Vlasnik privatne zagrebačke bolnice “Hipokrat“ dr. Alan Ivanišević nakon 11 godina sudovanja dobio je pravomoćnu presudu protiv Zagrebačke banke koja mu je četiri godine naplaćivala kamatu od 28 posto iako je zakonski maksimalna kamata u tom razdoblju smjela biti najviše 15 posto. Ova presuda mogla bi postati sudski presedan te osnova za novu kolektivnu tužbu građana protiv banaka, za Slobodnu Dalmaciju.
Naime, nije u pitanju samo Zagrebačka banka, jer su i druge banke svojim klijentima u ugovorima naplaćivale kamate koje prelaze zakonski propisane, a neke od njih to i danas rade, kazala je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica Udruge “Franak” i Udruge za zaštitu potrošača “Potrošač” koje su digle kolektivnu tužbu proziv osam banaka zbor promjenljive kamatne stope za kredite u “švicarcima”.
Spor Zabe i Alana Ivaniševića, liječnika s trostrukom specijalizacijom, potječe iz 1999. godine. Unatoč pravomoćnosti presude iz 2008. godine, ovaj povratnik, porijeklom Makaranin rođen u Kaštel Sućurcu, od banke nije uspio naplatiti niti kunu duga.
Naime, nakon 33 godine rada u Njemačkoj, 1996. godine vratio se u Hrvatsku kako bi na zagrebačkom Ksaveru otvorio privatnu polikliniku, a radi proširenja bolnice podigao je 1,6 milijuna maraka kredita u klagenfurskskoj banci Zveza.
Osigurao ga je jamstvom Zabe, kojoj je jamčio s 800 tisuća maraka vlastite ušteđevine i nekretninom u elitnom kvartu, a nakon što ga zbog nevraćene pozajmice jednom građevinaru nije više mogao vraćati, Zaba je isplatila ‘Zvezu’ i naplatila se od Ivaniševića.
"U siječnju 2006. godine banka u potpunosti isplaćena, i preplaćena, sa 6,5 milijuna kuna dobivenih prodajom nekretnine koja je bila zalog za kredit. Time me je Zagrebačka banka osobno oštetila za 27,5 posto kamata, odnosno za tri milijuna kuna prije šest godina, čemu valja dodati i kamate. Uz to, troškovi odvjetnika popeli su se na gotovo još milijun kuna, pa mi Zaba duguje najmanje četiri milijuna kuna ", tvrdi Ivanišević.
Od siječnja 2001. godine samovoljnom odlukom Uprava Zabe protuzakonito je odredila kamatnu stopu “po dospijeću“ od 28 posto, no takvu kamatu hrvatski zakon ne poznaje. Postoje isključivo ugovorne, te zakonske kamate za neispunjenje uplate, odnosno neotplatu kredita, a nju, naglašava Ivanišević, propisuje zakon, a ne banke.
- Zagrebačka banka je lihvarska organizacija koja je sustavno pljačkala građane. U Europi se digla prašina zbog ljudskih prava Julije Timošenko, a ja sam njemački Timošenko u Hrvatskoj. Opljačkan sam, zdravstveno i financijski uništen, i to od lihvarsko-kamatarske organizacije kao što je Zagrebačka banka.
A nitko nije reagirao. Iz ogorčenja sam se odrekao dvojnog hrvatskog državljanstva, a kao Nijemac napast ću ih preko “Deutsche Allgemeine Zeitunga” i “Deutsche Buildta”, najčitanijih novina u Njemačkoj. Nakon toga ni jedan poduzetnik više neće doći ulagati u Hrvatsku - upozorava Ivanišević, koji je zbog toga od njemačkog parlamenta zatražio odgodu ratifikacije pretpristupnog ugovora Hrvatske i EU-a.
Na probleme u pravosuđu upozoravao je, veli, i prošlu vlast, a sada se ponadao barem pomoći novih vlastodržaca. Pisao je premijeru Zoranu Milanoviću te svim resornim ministrima - Čačiću, Liniću, Miljeviću te Vesni Pusić, no bez odgovora.
- Od Vlade tražim da preko odgovornih pravnih institucija naredi Zagrebačkoj banci i drugim bankama da vrate pokradeni novac hrvatskim građanima, a to su milijuni kuna, te da pripomognu rješavanju gospodarske krize u Hrvatskoj", rekao je Ivanišević za Slobodnu Dalmaciju.