna primaju oko šest tisuća kuna kao dopunu na invalidninu u BiH, a da istodobno u svojoj zemlji ostvaruju mirovinu po činu ili po odlikovanju pokojnog predsjednika Tuđmana.
Kako su pojedini visokorangirani časnici u isto vrijeme mogli biti u dvije vojske, steći činove u dvije vojne formacije, a potom i povlaštene mirovine, istraživat će timovi ministarstava branitelja. Nakon kompletne analize podataka, trebala bi uslijediti revizija međudržavnog sporazuma koja bi onemogućila dvostruke visoke mirovine i razne naknade.
Osim nedostatka novca u državnim blagajnama konkretan povod za temeljito proučavanje dokumentacije svih pripadnika HVO-a jesu tužbe njih dvjestotinjak protiv Republike Hrvatske kojima traže milijunske naknade na ime invalidnine, a koju već primaju u BiH.
Josipović: 'Dvostruke mirovine nisu pravedne'
KARLOVAC - To nije stvar vojske, već je to stvar mirovinskog sustava, ali to nije pravedno i očekujem da se to ispravi jer svatko može primati samo jednu mirovinu - komentirao je u Karlovcu predsjednik Josipović otkriće Slobodne Dalmacije da desetak generala prima dvostruke mirovine, od Republike Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.
Odgovorio je i na novinarsko pitanje o neslaganju svota sa SDP-ovih financijskih izvješća s onima koje je sam prijavio DIP-u, nakon predsjedničke kampanje 2009. godine. - Radi se o razlici od 500 tisuća kuna, odnosno o računima koji su pristigli naknadno. Prijavljen je cijeli iznos, a razlika je pokrivena kreditom za koji je SDP pruzeo obvezu - rekao je predsjednik Ivo Josipović. (M.Pušić)