- Rođen sam 1962. u Klobuku kod Ljubuškog, u obitelji radnika i poljoprivrednika. Završio sam veterinu u Zagrebu, a krajem 80-ih godina, dok sam kao student radio u Njemačkoj, Udba me je optužila da radim na stvaranju NDH. Iako se nikad nisam bavio politikom, osuđen sam na godinu i pol zatvora, a nakon osamostaljenja pušten sam na slobodu. Potom sam se počeo baviti biznisom, rekao je o sebi Blaž Petrović, zagrebački poduzetnik čije se ime u zadnjih 20-ak godina češće spominjalo na stranicama crne kronike nego gospodarstva. Protiv njega se vodilo više postupaka zbog navodnih iznuda, prijevara, prijetnji, nevođenja poslovnih knjiga i raznih oblika gospodarskog kriminala, no ni u jednom predmetu nije pravomoćno osuđen.
Dovodilo ga se u vezu s tzv. zločinačkom organizacijom, a i sudilo mu se u slučaju tzv. male zločinačke organizacije za milijunsku iznudu Ivana Majhera. Nakon što je godinu dana proveo u Remetincu, u siječnju 2002. oslobođen je svih optužbi.
Pranje novca?
Ovog se četvrtka nakon dugo vremena ponovno našao iza rešetaka, i to zbog sumnji u utaju poreza. Istražitelji ga terete za 15 milijuna kuna neplaćenog poreza za njegove tvrtke koje prikazuju vrlo skromne profite. Upravo te male brojke bile su sumnjive USKOK-ovim istražiteljima koji su, prema dostupnim informacijama, dobro pročešljali Petrovićevo poslovanje i došli do dokaza koji upućuju na izbjegavanje poreznih davanja.
Nakon pretresa njegove kuće na Tuškancu, Petrović je priveden sucu istrage zagrebačkoga Županijskog suda koji mu je odredio istražni zatvor u trajanju od mjesec dana zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke. Sudac je odbio prijedlog Petrovićeve obrane da jamčevinom od milijun eura plati slobodu.
Tužitelji ovaj put terete Petrovića da je novac koji je njegova tvrtka KG Projekt zaradila početkom ove godine, a riječ je o oko 75 milijuna kuna, oprao kroz niz transakcija s drugim tvrtkama u kojima je također formalni ili neformalni suvlasnik, izbjegavši na taj način plaćanje poreza na dobit. Drugim riječima, prikazivao je da su njegovoj tvrtki plaćene roba ili usluge koje nisu isporučene, odnosno obavljene.
Policajci iz Odjela gospodarskoga kriminaliteta kazneno su ga prijavili zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu nakon što je Porezna uprava zaključila da se u transakcijama između njegove tvrtke GP Brim i druge dvije tvrtke, KG Projekt i AS Commerce, radi o fiktivnim poslovima. Tvrtka KG Projekt u ovoj godini navodno je zaradila 75 milijuna kuna od jednoga spora, na što je trebala platiti porez. Međutim, prema nalazima Porezne uprave, tvrtka je počela prebacivati novac na račun tvrtke GP Brim, a istražitelji su zaključili kako te transakcije nisu rezultat stvarnih poslova, nego im je svrha umanjivanje porezne osnovice. Prema sumnjama istražitelja, tvrtka Brim je raznim pozajmicama, koje također smatraju fiktivnima, novac prebacivala na druge pravne i fizičke osobe.
Bezuspješan rat
Posljednji slučaj u kojem se Petrović pojavio na stranicama crne kronike rezultirao je optužnicom potvrđenom na zagrebačkom sudu u srpnju ove godine zbog sumnje da je zloporabama položaja i ovlasti nezakonito pribavio 9,6 milijuna kuna, koje bi državi trebao vratiti zajedno sa svojom poslovnom suradnicom Vesnom Kvartuč. Dugovi su vezani uz poslove iz 2004. kada je Petrović vodio tvrtku Morovik u kojoj je Kvartuč bila direktorica. Istraga protiv Petrovića i njegove suradnice započela je još početkom 2009. kada je on neko vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu te je za njim bila raspisana i tjeralica. Nakon šest mjeseci sam se pojavio na sudu i predao. Policija je i u travnju te godine pretražila njegovu kuću na Tuškancu i urede na više lokacija u središtu Zagreba u sklopu policijske akcije Šok 2. I tada je glavna meta bio ovaj poduzetnik protiv kojeg hrvatska policija i pravosuđe godinama uglavnom bezuspješno ratuju.
Vijest o akciji
Petrović je te 2009. dočekao na službenom putu u inozemstvu, odakle je novinarima poručio da ne zna zašto mu policija to radi i ustvrdio da je sve što rade neutemeljeno. Također je rekao “da su svi njegovi poslovi lako provjerljivi i da je ovo nepotrebna politička hajka, odnosno apsurd, dodajući da je za svaku svoju krivnju spreman odležati dvostruku kaznu, i to ne samo svoju, nego i bilo kojeg djelatnika bilo koje tvrtke u njegovu vlasništvu ili suvlasništvu".
Njegov glavni posao tih je godina bio otkup dugova. Od Zagrebačke je banke uspio tako 2004. godine naplatiti gotovo dvjesto milijuna kuna koje je banka dugovala dvjema tvrtkama, od čega 168 milijuna tvrtki Retag d.d. iz Karlovca. Navodno je polovica tog iznosa, oko 10 milijuna eura, pripala Petroviću, dok su ostatak podijelili njegovi partneri Zoran Pripuz i Nikica Jelavić.
U intervjuu Globusu u prosincu 2004. Petrović je rekao “kako se već desetak godina bavi isključivo otkupom spornih potraživanja od malih poduzeća i pravnih osoba”.
“Pokazalo se da za to imam smisla. Znam da to neki nazivaju utjerivanjem dugova i zelenašenjem, ali ja držim da je to posao kao i svaki drugi i da ima i jednu humanu crtu”, ustvrdio je, podsjetivši na svoje poduzetničke početke. Trgovinom se počeo baviti u vrijeme kada je Ante Marković liberalizirao uvoz, a imao je i lokal u Zagrebu u koji je navraćao njegov cimer iz studentskih dana Božo Prka. Poznato je da je 1990. u Zagrebu otvorio pizzeriju Faust, a do kraja 90-ih godina postao je vlasnik građevinske tvrtke Brim i ciglane u Slavonskom Brodu. Državno odvjetništvo je 2000. tvrdilo da je Petrović suvlasnik tvrtke AGM d.o.o. koju je kupio opranim novcem. Tužiteljstvo je smatralo da je blizak s drugim suvlasnikom AGM-a Hrvojem Petračem, kojeg se također dovodilo u vezu sa skupinom optuženom za organizirani kriminal u Zagrebu.
Dok se skrivao od pravosuđa razgovarao je s novinarima i ustvrdio da njegov bijeg ne znači da priznaje krivnju, nego “da nema veliko povjerenje u pravosuđe koje vas prvo paušalno i potpuno nerealno optuži, odredi mjeru pritvora, a onda ode na kolektivni godišnji odmor”. U kolovozu 2009. na pitanje bavi li se reketarenjem odgovorio je “kako to tvrde zlonamjerni ili neznalice” te “kako je riječ o sasvim legitimnom poslu, o trgovini u kojoj su presudne metode pregovaranja i nagodbe”.
Prijatelji
“I danas se bojim. Znate, ja sam pravoslavac, a to se događalo 1995. godine. Blaž Petrović mi je u leđa uperio pištolj i tražio da predam ključeve svog automobila. Sjeli smo u automobil i otišli u firmu u Lonjicu. Tamo su me pretražili, a zatim mi je Blaž Petrović uzeo osobnu iskaznicu. Druga dvojica su me čuvala za to vrijeme. Čuo sam tipkanje iz susjedne sobe, da bi mi nakon toga dali da potpišem neke papire. Prema njima sam Blažu Petroviću bio dužan 500 tisuća maraka”, svjedočio je u ožujku prošle godine Jovan Kolundžija u nastavku suđenja Blažu i Jozi Petroviću, koji su zajedno s Davorom Dencem i Ivanom Gecegom optuženi za iznudu Kolundžije te 1995. godine.
Prema optužnici njih četvorica su 4. prosinca 1995. Petrovićevim Mercedesom dovezli Jovana Kolundžiju u Idrijsku ulicu u Zagrebu, gdje mu je Jozo Petrović zaprijetio pištoljem i zatražio da potpiše ugovor o zajmu s datumom 20. srpnja 1995.
Na optuženičkoj klupi Petrović se krajem 2008. našao i zbog prijetnji smrću Darku Lužiji zbog spora oko zemlje u Makarskoj u lipnju 2007. Prema izjavama žrtve, Petrović ga je izudarao bejzbolskom palicom. Optužnica ga je teretila da je mobitelom nazvao Lužiju i poručio mu da će mu skinuti glavu kad dođe u Makarsku. U svoju obranu Petrović je tada rekao kako je mobitel s kojeg je netko nazvao Lužiju u vlasništvu tvrtke Cubano d.o.o. te da se on njime nije koristio, nego su to činili drugi. Tvrdio je i kako Lužiji nikada nije prijetio, nego da je Lužija njega htio prevariti.
U svojim medijskim istupima Petrović je redovito napadao hrvatski pravni sustav uvijek tvrdeći kako on nije kriminalac, nego uspješan poslovni čovjek. Na pitanje što ga veže s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom - odgovorio je kako su oni njegovi dugogodišnji prijatelji. Također je, dodao je, šest mjeseci nakon što je podignuta optužnica protiv njih dvojice, i on optužen.
Studenti veterine
“Jelavića sam upoznao 1981. dok je sa mnom studirao veterinu u Zagrebu. Nismo se intenzivno družili. On je bio boksač, juniorski prvak Jugoslavije u poluteškoj kategoriji i vrtio je svoj sportski film. Bolje smo se upoznali u devedesetima”, rekao je Petrović i ustvrdio kako nikada nije upoznao tzv. kralja kocke Zlatka Bagarića koji je predvodio tzv. knežijsku skupinu, optuženu zbog zločinačkog udruživanja.
Petroviću je s Pripuzom, Jelavićem, Petračem i Ivom Malenicom uspjelo u ime tvrtke AGM nagoditi se s Privrednom bankom da im isplati više od 15 milijuna eura. Prije toga su u jesen 2002. nepoznati počinitelji bejzbol-palicom pretukli Petrovićeva nekadašnjeg cimera Božu Prku koji je tada bio direktor PBZ-a, a Prkini pravni savjetnici su propucani.
Petroviću se sudilo i zbog nevođenja poslovnih knjiga u pizzeriji Faust tijekom 1998. i 1999. godine. Prvo je bio oslobođen optužbi, pa je presuda ukinuta, a na kraju je nastupila zastara. Bio je nepravomoćno osuđen na godinu dana uvjetno jer je u prosincu 1997. pokušao iznuditi 8000 njemačkih maraka od vlasnika pizzerije Top Balloon Darija Venturija. Na presudu se žalio i tijekom žalbenog postupka predmet je otišao u zastaru. Zastare su ga od presuda spasile u još nekoliko sudskih postupaka. U više je navrata tražio izuzeća sudaca.
U travnju ove godine objavljeno je da Petrovićevoj tvrtki Gambino prijeti stečaj zbog duga od oko 300 tisuća kuna. Tvrtka Gambino je bila predmet istrage Državnog odvjetništva o prodaji više od 50.000 četvornih metara Hrvatskih šuma na otoku Murteru za samo 60 kuna po četvornom metru, jer je to zemljište, kako se navodilo, nagodbom i bez javnog natječaja prešlo u vlasništvo Petrovićeve tvrtke.
U lipnju 2007. godine bio je u sporu i s vlasnicima zemlje u Makarskoj na kojem je kasnije osvanulo odlagalište opasnog otpada. U blizini tog zemljišta i danas se nalazi Petrovićev lokal Cubano. Njegova tvrtka GP-Brim bavi se graditeljstvom, proizvodnjom i trgovinom, dok su ostale registrirane za trgovinu i usluge. Blaž Petrović službeno nije vlasnik ni jedne od njih, nego su osnivači tvrtki - Gambino, Cubano, Cuba-Cubano i GP-Brim - njegova supruga Mirjana i kći Renea.
Rado je isticao da je Hercegovac s izraženim nacionalnim osjećajima, ali da ne pripada nijednom političkom lobiju. Nije nikada bio aktivan u politici, ali je ipak bio član HDZ-a u koji je, prema dostupnim informacijama iz medija, pozvan u siječnju 2006., šest godina nakon optužbi za sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji i dvije godine prije nego što su državni tužitelji krenuli u rasvjetljavanje njegovih poslovnih projekata, zbog kojih je ovih dana osumnjičen i uhićen.