Blažo Petrović (54), poduzetnik poznat po nizu kaznenih postupaka koji su protiv njega vođeni, ali nikad okončani pravomoćnom osuđujućom presudom, u srijedu ujutro ponovno se našao na udaru policije i tužiteljstva koji ga terete za 15 milijuna kuna tešku poreznu utaju otprije nekoliko mjeseci.
Porez na dobit
Kako neslužbeno doznajemo, tužitelji ovaj put terete Petrovića da je novac koji je njegova tvrtka KG Projekt zaradila početkom ove godine, a riječ je o oko 75 milijuna kuna, “oprao” kroz niz transakcija s drugim tvrtkama u kojima je također formalni ili neformalni suvlasnik, izbjegavši na taj način plaćanje poreza na dobit. Premda je jučer podatke o uhićenju Petrovića bilo nemoguće službeno provjeriti, jer je još trajalo kriminalističko istraživanje, koliko smo uspjeli doznati, policajci iz Odjela gospodarskoga kriminaliteta kazneno su ga prijavili zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu nakon što je Porezna uprava zaključila da se u transakcijama između njegove tvrtke GP Brim i druge dvije tvrtke, KG Projekt i AS Commerce, radi o fiktivnim poslovima.
Naime, tvrtka KG Projekt u ovoj godini navodno je zaradila 75 milijuna kuna od jednoga spora, na što je trebala platiti porez. Međutim, prema nalazima Porezne uprave, ta tvrtka počela je “prebacivati” taj iznos na račun tvrtke GP Brim, a poreznjaci i policajci su zaključili kako te transakcije nisu rezultat stvarnih poslova već im je svrha umanjivanje porezne osnovice. Prema sumnjama istražitelja, tvrtka Brim je raznim pozajmicama, koje također smatraju fiktivnima, prebacivala na druge pravne i fizičke poslove.
Tijekom današnjega dana policija je obavljala pretrage tih tvrtki, a nakon provedenoga istraživanja, tužitelji će odlučiti hoće li protiv Petrovića zatražiti provođenje kaznenoga postupka i pritvaranje.
Petrović se dosad pred hrvatskim sudovima, najčešće zbog optužbi za iznude, vrlo uspješno branio, te je u gotovo svima pravomoćno oslobođen.
Izuzetak su optužnica za malverzacije na sudu u Šibeniku te postupak koji se trenutno vodi pred zagrebačkim Županijskom sudom zbog sumnji na izvlačenje 9,6 milijuna kuna iz 2008. godine. Ta optužnica, koja je uz Petrovića obuhvaćala i njegovu poslovnu suradnicu Vesnu Kvartuč, u srpnju ove godine potvrđena je na zagrebačkom Županijskome sudu. Riječ je o postupku u kojem je istraga pokrenuta još 2009. godine, no Petrović je tada izbjegao uhićenje jer se nalazio u BiH, čiji je državljanin.
Jamčevina
No, ubrzo se u društvu odvjetnika pojavio na zagrebačkom Županijskom sudu, rekavši da ne bježi od hrvatskoga pravosuđa te mu je prihvaćena jamčevina od dva milijuna kuna. Optužnicom, koja je u ovom slučaju podignuta nakon sedmogodišnje istrage, tužitelji terete Petrovića da je kao stvarni voditelj tvrtke Morovnik novac koji je dobio prodajom duga još iz vremena SFRJ sa svoje tvrtke prebacio na svoj račun.
Radilo se o dugu koji je Morovnik otkupio od tvrtke RiZ Automacija koja je pak bila u stečaju, a predmet duga bila su potraživanja RIZ-a prema Jugoslavenskim željeznicama još s kraja osamdesetih godina. Petrović je u svojoj obrani tvrdio da u svemu tome nema ničeg spornog jer se radilo o regularnoj prodaji potraživanja, te da se htio i nagoditi s Jugoslavenskim željeznicama, međutim, da su one stalno otezale iako su priznale dugovanje. Petrović je, osim po kaznenim postupcima, barem jednako, ako ne i uspješniji, i u onima pred trgovačkim sudovima, a prema presudama tih sudova na naplati potraživanja hrvatskim bankama je u posljednjih 10 godina 100 milijuna kuna.
Riječ je najprije o postupku koji je zajedno sa Zoranom Pripuzom, Nikicom Jelavićem te Hrvojem Petračem u ime tvrtke AGM vodio protiv PBZ-a, a zatim i o famoznom slučaju Retag gdje su Petrović, Jelavić i Pripuz u sudskom sporu naplatili 168 milijuna kuna od Zagrebačke banke, a na osnovi duga koji su otkupili. Jelavića je, prema vlastitim riječima, upoznao tijekom studentskih dana na Veterinarskom fakultetu. Obojica su se, pak, 1999. našla na udaru pravosuđa u neslavno propalom megapostupku protiv tzv. zločinačke organizacije. Dio postupka koji se vodio protiv Petrovića mediji su nazvali Malom zločinačkom, a radilo se o optužbama za iznudu nad Ivanom Majherom. Međutim postupak za Malu zločinačku završio je s jednakim uspjehom kao i onaj za “veliku”, te je Petrović pravomoćno oslobođen svih optužbi.
Poslovanje
Petrović i članovi njegove obitelji vlasnici danas su niza tvrtki koje prilično stabilno posluju, a poslovi variraju od otkupa velikih potraživanja, do otkupa zemljišta, barem koliko je to poznato.
No, prije nekoliko godina na udaru pravosuđa, ali njemačkoga, našla se i Petrovićeva supruga Mirjana. Naime, nju je njemačko tužiteljstvo zajedno s Jelavićem i vlasnikom Kvatrić plaze, Mirom Vrljom, optužilo i osudilo zbog davanja lažnoga iskaza u postupku koji je Jelavić pokrenuo protiv savezne države Bavarske tražeći izgubljenu dobit za vrijeme dok je neosnovano bio u istražnom zatvoru zbog optužbi da je 1991. opljačkao jednu draguljarnicu u Kemptenu. Jelavić je u tom postupku za pljačku oslobođen, no kasnije je od Nijemaca pokušao naplatiti veliki iznos tvrdeći da mu je dok je bio u pritvoru izmakla dobit od poslova, a o čemu su trebali svjedočiti upravo M. Petrović i Vrlja. Međutim, njemačko tužiteljstvo ih je optužilo za davanje lažnoga iskaza te su Jelavić i M. Petrović osuđeni na novčane kazne, a Vrlja na uvjetnu zatvorsku kaznu.