Dan nakon što je predsjednik vlade Srbije Ivica Dačić iz Bruxellesa pozvao političare u Hrvatskoj i Srbiji da ne prave led koji će netko poslije njih teško moći razbiti, u Dublinu se Vesna Pusić sastala s Ivanom Mrkićem, srpskim ministrom vanjskih poslova. U četvrtak neformalno, na rubu dablinskog sastanka OESS-a, a u petak i službeno.
Premijerski sastanak
Već na neformalnom sastanku hrvatska ministrica vanjskih poslova razgovarala je sa srpskim kolegom o nastavku suradnje i temeljima na kojima će dvije države surađivati i početi obnavljati odnose, uzdrmane nedavnom presudom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
- Treba skrenuti pažnju na ono što zbližava dvije zemlje, kao što su neki od zajedničkih projekata - poručio je s jučerašnjeg sastanka Ivan Mrkić.
Najavio je da je moguće da on uskoro dođe u Zagreb. Sastanak premijera Zorana Milanovića i Ivice Dačića nije dogovoren, ali je pripreman teren.
Vesna Pusić nije prešla preko haaške presude: Gotovina i Markač su nevini, ponovila je, nisu odgovorni za ratne zločine, ali to ne znači da ratnih zločina nije bilo niti da Hrvatska ne treba suditi počiniteljima.
Nakon mjeseci i mjeseci zahlađenja, jučer smo ponovno čuli uobičajenu frazu dobrosusjedskih odnosa: Hrvatska i Srbija odlučne su nastaviti suradnju.
- Čovjek ne može birati rođake i susjede, tako da moramo razvijati najbolje moguće odnose imajući u vidu interes budućih generacija - ne baš entuzijastično poručio je ministar Mrkić.
Ministar na prosvjedu
S hrvatske strane, svakako je poruka dobre volje intervju predsjednika Ive Josipovića emitiran sinoć na beogradskoj televiziji B92: predsjednik je pohvalio posljednje izjave Ivice Dačića kao “dobar znak za unapređenje odnosa”, poručujući da misli da je svima jasno da su i za Hrvatsku i za Srbiju dobri odnosi od suštinskog značenja. No o susretu s Tomislavom Nikolićem još nema ni govora.
U kakvom bi se ozračju suradnja trebala nastaviti, pokazuje jučerašnja izjava srpskog ministra prometa Milutina Mrkonjića da “haaški kazamat treba hitno zatvoriti” jer je sramota što Srbi trunu u Haagu, dok se “albanski i hrvatski zločinci” šetaju po slobodi, ili tekstovi u Kuriru u kojima se napadaju hrvatske tvrtke u Srbiji te. A prosvjedima protiv Haaškog suda pridružio se i srpski ministar pravosuđa...
1. Napad na hrvatske tvrtke u Srbiji
Tabloid Kurir kojem odmjerenost nikad nije bila jača strana kao senzaciju objavljuju vijest da “Hrvati zidaju hotel usred Beograda!” U tekstu se čude što je austrijska tvrtka koja gradi hotel na mjestu Starog mlina u centru Beograda kao izvođače radova angažirala hrvatske tvrtke Mucić and co i KFK tehniku. Kurir citira Gorana Rodića iz Privredne komore Srbije, koji kaže da ga ne čudi što je privatna tvrtka izabrala Hrvate za izvođače, nego to što i srpska država daje prednost hrvatskim tvrtkama. Smeta mu što je država angažirala tvrtku Hidrograđevinar iz Osijeka na izgradnji irigacijskih sustava.
- Oko 300 hrvatskih firmi radi u Srbiji, a nema nijedne srpske koja gradi u Hrvatskoj - prigovorio je predstavnik Privredne komore Srbije.
U pojedinim srpskim medijima se, otkad su hrvatski generali oslobođeni, također dovodilo u pitanje kupovanje hrane u trgovinama koje su otvorile hrvatske tvrtke, smatrajući da bi se i takvim bojkotom moglo ‘osvetiti Hrvatskoj’.
2. Pakt sa Slovenijom na štetu Hrvatske
Zbog ogorčenja haaškom presudom, Srbija bi mogla umjesto s Hrvatskom, razvijati dobre odnose sa Slovenijom, koja bi joj mogla biti novi most prema Europskoj uniji. Dva dana prije presude generalima, a neposredno nakon odluke suda u Strasbourgu u korist bivših štediša Ljubljanske banke i jedne srpske banke, premijer Srbije Ivica Dačić doputovao je u Ljubljanu i tamo se s Janezom Janšom dogovorao o nastavku izvrsne suradnje, pa i koordiniranom nastupu prema prevarenim hrvatskim i bosanskim štedišama. U Srbiji posluje 1200 slovenskih tvrtki, a vanjskotrgovinska razmjena prešla je 800 milijardi eura.
- Sadašnja srpska vlast je u kastrofalno lošim odnosima i sa BiH, Makedonijom i Crnom Gorom, ali ne i sa Slovenijom jer s njom Srbija nema dodirnih točaka - tumači novinar i analitičar Zoran Kusovac.
- I da nije bilo haaške presude, odnosi Srbije i Hrvatske bili bi u zastoju i već zato što je na vlast došla nova garnitura, i to još s ovakvim hipotekama prošlosti. Na vlast je došla nesofisticirana, neiskusna ekipa - ističe Kusovac, i zato nema šanse da bi se Srbija okrenula Sloveniji, jer nitko u sadašnjoj garnituri ne zna strateški misliti.
- Političari u Srbiji žive za sutrašnje izdanje novina, važno im je samo kako da si osiguraju dvije minute u TV dnevniku - kaže Kusovac.
3. Kazna Agrokoru nakon haaške presude
Kao što bi većina Hrvata bila razočarana da je Gotovina osuđen, na sličan način većina je Srba doživjela kao nepravdu to što nitko u Haagu nije osuđen za zločine u Oluji, objašnjava raspoloženje koje stoji iza verbalnih napada na Hrvatsku. No on smatra da neće biti nikakvih stvarnih posljedica.
- Osim u slučaju šećerne repe, gospodarska suradnja se normalno nastavlja i nikome ne pada napamet to prekidati. Mislite da će Srbija prestati Hrvatskoj prodavati svoje viškove struje zato što će se tom strujom grijati Ante Gotovina? Sve je to jako napuhano, sve će to nestati iz javnosti čim se pojavi neka nova afera - uvjeren je Kusovac.
Slično je izjavio i vlasnik Atlantica Emil Tedeschi u Lideru, da tenzije sa Srbijom neće utjecati na biznis.
Beogradski ekonomski analitičar Miša Brkić upozorava pak da je vrlo je indikativno da je srpska komisija za zaštitu konkurentnosti nakon haaške presude kaznila Frikom zbog monopolskog ponašanja na tržištu sladoleda i sada Agrokorova kompanija u Srbiji mora platiti kaznu od 2,6 milijuna eura.
- To bi mogao biti zlokobni signal da će doći do izglednog zahlađenja, ako ne i pogoršanja ekonomskih odnosa - kaže Miša Brkić.
No činjenica je, ističe, da su ekonomski odnosi došli na takvu razinu da se teško mogu prekinuti, osim nekom drastičnom političkom odlukom.
Ipak, politički analitičar Dejan Vuk Stanković očekuje da će tenzije još neko vrijeme ostati povišene, no već iz činjenice da su se sastali ministri Vesna Pusić i Ivan Mrkić vidi se da se traži način za nastavak suradnje pa bi se i odnosi.