KAMO S NOVCEM

EVO ŠTO SE VIŠE ISPLATI Ulagači u fondove u tri godine zaradili od 8 do 15 posto uloga, a štediše u banci tek 1%

    AUTOR:
    • Dean Žugčić

  • OBJAVLJENO:
  • 19.08.2017. u 18:16

HANZA MEDIA

Dok se kamate na oročenu štednju kreću od 0,3 do maksimalno 1 posto, fondovi bilježe velike prinose i polako vraćaju povjerenje poljuljano u krizi

Kako se kamate na oročenu kunsku štednju u Hrvatskoj kreću od 0,3 do 1 posto, istražili smo u koje druge oblike imovine građani mogu uložiti svoj teško zarađeni novac i ostvariti više prinose. Jedno od rješenja je i ulaganje u fondove.

Valja podsjetiti da su zlatno doba investicijski fondovi u Hrvatskoj imali do svjetske financijske krize 2008., nakon čega su zbog drastičnog pada napuhanih cijena dionica jako izgubili na vrijednosti te su, očito, na duži rok izgubili šire povjerenje investitora, posebno običnih građana. Posljedica je to činjenice da su investicijske fondove prije krize mnogi doživljavali kao priliku za laku zaradu jer su neki od njih u najboljim godinama nudili i dvoznamenkaste povrate pa ste u samo 3-4 godine mogli udvostručiti uloženo, no još je tada ozbiljnijim i bolje upućenim investitorima bilo jasno da je takvo stanje dugoročno neodrživo. Danas se hrvatski investicijski fondovi, posebno dionički, vraćaju poprilično respektabilnim prosječnim povratima.

Rast imovine

Pet najboljih dioničkih fondova u zadnje je tri godine imalo prosječan godišnji prinos od čak 15 do 8%. Ne trebaju se sramiti ni menadžeri koji vode mješovite fondove jer su investitorima godišnje u prosjeku vraćali 10-ak do 5%, što je čak i uz relativno visoke naknade vrlo lijep povrat. I sigurniji obveznički fondovi višestruko su svojim povratima nadmašivali kamate u hrvatskim bankama.

- Godina 2016. i početak 2017. bile su iznimno dobre što se tiče prinosa fondova i rasta imovine pod upravljanjem. Tijekom 2016. većina novih uplata išla je u obvezničke fondove koji su na neki način bili zamjena ulagačima za izrazito niske kamate koje su dobivali na depozite u bankama - rekla je Lidija Grbešić, članica Uprave HPB Investa.

Za konzervativnije ulagače kojima su dionički fondovi prerizični, obveznički fondovi predstavljaju dobru alternativu u odnosu na štednju u banci. Prinosi u hrvatskim obvezničkim fondovima kretali su se i do 5% u zadnjih 12 mjeseci. S druge strane, dionički fondovi su imali više prinose od obvezničkih, ali su i više rizični. Gotovo svi hrvatski dionički fondovi imali su pozitivne prinose u zadnjih 12 mjeseci, a neki od njih i više od 10 posto. Na hrvatskom tržištu postoje i mješoviti fondovi koji djelomično ulažu u dionice, a dio novca u obveznice. Njihovi prinosi su u prosjeku bili viši nego u obvezničkim fondovima, a manji nego u dioničkim. Krajem prošle godine u Hrvatskoj investitori su se “pomamili” za turističkim dionicama uoči očekivanja bolje turističke sezone. Međutim, zbog krize u Agrokoru ulagači su postali oprezni u svojim investicijskim odlukama. No, raspoloženje na tržištu se ipak polako mijenja.  - U drugoj polovici godine zamijećen je optimizam ulagača u vidu povratka interesa za ulaganjem, poglavito u obvezničke i mješovite fondove, dok značajniji interes za dioničkim fondovima još nije zabilježen tj. povraćen - rekli su iz PBZ Investa.

- Interes se polako vraća, posebno u fondove koji nisu izloženi Agrokorovim vrijednosnicama, ali odugovlačenje konačnog rješenja u Agrokoru sigurno neće pridonijeti razvoju i rastu fondovske industrije - istaknuo je Alan Šembera iz Global Investa. U svjetskoj financijskoj industriji postoji još jedan oblik fondova - indeksni fondovi.

 

Pasivno upravljanje

Riječ je o fondovima koji kao usporednu vrijednost za vrednovanje povrata na ulaganje koriste prinose dioničkih, obvezničkih i drugih indeksa. Umjesto da se biraju specifične dionice poput Applea ili Google, dionički indeksni fondovi prate cijelo tržište i u svome sastavu imaju najlakše unovčive dionice.

- Ako ne želite svaki dan pratiti kretanje vrijednosti vašeg portfelja i ne želite platiti savjetnika, onda su indeksni fondovi dobar izbor, ovisno o vašim ciljevima ulaganja - rekao nam je jedan sugovornik iz brokerskih krugova.

Primjerice, u Hrvatskoj postoji jedan takav indeksni fond - OTP Indeksni. Taj fond pretežito ulaže u dionice koje se nalaze u sastavu CROBEX-a te sukladno omjerima koji su njime određeni, stoji u obrazloženju na stanicama OTP Investa. Fond OTP Indeksni imao je u posljednje tri godine prosječan prinos od 4,84 posto, a u zadnjih 12 mjeseci 6,5 posto.

Niske naknade

Prednost indeksnih fondova jest što u pravilu imaju niže naknade od aktivnih fondova. U Hrvatskoj se naknade dioničkih fondova s aktivnim upravljanjem kreću od jedan do dva posto godišnje. Indeksni fondovi se pasivno upravljaju. Oni ne pokušavaju “pobijediti” tržište, odnosno rasti brže od prosjeka kretanja cijena svih dionica. Ipak, pitanje je isplati li se građanima uložiti u fond koji ne želi imati više prinose od ostalih.

 - Za velika i efikasna tržišta, poput američkog i europskog, bolja je pasivna strategija nego aktivna. Za manja tržišta koja su relativno neefikasna poput onih u zemljama regije uvijek je bolja aktivna strategija - istaknuo je naš sugovornik iz jednog velikog investicijskog fonda.

Prošle godine investitori su povukli 340 milijardi dolara iz fondova kojima se aktivno upravlja i investirali više od 500 milijardi dolara u američke indeksne fondove, prenio je nedavno Wall Street Journal. A očekuje se da će popularnost indeksnih fondova u svijetu još više rasti.

Na europskim i američkim tržištima gotovo je nemoguće da će svi aktivni fondovi imati više prinose od prosjeka tržišta. Dapače, prema nedavnom pisanju CNBC-a, dvije trećine upravitelja aktivnih američkih fondova imalo je lani niže prinose od S&P 500 indeksa koji prati najvećih 500 kompanija u SAD-u. Upravo zato je u svijetu ulaganje u indeksne fondove postalo uobičajeno. Jedan od većih američkih indeksnih fondova je Vanguard Total Stock Market Index koji daje preslike cijelog američkog tržišta. Naknada je 0,05 posto godišnje.

ELIPSO

Izdvajamo