Teško da bi se pojam shrinkflacije mogao prikazati na boljem primjeru od onoga koji je domaćim potrošačima ponudio Ledo.
Nekad najpoznatiji domaći proizvođač smrznute hrane, koji su u ožujku 2021. godine preuzeli Britanci Nomad Foods, sudeći prema objavama na društvenim mrežama, procesu smanjivanja gramaža podvrgnuo je drastičan broj svojih najpoznatijih proizvoda, pokušavši to pritom zakamuflirati redizajnom ambalaža, što, naravno, nije uspjelo prevariti velik broj kupaca.
Broj proizvoda koji su na policama najednom osvanuli u manjim pakiranjima doista je pozamašna - mi smo ih u jednom kratkom pregledu uspjeli pronaći 20, a najveća smanjenja doživjela su pakiranja smrznute ribe te voća, kojih potrošači danas dobivaju za trećinu manje nego prije inflacije.
Paket smrznutog šumskog voća ili malina, koji je nekad imao 450, sada ima 300 grama, a crni bakalar koji smo nekad kupovali u paketu od 600, sada dolazi u samo 400 grama.
Na identičan je način smanjen i smrznuti oslić te maline, borovnice i višnje, a proizvođač je odlučio smanjiti i sve pakete smrznutog povrća te neke od mješavina.
Smrznuti grašak, bob, mladi grah, žute mahune, brokula i špinat tako više ne dolaze u paketima od 450 nego 400 grama, dok su briketi blitve i briketi špinata smanjeni za deset deka, sa 750 na 650 grama.
Ledo je na tržištu prisutan sa svojim mješavinama povrća - kineska, carska, fitness, meksička mješavina, minestrone, povrće za juhu i mješavina za francusku salatu, koje su sve izgubile po 50 grama po paketu, a smanjena je čak i smrznuta pizza Capriciosa - ona sada umjesto 400 teži 330 grama.
Sve to svjedoči kako je Ledo smanjivanje gramaže proizvoda uzeo praktički kao svoju stratešku odrednicu kojom će većinu troška nastalog u inflaciji pokušati prebaciti na leđa potrošača. Stoga smo proizvođača priupitali zašto su se odlučili na drastičan potez smanjivanja tako velikog broja proizvoda te boje li se da će im se takva praksa u konačnici odraziti na prodaju.
Iz Leda su rado odgovorili na naša pitanja, a opravdanja za smanjenja ambalaža prebacili na, između ostaloga, klimatske promjene, kao i nove trendove u kategoriji smrznute hrane.
"Razlozi za tu odluku su višestruki i kompleksni, od klimatskih promjena, koje sve značajnije utječu na količinu i kvalitetu ratarskih usjeva te ulova ribe; globalnog rasta cijena energenata, pa do svih ostalih geopolitičkih i ekonomskih kretanja na tržištu.
Svi ti faktori ostavili su posljedice na cjelokupno svjetsko gospodarstvo i lanac proizvodnje te distribuciju hrane, a samim time i na poslovanje kompanija koje izravno ovise o takvim događajima, poput Leda.
U slučaju smrznutog povrća i voća, posebno veliki utjecaj na cijenu ima cijena energenata, s obzirom na to da se ti proizvodi moraju, u neprekidnom lancu distribucije, čuvati smrznuti, kako bi sačuvali svoje visokonutritivne vrijednosti", poručili su iz te kompanije.
Pitamo ih potom boje li se da će time odbiti dio potrošača te negativno utjecati na položaj brenda, no iz Leda poručuju kako su povjerenje potrošača gradili dugi niz godina.
"Vjerujemo da potrošači cijene Ledo kvalitetu te prepoznaju ulaganja koja svakodnevno poduzimamo u razvoj i unapređenje svojih proizvoda. Vjerujemo da će potrošači ostati vjerni našim brendovima, znajući kako im Ledo osigurava kvalitetu sukladno cijeni samih proizvoda", sigurni su u toj kompaniji.
Ipak, nije nevažno i matematički pokazati koliko ta vjernost košta Ledove potrošače.
Naime, paket od 600 grama crnog bakalara u veljači 2021. godine stajao je 61,99 kuna, odnosno 103,31 kunu za kilogram, a danas onaj od 400 grama košta 6,99 eura, odnosno 52,67 kuna, što znači da potrošač sada za kilogram iste ribe izdvaja 131,70 kuna po kilogramu - čak 32 posto više.
Može li to Ledo doista opravdati?
IMATE PRIJEDLOG ZA VELIKU ŠKRTICU?
Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
