Vlada je jednoglasno na ovotjednoj sjednici donijela Nacionalni program reformi u 2017., od kojeg se očekuje da bude vodič u radu svih resora. U njemu su definirana tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija, a to su ujedno i najveći izazovi hrvatskog gospodarstva. Program će se provoditi kroz sljedećih 12 do 18 mjeseci, provedbom 53 ekonomske mjere u 12 reformskih područja.
- Očekujem da nakon što ga usvojimo ovaj program bude temeljni vodič za provođenje reformi - rekao je premijer prije samog glasanja.
Tako se planiraju objediniti inspekcijske službe kojih je trenutačno više od 50. Osnovat će se radna skupina koja će odrediti koji inspekcijski poslovi trebaju biti objedinjeni, a potom će se taj veliki posao odraditi u više faza. Jedna od mjera je i rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja te se planira provesti administrativno rasterećenje za 30 posto u prosjeku do kraja 2017. i parafiskalno rasterećenje za barem 20 posto u razdoblju 2017.-2019.
Javne službe
Nadalje, planira se unaprjeđenje sustava katastra i zemljišnih knjiga daljnjom digitalizacijom te spajanjem postojećih registara i institucija, a predviđeno je ukidanje i svih upravnih pristojbi.. Mjera će se, također, provoditi u nekoliko faza, pri čemu je prvi korak donošenje Plana provedbe funkcionalnog spajanja. Namjera je i reevaluirati stratešku imovinu te smanjiti državni portfelj. Intenzivnije se planiraju koristiti mogućnosti tržišta kapitala za prodaju udjela, a u suradnji s bankama pronaći modalitet kako bi se omogućila kupnja stanova po boljim uvjetima.
U programu reformi istaknuta je i nužnosti restrukturiranja strateških društava u poteškoćama, a obvezu izrade planova restrukturiranja imat će sva društva koje Vlada uvrsti na Popis društava u poteškoćama. Vlada želi revidirati i sustav određivanja plaća u javnoj upravi i javnim službama. Uspostavit će se sustav plaća za državne službenike do kraja 2017., koji će se proširiti na šire javne službe do kraja 2018. Vlada će poraditi i na koordiniranom sustavu kolektivnog pregovaranja, nastaviti borbu s korupcijom te racionalizirati sustav lokalne samouprave (do 31. svibnja 2017. predložit će se novi model financiranja).
Jedno od reformskih područja je i pravosuđe koje se, također, planira reorganizirati spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima. Cilj je u idućem razdoblju provesti i reformu školstva. Kako bi ona imala stabilnost i kontinuitet, Vlada želi uključiti različite pristupe i mišljenja. Stoga je u siječnju 2017. imenovan novi sastav Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja i koordinaciju strategija, koje radi na izradi dvogodišnjega Akcijskog plana za provedbu Strategije. U cilju što kvalitetnijeg usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada, planira se nastavak uspostave institucionalnog okvira za provođenje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), a poticanje zapošljavanja i integracija hrvatskih branitelja na tržište rada dodatno će se urediti u okviru novog cjelovitog Zakona o pravima hrvatskih branitelja.
Javni dug
Što se tiče područja održivosti javnih financija, tijekom 2017. provest će se izmjene i dopune Zakona o proračunu, poboljšati upravljanje javnim dugom, bit će i stroža provedba preporuka državne revizije. Ide se dalje i s objedinjavanjem javne nabave te pojednostavljenjem procedure za dodjelu bespovratnih sredstava EU.
Plenkovićeva Vlada - baš kao što je to lani učinila i Oreškovićeva - najavljuje i veće smanjenje mirovina onima koji odlaze u prijevremenu mirovinu, ukidanje povećanja mirovina onima koji ostanu u svijetu rada duže od propisanog, postroženje uvjeta za odlazak u mirovinu temeljem 41 godine staža bez obzira na životnu dob, ubrzavanje izjednačavanja odlaska u mirovinu žena i muškaraca te brže dizanje dobi za starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina i za žene i za muškarce.
Sve izmjene zakona trebale bi biti gotove do kraja 2017. te bi na snagu mogle stupiti već 2018. Iako se u Nacionalnom planu ne navode konkretne mjere, prema ranijim najavama za očekivati je da će i žene i muškarci u punu starosnu mirovinu sa 67 godina već 2029. Najavljena je i mogućnost da se ubuduće dob za umirovljenje veže uz očekivani životni vijek stanovništva.
Što se tiče penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu, ona sada iznosi od 0,1 do 0,34 posto za svaki mjesec do pune mirovine, a stopa penalizacije ovisi o ostvarenom stažu. Ubuduće bi za svaki mjesec, bez obzira na ostvareni staž, iznosila 0,3 posto.