Hrvatsko zdravstvo u prošloj je godini potrošilo 21,7 milijardi kuna gotovo jednako toliko koliki su bili i prihodi. No, ako se poštuju rokovi plaćanja od 60 dana, hrvatsko zdravstvo ima deficit od čak 5,2 milijarde kuna. Najviše su dužne bolnice, i to oko 3 milijarde, a 2,2 milijarde kuna dugovanje je HZZO -a.
Nadzor kvalitete
Ipak, unatoč tomu i činjenici da su smanjeni doprinosi za zdravstvo koje plaćaju poslodavci, uvjeren sam da ćemo dostići postavljeni cilj u sustavu za iduće dvije godine, a to je dostupnija zdravstvena zaštita uz bolji nadzor kvalitete te značajnije podizanje preventive - rekao je ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić gostujući jučer na okruglom stolu u organizaciji časopisa Banka na temu “Krvna slika hrvatskog gospodarstva”.
Mala izdvajanja
Naglasio je također da zbog recesije iz godine u godinu pada udio zdravstva u bruto društvenom proizvodu, a istodobno se povećava broj onih koji sve češće trebaju zdravstvenu zaštitu.
Primjerice, od šezdesetih godina prošlog stoljeća udio starijih od 65 godina povećao se sa 6 na 17 posto.
Isto tako, premda potrošnja u zdravstvu raste iz godine u godinu zbog napretka medicine i nove tehnologije, u Hrvatskoj se po stanovniku izdvaja samo 1120 dolara, dok susjedna Slovenija izdvaja gotovo dvostruko više.
- Buduće povećanje izdvajanja direktno iz džepa građana nije moguće jer već sada se na taj način financira 3,5 posto zdravstvene potrošnje - kaže prof. dr. Ostojić.
Upozorava da u bolničkim limitima gotovo 60 posto rashoda čine plaće zaposlenih, odnosno da su to zadani troškovi na kojima ne može biti uštede. No, ministar ipak najavljuje za koji mjesec smanjenje lista čekanja za koje tvrdi da su dijelom posljedica nedostatka liječnika, zastarjele opreme i nedostatka ugradbenih materijala.
Posljednjom zdravstvenom reformom koja je počela 2008. financijski je stabiliziran zdravstveni sustav i osjetno smanjen iznos dospjelih obveza, kao i izdaci za lijekove.
Manje bolovanja
Također je smanjena stopa bolovanja, kao i ukupni broj dana provedenih na bolovanju, a informatizacijom je podignuta kvaliteta, primjerice, izdavanja lijekova na recept preko e-recepta, rekla je direktorica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek.
Dodala je da su se, nažalost, novi prihodi prelili u osjetan rast izdataka za zdravstvo, što se najbolje vidi po dodatnom zdravstvenom osiguranju koje obuhvaća dvostruko više građana nego prije tri godine, ali je u tom dijelu prihoda ostvaren gubitak, odnosno više se potrošilo nego što se dobilo.