Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora (NO) HRT-a Dražen Rajković, kao jedini u Saboru imenovan član NO-a koji nije podnio ostavku, uoči najavljenog razrješenja s dužnosti obratio se priopćenjem u kojem upozorava na razloge blokade rada NO-a, ali i na sprječavanje otvaranja rasprave o poslovanju HRT-a i potencijalnoj šteti od više stotina milijuna kuna.
Rajković u priopćenju ističe kako su predsjednik NO-a Viktor Gotovac i Svetozar Sarkanjac podnijeli ostavke navodno motivirani prošlotjednim neprihvaćanjem Izvješća o radu i provedbi zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a u 2013. u Saboru, čime su preuzeli odgovornost za otežano djelovanje rada tijela koje nadzire zakonitost rada i poslovanja HRT-a.
"Dijelu javnosti poznato je, a to nikada nisam krio, kako sam upravo ja autor najvećeg dijela navedenog Izvješća. U srži spora oko tog dokumenta zapravo se nalazi dubinsko razmimoilaženje oko shvaćanja i provedbe funkcije nadzora rada HRT-a i njegovog Glavnog ravnatelja. Naime, u sporno Izvješće vjerno je preneseno stajalište većine članova NO HRT-a kako se pri nadzoru poslovanja HRT-a moramo dosljedno pridržavati zakona i ostalih propisa. Očito je kako ostali društveni akteri smatraju da na tome ne treba inzistirati", ističe Rajković navodeći da je isključivo 'zaslugom' predsjednika NO-a tom Izvješću trebalo više od šest mjeseci da s Prisavlja dođe u Sabor.
Nadalje, Rajković tvrdi da Gotovac u saborskoj raspravi uopće nije predstavio ni branio Izvješće, već je učinio sve da se od njega distancira i ogradi te dodaje kako je predsjednik NO HRT-a za saborskom govornicom izrekao neistinu kako je bio protiv izvješća i na njega imao izdvojeno mišljenje.
Ostavke članova NO-a kako bi se izbjegla rasprava o 'šteti'
"Odgovorno tvrdim kako neprihvaćanje Izvješća o radu NO HRT-a u 2013. nije razlog podnošenja ostavke dvojice mojih uvaženih kolega i članova. Oni su podnijeli ostavke isključivo želeći pod svaku cijenu spriječiti da NO HRT-a na tri puta otkazivanoj sjednici raspravi više najavljenih točaka dnevnog reda u kojima se tretira izvjesna milijunska materijalna šteta za HRT te kršenje Zakona o HRT-u i drugih propisa", navodi Rajković pozivajući se na intervju s Markom Ugarkovićem, bivšim članom Uprave HRT-a, objavljenim u tjedniku Novosti.
Ukratko, u tom se intervjuu kaže kako je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u prosincu 2012. retroaktivno poništio napore bivše uprave HRT-a da nastupi samostalno u pregovorima s Pay-TV operaterima o reemitiranju HRT-ovih programa na njihovim platformama. Umjesto izravnog nastupa, Radman je navodno sve vratio na staro i obnovio ugovor o zastupanju s EBU-om (European Broadcasting Union) kojeg u Hrvatskoj zastupa ZAMP. Po procjeni na temelju Ugarkovićevih parametara, HRT je od Pay-TV operatera na ime reemitiranja programa u 2012. preko ZAMP-a naplatio samo 8,5 umjesto 45 milijuna kuna. U sljedeće tri godine (2013.-2015.) HRT po toj osnovi može naplatiti najviše 14 milijuna kuna, dok je po cjeniku napravljenom prije njegova dolaska mogao zaraditi više od 135 milijuna kuna, kazao je Ugarković.
Rajković ističe i Ugarkovićeve navode da se prije Radmanova dolaska željelo kroz izravne pregovore s Pay-TV operaterima doći do podataka o najmanje 250 tisuća njihovih pretplatnika za koje je izvjesno da izbjegavaju plaćanje RTV pristojbe.
Rajković za propuste proziva i Radmana
"Kada bi se u bazu podataka HRT-a unijelo tih novih 250 tisuća pretplatnika, blagajna javnog RTV servisa svake bi godine bila bogatija za čak 240 milijuna kuna, što znači da je glavni ravnatelj HRT-a donio odluke kojima HRT u četiri godine (2012.-2015.) propušta ostvariti prihode od najmanje 960 milijuna kuna! Drugim riječima, da se glavni ravnatelj HRT-a potrudio savjesno obaviti svoju obavezu i steći 250 tisuća novih obveznika RTV pristojbe, ta bi naknada istog trenutka mogla pasti s 80 na samo 66 kuna mjesečno", ističe Rajković. Dodao je i da na temelju Ugarkovićeva intervjua nije teško izračunati kako se potencijalna šteta od odluke glavnog ravnatelja da HRT prema Pay-TV operaterima zastupa ZAMP penje na čak 1,12 milijardi kuna što su otprilike jednogodišnji prihodi od RTV pristojbe. Prema tome, ističe Rajković, osnovano se sumnja kako je Radman pritom prekršio dva propisa - odredbu Zakona o HRT-u o proceduri davanja punomoći za zastupanje te odredbe Statuta HRT-a o proceduri donošenja cjenika.
Rajković ističe da je za taj intervju doznao početkom veljače i od Gotovca odmah zatražio da se sazove hitna sjednica NO HRT-a na kojoj bi se raspravila ta točka dnevnog reda, u čemu mu je većina kolega dala potporu. Gotovac se, kaže, oglušio o taj zahtjev te je redovna sjednica na kojoj je to trebalo raspraviti nikada nije održana, iako je tri puta sazivana i opozivana.
Kako Rajković ističe, blokada rada NO HRT-a, onemogućila je i otvaranje rasprave o drugim važnim pitanjima, prije svega - utjecaju programa restrukturiranja HRT-a s naglaskom na kadrovsku problematiku, ali i o ukidanju limita na plaće rukovoditelja na HRT-u, konačnu odluku o visini RTV- pristojbe i o kašnjenju izrade Strategije poslovanja i razvoja HRT-a.
"Iz svega navedenog posve je očito kako nadzor zakonitosti rada i financijskog poslovanja HRT-a nikada nije bio potrebniji i važniji te da svaka njegova, makar koliko kratka, blokada može imati značajne negativne posljedice. Poštovat ću svaku odluku Hrvatskog sabora, tijela koje me je izabralo, s uvjerenjem da će i ono svojim djelovanjem poslati javnosti i svim zaposlenicima HRT-a istu poruku", zaključuje Rajković.
Saborski Odbor za medije predložio je u četvrtak Hrvatskom saboru da uz tri člana No HRT-a koji su podnijeli ostavku, Matu Radeljića, Viktora Gotovca, Svetozara Sarkanjca, razriješi i Rajkovića, uz obrazloženje da NO bez tri člana ne može funkcionirati i donositi odluke.
Na HRT-u kažu da će na Rajkovićevo priopćenje odgovoriti tijekom dana, dok predsjednik NO u ostavci nije želio komentirati Rajkovićeve i Ugarkovićeve tvrdnje. "Dok se razrješenje članova NO ne odluči u Saboru ne želim ništa komentirati", kazao je Gotovac.